Arhitekt Mario Jukić, predsjednik HDKA, za Zagreb News objašnjava zašto podržava inicijativu građana ‘Knežija brani park’ protiv gradnje nebodera

Stanovnici zagrebačke četvrti Knežije izrazili su nezadovoljstvo zbog planirane izgradnje osmerokatnice na križanju ulica Davorina Bazjanca i Ludovika Zelenka. Smatraju da bi nova zgrada izazvala preopterećenje postojeće infrastrukture i da s njenom izgradnjom gube zelenu površinu. Uz stanovnike je stao i Mjesni odbor Knežija koji se protivi izgradnji zgrade sve dok ne dobije dokumentaciju o izgradnji kojoj dosad nije imao pristup. Stanovnici su 28. srpnja pokrenuli u potpisivanje peticije „Knežija brani park“ kojom žele spriječiti izgradnju navedene zgrade koja bi trebala biti poslovno-stambeni objekt. Stanovnicima Knežije podršku su dale inicijative Savica za Park i Udruga građana Siget.

Predsjednik Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata Mario Jukić smatra da predloženi projekt ne odgovara naselju u kojem se treba graditi. „Predloženi projekt nije predviđen urbanističkim planom naselja niti topološki odgovara naselju. Izgradnja osmerokatnice zasigurno bi pridonijela preopterećenju već ionako preopterećene prometne i komunalne infrastrukture, dok bi javna zelena površina na kojoj se treba graditi bila trajno uništena. Ta zelena površina možda nije reprezentativna, ali je svakako psihološki i socijalno vrijedna za naselje jer predstavlja mjesto susreta i druženja. Otvorenim zelenim površinama ne pridodaje se jednaka vrijednost koju pridodajemo zgradama i interijerima. Vrijednost zgrada i interijera računa se u svakom najmanjem kvadratu, dok se isto ne radi za kvadrat parka ili neke druge zelene površine. One samo predstavljaju potencijal za izgradnju“, objasnio je Jukić.

Iako se Knežija smatra završenim dijelom grada, i dalje postoje planovi za izgradnju. „Knežija je, bez sumnje, dovršeni dio grada, izgrađena cjelina. Sva daljnja ulaganja trebala bi se odnositi isključivo na unaprjeđenje postojećeg stanja. Preizgrađenost u nekim donedavno atraktivnim dijelovima Zagreba postala je uistinu neizdrživa. Nema zelenila nego su stanari osuđeni na pogled na susjednu zgradu. Osim što takva izgradnja ima negativan psiho-socijalni utjecaj na stanare, ima i negativan ekonomski utjecaj u vidu pada cijene kvadrata stana. Neumjerena gradnja, preizgrađenost, prometni nered i nedostatak društvene infrastrukture predstavljaju početak urbanog sumraka“, tvrdi Jukić.

Jukić smatra da je Grad trebao uključiti stanovnike Knežije u javnu raspravu o izgradnji osmerokatnice. „Jedini ispravan način kojim se dolazi do planskih rješenja i uvođenja promjena u prostor uključuje otvorene javne rasprave i javne arhitektonsko-urbanističko-krajobrazne natječaje. Informiranje građana i njihova participacija u procesu donošenja odluka dio su uobičajene prakse u europskim zemljama. Kod nas je participacija javnosti svedena na formalnost i zadovoljavanje zakonom propisane forme, bez ikakve želje za stvarnim uključenjem javnosti. Odgovoran i održiv razvoj grada počiva na odgovornom i dugoročnom planiranju te uvažavanju struke i javnosti“, rekao je Jukić.

Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatska komora arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata zajednički su iznijeli svoj stav o projektu izgradnje osmerokatnice u kojem upozoravaju na činjenicu da projekt nije u skladu s duhom GUP-a: „Predloženi projekt, naime, nije planiran prema izvornoj koncepciji urbanističkog rješenja po kojem je započeta gradnja naselja. Izvornim planovima na ovom prostoru je planiran manji trgovački centar s deniveliranim perivojnim trgom koji je dio sustava javnih površina naselja. Nadalje, projekt ne poštuje građevinski pravac naselja uz Ulicu Ludovika Zelenka, čak ne prihvaćajući ni građevni pravac postojećeg trgovačkog centra. Tipologija predviđene gradnje, s obzirom na dubinu zgrade, znatno će se razlikovati od tipologije postojećih zgrada te neće biti zadovoljen uvjet da nova gradnja mora biti u skladu s urbanom matricom i tipologijom građevina izvedenih prema izvornoj koncepciji urbanističkog rješenja po kojem je započeta gradnja naselja. Gradnja je predviđena na nekadašnjem javnom prostoru naselja, odnosno na novoformiranoj građevnoj čestici koja ima postojeće kvalitetno visoko zelenilo koje će u velikoj mjeri morati biti srušeno, što nije u skladu s odredbom GUP-a kojom se onemogućuje gradnja na građevnim česticama s postojećim kvalitetnim visokim zelenilom i na uređenim zelenim površinama.“