Ministarstvo poljoprivrede, točnije Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), donijelo je početkom lipnja još jednu u nizu odluka koje idu direktno na štetu hrvatskih poljoprivrednika. U danima kada je Hrvatsku pogodila velika katastrofa jer je u dijelovima zemlje tuča uništila gotovo sav trud poljoprivrednika, Agencija za plaćanja u poljoprivredi je raspisala e-savjetovanje za mjeru 17.1 koja se tiče osiguranja poljoprivrednika, a u predloženom dokumentu stoji da će iz europskih fondova biti isplaćeno manje novca poljoprivrednicima za osiguranje od šteta. Ovakva odluka izazvala je bijes dijela poljoprivrednika koji su sklopili ugovore o osiguranju, očekujući da će natječaj za mjeru 17.1 iz Fonda za ruralni razvoj biti raspisan pod istim uvjetima kao i prošle godine. No APPRRR i Ministarstvo poljoprivrede su u e-savjetovanje uputili prijedlog koji se dosta razlikuje od natječaja koji su raspisivani u proteklih pet godina, što je poljoprivrednike stavilo u vrlo tešku poziciju.

Nacionalu su se obratili nezadovoljni poljoprivrednici koji tvrde da su neugodno iznenađeni s prijedlogom koji je u e-savjetovanje uputila Agencije za plaćanje i oni traže da se taj prijedlog povuče. Kao glavni razlog navode činjenicu da APPRRR u katalogu ili planu objave natječaja objavljenom u rujnu prošle godine ni na jednom mjestu nije naveo mogućnost promjene uvjeta natječaja te se iz onoga što je navedeno u tom planu dalo poprilično jasno naslutiti da će natječaj za mjeru 17.1 biti raspisan pod jednakim uvjetima kao i u proteklih pet godina. Zato je većina poljoprivrednika doživjela popriličan šok kada je 2. lipnja objavljeno e-savjetovanje za mjeru 17.1 po potpuno novim uvjetima i za manje sredstava nego što je to u natječaju za prošlu godinu.

Hrvatsku je u kratkom roku zadesilo nekoliko nevremena koja su ostavila veliku materijalnu štetu na usjevima poljoprivrednika. FOTO: Marko Lukunic, Vjeran Zganec Rogulja, Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Ovakav razvoj događaja poljoprivrednicima je pogotovo nejasan jer je u proteklih nekoliko tjedana ministrica Marija Vučković u nekoliko navrata naglašavala kako će njeno ministarstvo napraviti sve kako bi se pomoglo poljoprivrednicima oštećenim u nedavnim katastrofalnim tučama. No gotovo istovremeno agencija koja je direktno pod njenim utjecajem i koja raspolaže novcem iz europskih fondova za ruralni razvoj raspisuje natječaj u kojem je poljoprivrednicima za osiguranje od štete na usjevima i za stoku, namijenjeno oko 60 milijuna kuna manje nego što je to bilo prošle godine.

Službeno objašnjenje koje je dano u uvodu e-savjetovanja glasi: “Nepovoljne klimatske prilike i životinjske bolesti su u 2022. godini na području cijele Republike Hrvatske prouzročile značajne ekonomske gubitke poljoprivrednicima. Cilj podmjere je potaknuti poljoprivrednike na ugovaranje osiguranja njihove proizvodnje kako bi se umanjili ekonomski gubici prouzročeni nepovoljnim klimatskim prilikama i životinjskim bolestima. Kako bi se čim prije dodijelila potpora za financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja koje ispunjavaju uvjete iz podtočke 2.3. ovoga Natječaja, uslijed gubitka u biljnoj i stočarskoj poljoprivrednoj proizvodnji, vrijeme trajanja savjetovanja s javnošću se skraćuje na rok od 15 dana.”

