Dok Ibiza i Mallorca ne žele turiste koji dolaze tulumariti, postaje sve jasnije da se očekivanja od putnika u najpopularnijim svjetskim odredištima mijenjaju.

Poruka na transparentima tijekom prosvjeda protiv turista na Kanarskim otocima u travnju nije mogla biti jasnija: “Turist: poštuj moju zemlju!” Kako se približava vrhunac turističke sezone na sjevernoj hemisferi, tako raste i plima nezadovoljstva protiv turista među lokalnim stanovništvom u popularnim ljetnim odredištima.

Slični protuturistički prosvjedi održani su u Barceloni, Ateni, Malagi i drugim turističkim gradovima u Europi.

Kao što su nedavni skupovi na Kanarskim otocima naglasili, mnogi stanovnici najpopularnijih turističkih odredišta sve više žele bolju vrstu turista: onoga koji poštuje lokalnu kulturu i prirodu, a ne onoga koji pije jeftino pivo na plaži i ostavlja za sobom prazne boce i opuške zabodene u pijesak.

Sada mnoga odredišta diljem svijeta postaju sve glasnija o tome kakve turiste žele na svojim ulicama – a kakve ne žele. Na listi poželjih: turisti koji troše novac u lokalnim trgovinama, potiču lokalno gospodarstvo i ponašaju se pristojno. Na popisu zabranjenih: pijani turisti – često Britanci – koji se loše ponašaju, ne poštuju lokalne tradicije i negativno utječu na lokalne stanovnike i njihov stil života.

‘Kanari su iscrpljeni’ piše na transparentu | Foto: Europa Press Canarias/Zuma Press/Profimedia

Turisti su uvijek isti, samo ih je danas previše

Prema istraživačici turizma i profesorici na Sveučilištu u Aalborgu Carini Ren, oduvijek je bilo turista lošeg ponašanja; samo što ih je sada više nego ikada.

“Ljudi u pokretu uvijek su smatrani autsajderima”, rekla je. “Kad god putujemo, dogodi se kulturni susret u kojem razmjenjujemo ideje i sukobljavamo ih. To je bilo tako u danima velikih putovanja, a vrijedi i za masovni turizam. Ali sada se događa nešto drugačije: količina. Turisti se ne ponašaju ništa lošije – samo ih je puno više“.

Već ove godine u Barceloni lokalne su vlasti poduzele neobičan korak uklonivši autobusne rute s Google karata kako bi zaustavili turiste koji uskaču u autobus, gurajući laktovima starije mještane.

Na španjolskim Balearskim otocima, poznatim po odredištima za noćni život kao što su Ibiza i Magaluf, stupile su na snagu restrikcije točenja alkohola u pokušaju ponovnog preuzimanja kontrole nad neurednim ulicama.

U vrlo posjećenoj Veneciji počele su se naplaćivati turističke pristojbe za izletnike kako bi se pokušao zaustaviti neprestani tok posjetitelja. A Bali je nedavno najavio novi porez na turizam nakon niza incidenata u kojima su posjetitelji skrnavili sveta mjesta i ponašali se bez imalo poštovanja.

Nakon što su prije nekoliko godina zabranili pristajanje kruzerima, u Veneciji od ovog proljeća naplaćuju ulaz u grad | Foto: Pixabay

Nemaju svi koristi od rekordnih rezultata

Kako se postpandemijski oporavak u turističkoj industriji nastavlja, sve veći broj odredišta bilježi rušenje turističkih rekorda.

Svjetsko vijeće za putovanja i turizam predviđa rekordnu godinu za turizam 2024. Samo u Španjolskoj, koja je prošle godine primila rekordnih 85,1 milijun stranih gostiju (porast od 19% u odnosu na prethodnu godinu), očekuje se još više posjetitelja do kraja 2024.

Turistički radnici uživaju u procvatu putovanja koji uspostavlja ravnotežu nakon očajnički loših godina pandemije, ali – kao što pokazuje galama lokalnih glasova – turistički procvat ne koristi svima.

“Rasprava zapravo nije o pravoj vrsti turista, već o osiguravanju uvjeta da lokalni ljudi imaju koristi od takvog turizma“, kaže Sebastian Zenker, stručnjak za prekomjerni turizam i akademski direktor magisterija održivog turizma i upravljanja ugostiteljstvom na Poslovnoj školi u Copenhagenu.

“Ako pogledate Kanarske otoke, čitao sam da trećina stanovništva živi na rubu siromaštva. Turizam nudi veliku zaradu ovim otocima – ali za koga? Nije dovoljno reći da želimo dobrodošlicu turistima koji su tihi i troše više novca. Riječ je o tome gdje taj silni novac odlazi u ovom trenutku, jer veliki dio lokalnog stanovništva nema koristi od turizma”, ističe Zenker.

“​​Ako lokalno stanovništvo može dobro živjeti od toga, ako vide da se od toga gradi infrastruktura koju mogu koristiti, možda i za višu cijenu, onda može postojati zdrav suživot za oboje“, dodaje.

Ideja o “pravoj vrsti turista” još uvijek je vrlo živa u marketingu. Svjetske turističke zajednice biraju kojim tipovima ljudi i nacionalnosti će se plasirati, razvijajući tržišne segmente koje smatraju pravom vrstom turista za njih.

