Ulice većine gradova u BiH u petak su osvanule obljepljene plakatima s kojih se smješe kandidati na izborima zakazanim za 7. listopada, a neki od onih s prvim su zrakama sunca izašli na susret s potencijalnm glasačima.

Prvog dana izborne kampanje koja će trajati do 6. listopada najviše entuzijazma pokazao je aktualni član predsjedništva BiH Mladen Ivanić koji se nada još jednom četvorogodišnjem mandatu u državnom vrhu.

On je već u šest sati bio na ulicama Banje Luke zajedno s Vukotom Govedaricom, predsjednikom Srpske demokratske stranke (SDS) koji želi postati predsjednik Republike Srpske.

“Ja sam okrenut društvu u kojemu čovjek može normalno živjeti”, kazao je Ivanić dodajući kako s optimizmom čeka idućih trideset dana.

Hrvatskim glasačima poruku su poslali iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS), neformalne organizacije koja okuplja izabrane hrvatske dužnosnike u tijelima vlasti na svim razinama.

Hrvate su pozvali da budu svjesni “vrijednosti i težine svoga izbornoga glasa” kojega bi trebali dati onima “koji ne trguju s hrvatskom konstitutivnošću i koji kao svoj glavni politički cilj imaju osiguravanje pune konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata s druga dva konstitutivna naroda”.

“Ovim putem i svim Bošnjacima, kao i njihovim političkim predstavnicima upućujemo snažan poziv i dobronamjernu poruku da poštuju načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i time doprinesu izgradnji i jačanju povjerenja među konstitutivnim narodima te uspostavi legitimne, stabilne, funkcionalne i učinkovite vlasti u BiH”, stoji u izjavi HNS-a.

Radi se o očitom apelu Bošnjacima da odustanu od potpore Željku Komšiću čija kandidatura za hrvatskog člana predsjedništva predstavlja ozbiljan izazov predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću.

U utrci za fotelju hrvatskog člana predsjedništva još su tri kandidata. Dijana Zelenika iz HDZ 1990, Boriša Falatar iz Naše stranke (NS) i Jerko Ivanković Lijanović iz Narodne stranke “Radom za boljitak”.

Za poziciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH natječe se šest kandidata, a analize pokazuju kako najviše izgleda imaju Šefik Džaferović kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) koja tradicionalno ouplja najveći dio bošnjačkog biračkog tijela, ambiciozni Fahrudin Radončić kojemu će ovo biti treći pokušaj da se domogne mjesta u državnom vrhu te Denis Bećirević iz Socijaldemokratske partije (SDP BiH).

Za srpskog člana Predsjedništva BiH četiri su kandidata no izvjesno je kako će se glavna bitka voditi između Ivanića i aktualnog predsjednika RS-a Milorada Dodika koji unatoč zakonskoj zabrani već mjesecima vodi izbornu kampanju koristeći javne resurse, svakodnevno ostvarajući ceste, tvornice, škole i bolnice i koji ima neskrivenu i apsolutnu medijsku potporu entitetskog javnog servisa RTRS.

Dodik je već najavio kako će mu u kampanji pomagati i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kojeg kao gosta kani dovesti u RS dva dana uoči izbora, a u istoj funkciji vidi i posjet ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova koji bi u Banjoj Luci trebao boraviti 17. rujna.

Iz koalicije nevladinih udruga “Pod lupom”, koja nadzire izbornu kampanju i izbore objavili su kako su u proteklim mjesecima zabilježena 364 slučaja preuranjene izborne kampanje za što su odgovorna 32 politička subjekta. Među njima prednjači Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

No ni on niti njegova stranka zbog toga neće snositi nikakve sankcije jer je to zakonska siva zona s obzirom da su kaznene mjere predviđene samo za plaćeno oglašavanje prije službene kampanje što je u ovakvim slučajevima nemoguće dokazati.

Predstavnici međunarodne zajednice u BiH su uoči početka izborne kampanje uputili apel da se ona vodi bez “negativne i neodgovorne retorike koja potiče podjele”.

U zajedničkoj izjavi  Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), misije OESS-a u BiH i Vijeća Europe od lokalnih je političara zatraženo da se bave pitanjima bitnima za građane, kao što su vladavina prava, otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje javnih usluga i borba protiv korupcije.

Na izborima 7. listopada oko 3,3 milijuna registriranih birača imat će priliku izravno birati novi saziv predsjedništva BiH, državnog te dva entitetska parlamenata, predsjednika i dva dopredsjednika RS-a te zastupnike u skupštinama deset županija u Federaciji BiH.

Za 518 pozicija natječe se gotovo 7,5 tisuća kandidata iz 53 stranke, 36 koalicija i 34 neovisnih.

BiH izbore dočekuje bez rješenja problema delegiranja zastupnika za Dom naroda parlamenta Federacije BiH a time i za Dom naroda parlamenta BiH.

Ustavni sud BiH je odredbe izbornog zakona koje su regulirale to pitanje stavio izvan snage još 2016., a političke se stranke otad nisu usupjele dogovoriti o novom rješenju pa je neizvjeno kako će se nakon izbora konstituirati zakonodavna i izvršna vlast na državnoj i na razini Federcaije BiH.