Iako se navodi da se e-savjetovanje skraćuje baš uslijed gubitaka poljoprivrednika, ostaje činjenica da su u tekstu natječaja promijenjeni neki ključni iznosi potpora i uvjeti prihvatljivosti police koji će doprinijeti upravo suprotno, a to je smanjenje ispunjenja ciljeva zbog kojih se natječaj raspisuje. Međutim, osim smanjenja obuhvata osiguranja gubitka poljoprivredne proizvodnje u budućnosti, navedeno će imati nepovoljan utjecaj na trenutnu financijsku situaciju poljoprivrednika jer je već preko 80% polica na tržištu sklopljeno.

Naime, nakon što je APPRRR u rujnu prošle godine izdao plan natječaja u kojem nije bila najavljena mogućnost novih uvjeta za ovu mjeru, poljoprivrednici su početkom godine krenuli potpisivati ugovore o osiguranju svojih usjeva i životinja kao što su to radili i proteklih godina. No zbog izmjene uvjeta natječaja i smanjenja iznosa potpora sada su se mnogi od njih našli u financijskim problemima jer neće dobiti povrat za dio premije osiguranja. Dosadašnja praksa je bila da putem mjere 17.1 APPRRR iz Fonda za ruralni razvoj poljoprivrednicima vrati 70 posto ugovorene premije ili maksimalno 75.000 eura bez obzira radi li se o biljnoj ili stočarskoj proizvodnji.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je nedavno izjavila kako se nada da će više poljoprivrednika koristiti police osiguranja usjeva. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Tako je za prošlu godinu do sada isplaćeno ukupno 140 milijuna kuna, ali se očekuje da ta cifra naraste za dodatnih oko 70 milijuna kuna jer još nisu obrađeni svi zahtjevi te nisu donesene odluke o isplati europskih sredstava, što također govori o ažurnosti APPRRR-a koji gotovo godinu dana nakon zaključenja natječaja još uvijek nije obradio sve zahtjeve iz prošle godine. Za razliku od prošle godine, za koju će kada se obrade svi zahtjevi biti isplaćeno oko 210 milijuna kuna, po najavi iz e-savjetovanja u 2022. za ovu je mjeru planirano samo 150 milijuna kuna, 100 milijuna kuna je osigurano za biljnu proizvodnju, a 50 milijuna kuna za stočarsku proizvodnju. Zanimljivo je i da je APPRRR odlučio smanjiti sredstva iako su cijene usjeva, a samim time i premije osiguranja, drastično rasle u proteklih godinu dana, pa je tako po podacima Hrvatskog ureda za osiguranje u prva četiri mjeseca ove godine za osiguranje usjeva i nasada te osiguranje životinja sklopljeno premije u vrijednosti od 236 milijuna kuna.

Zanimljivo je da isti podaci pokazuju da je u prva četiri mjeseca 2022. sklopljeno premija za osiguranje usjeva i nasada koje su 57 posto vrednije nego lani, a istovremeno je za osiguranje životinja vrijednost premija narasla za 20 posto. Sve to govori da su poljoprivrednici shvatili da im je u ekstremnim klimatskim uvjetima potrebna zaštita osiguravateljskih kuća, ali je većina njih očekivala da će barem dio premije pokriti iz Fonda za ruralni razvoj. Međutim, uvjeti koji su objavljeni putem e-savjetovanja ostavili su poljoprivrednike nezadovoljne i to prije svega raspodjelom sredstava za one koji su osigurali svoje usjeve ili svoje životinje.

U prva četiri mjeseca 2022. sklopljeno je premija za osiguranje usjeva i nasada koje su 57 posto vrednije nego lani, a istovremeno je za osiguranje životinja vrijednost premija narasla za 20 posto

Naime, APPRRR je odlučio da od ovog natječaja više neće biti maksimalni iznos potpore 75.000 eura za sve prijavljene, već je najavljeno da će to i dalje biti slučaj samo ako korisnik ima ugovoreno osiguranje i u biljnoj proizvodnji i u stočarskoj proizvodnji. Međutim, maksimalni iznos iznosit će 40.000 ako je sklopljena polica samo za stočarsku proizvodnju i 35.000 eura za biljnu proizvodnju. Ako se tome pridodaju nove odredbe, a već prema prošlogodišnjim podacima je jasno da vjerojatno ni 210 milijuna kuna neće biti dosta za sve prijavljene i uz rast vrijednosti premije osiguranja, može se zaključiti da će se potpore svim korisnicima za biljnu proizvodnju umanjiti od 40 do 50 posto, a sličan bi pad mogao biti i za one koji su osigurali svoje životinje.