Island: Držite se cesta i ne vršite nuždu u prirodi | Foto: Pixabay

Ima i promašenih pristupa

Tako se mogu vidjeti kampanje Pure New Zealand usmjerene na visokokvalitetne posjetitelje koji doprinose prirodnom okolišu zemlje; Kampanje Visit Iceland usmjerene su na ljubitelje zabave i neovisne istraživače, dok Amsterdam nudi obnovljeni interes za kulturne turiste i odgovorni turizam.

Znakovito je koliko je situacija postala nabijena to što se te rasprave sada vode izvan dvorana za sastanke turističkih organizacija i to na ulicama i masovnim prosvjedima.

Za Antje Martins, trenericu za Global Sustainable Tourism Council i doktorandicu turizma na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Queensland, to je pitanje boljeg upravljanja, a ne bolje vrste turista.

“Kada domaći okrivljuju turiste za loše ponašanje, ne radi se o turistima“, rekla je. “To je znak da je zakazao turistički menadžment“.

Na Novom Zelandu nisu pogodili pravu žicu | Foto: Pixabay

Ona izražava zabrinutost: ako se izvrši pritisak na destinacije da smanje broj turista koje primaju, čini se vjerojatnim da bi se one mogle plasirati samo bogatijim putnicima u pokušaju da zadrže visoke prihode, isključujući niži sloj s tržišta.

Ovaj je pristup primijenjen na Novom Zelandu 2020., ali nije uspio: istraživači turizma primijetili su da nema dokaza koji pokazuju da veliki potrošači više pridonose gospodarstvu i da bi, zapravo, mogli biti lošiji za okoliš, dok su lokalni komentatori otkrili da je “elitistički, snobovski i bez veze”.

“Putovanja vidim kao snagu dobra”, rekla je Martins. “Ne želimo samo bogatim ljudima omogućiti da dožive ova iskustva koja otvaraju um, ali oni to moraju učiniti na odgovoran način kako ne bismo uništili planet u isto vrijeme”.

Mijenja se lice globalnog turizma

Potajno se povlače granice diljem industrije kako bi se oblikovalo bolje ponašanje na sve načine. Mekše ideje, kao što je uvođenje turističkih uputa koje naglašavaju vrstu ponašanja koje se smatra prihvatljivim na određenoj lokaciji, prisutne su već neko vrijeme.

Island je, primjerice, odredio da turisti, između ostalog, trebaju izbjegavati vožnju izvan ceste ili vršiti nuždu u prirodi; u svojoj verziji, pacifički otoci Palau imaju odredbe koju su napisala otočka djeca tražeći od posjetitelja da hodaju polako i da sačuvaju i zaštite njihovu domovinu.

Stroži zahvati uključuju turističke poreze, kao što je u slučaju Venecije. Iako je dnevnu naknadu od 5 eura teško smatrati destimulirajućom, druge zemlje ovu tehniku koriste kudikamo hrabrije.

Butan ima dnevnu turističku pristojbu od 2019. koja, u iznosu od 100 USD po danu, učinkovito djeluje na pad u broju turista koji posjećuju i duljini njihova posjeta, ali također isključuje one s niskim budžetom.

Ograničavanja turističkih kapaciteta također se primijenjuju i drugdje: ove godine Amsterdam je najavio da želi kontrolirati broj turističkih kreveta dostupnih u gradu tako što više neće graditi hotele, a čini se da će i drugi slijediti taj primjer.

Zenker smatra da postoji još jedna intervencija koju ćemo sve više viđati u idućim godinama: destinacije aktivno govore određenim tipovima ljudi da nisu dobrodošli.

Iako beskrajno ponosni na brojna vrhunska arhitektonska rješenja svojih hotela, u Amsterdamu su odlučili da više neće graditi nove | Foto: Pixabay

Oblikovanje lijepog ponašanja

“Mislim da ćemo vidjeti puno više demarketinga u godinama koje dolaze”, kaže, citirajući amsterdamsku reklamnu kampanju Stay Away iz 2023. čiji je cilj obeshrabriti mlade Britance, od organiziranja razuzdnih partyja, a posebno momačkih zabava.

“Ako guglate momačke večeri, onda ćete sljedeća dva tjedna vidjeti videe koji govore: ako dođeš ovamo i razgolitiš se, bit ćeš uhićen“, kaže Zenker.

To je još jedan način da se oblikuje željeno ponašanje i pokuša osigurati da se “pogrešna vrsta turista” drži podalje.

Problemi s točkom žarišta ovog proljeća – koji će se sigurno nastaviti tijekom vrhunca ljetnog razdoblja – čine se kao početak nečeg puno većeg: promjena u turističkoj industriji.

Za Martins, to je apsolutno neophodno.

“Ako ne upravljamo ispravno utjecajem turizma, onda zapravo ubijamo destinaciju“, kaže. “Moramo postati održivi kao industrija jer ako nismo, onda na kraju nećemo imati ništa za prodaju“.

“Moramo putovati oprezno i pobrinuti se da ta odredišta mogu preživjeti”, dodala je. “Jer na kraju krajeva, za ljude koji žive u destinacijama, to je njihov dom“, piše BBC.