Kada se vide sve te brojke, postaje jasno nezadovoljstvo poljoprivrednika koji se tek trebaju javiti na natječaj za mjeru 17.1. Prijave će početi početkom srpnja, ali je pitanje koliko će poljoprivrednika na kraju dobiti iznose koje su priželjkivali da će dobiti nakon što su vidjeli plan natječaja u rujnu prošle godine. Vrlo vjerojatan je scenarij da će se na natječaj prijaviti veliki broj poljoprivrednika i da će biti premašena brojka od 150 milijuna kuna koliko je APPRRR planirao potrošiti za mjeru 17.1. U tom slučaju vjerojatno je rješenje da će se poljoprivrednicima smanjivati iznosi koji im trebaju biti isplaćeni kako bi svi oni koji su predali zahtjeve dobili barem dio povrata premije, a da istovremeno APPRRR ostane unutar budžeta za navedenu mjeru. Drugim riječima, ako je netko trebao dobiti maksimalni iznos, zbog velikog broja prijavljenih dobit će nešto manje kako bi svi oni koji su se prijavili dobili barem dio europskog novca namijenjenog za premije osiguranja.

Antun Vujić ravnatelj je Agencije za plaćanja u poljoprivredi koja je početkom mjeseca raspisala e-savjetovanje za mjeru 17.1 koja se tiče osiguranja usjeva i životinja. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Zanimljivo u cijelom ovom slučaju jest da promjene u natječaju za mjeru 17.1 dolaze u trenutku kada je Hrvatsku u nekoliko navrata pogodila katastrofalna tuča, nakon čega se ministrica Marija Vučković našla na udaru javnosti zbog neulaganja u protugradnu obranu. Nakon što je 3. lipnja posjetila Krapinsko-zagorsku županiju koju je poharala jaka tuča, ministrica se osvrnula na te kritike te je u tom kontekstu spomenula upravo osiguranje usjeva i životinja:

“Stručna i znanstvena zajednica na temelju studija ustvrdila je da ne postoji dokaz da je sustav protugradne obrane učinkovit. Zaštita su mreže, zaštita su osiguranje. Nama je poljoprivreda u fokusu, to je strateška djelatnost, poljoprivreda može biti i profitabilna i bitna je za vitalne ruralne zajednice.”

‘Iznos alokacije od 150.000.000,00 kuna u odnosu na prethodni Natječaj je ostao isti, ali je alokacija podijeljena na biljnu i stočarsku proizvodnju’, tvrde iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi

Na novinarsku primjedbu da mnogi poljoprivrednici smatraju da mreže nisu učinkovite te da neki od njih i ne znaju za osiguranje, ministrica Marija Vučković je kazala da će se Ministarstvo poljoprivrede potruditi informirati ih još jače i snažnije. No ono što nije rekla je da je APPRRR samo dan ranije raspisao e-savjetovanje za mjeru 17.1 kojom je poljoprivrednicima namijenjeno između 60 i 70 milijuna kuna manje nego godinu dana prije.

Isto tako, trend rasta broja premija osiguranja pokazuje da su poljoprivrednici sve bolje informirani i da postoji želja za osiguranjem, ali promjenama uvjeta natječaja bez prethodne najave i skraćenim rokom e-savjetovanja broj tih poljoprivrednika će se u godinama koje dolaze vjerojatno smanjiti jer će biti u neizvjesnosti hoće li država ponovno u zadnji čas promijeniti uvjete i smanjiti iznose koje im isplaćuje iz europskih fondova.