Odvjetnici koji zastupaju uskočke okrivljenike bijesni su jer je novim Kaznenim zakonom predviđeno da sve sudske odluke putem e-komunikacije moraju podizati u roku 8 dana, a pauza tijekom kolovoza uopće nije predviđena, što ih diskriminira u odnosu na parnične postupke pa traže od Ustavnog suda poništenje takve odredbe
Osim sudaca i sudskih službenika, protiv Vlade bi uskoro mogli protestirati i odvjetnici, i to odvjetnička elita koja zastupa osumnjičenike za najteža kaznena djela, pa tako i oni koji zastupaju bivše ministre, državne tajnike, gradonačelnike, župane i ostale dužnosnike optužene za korupciju i druga kaznena djela. Naime, odvjetnici koji se bave kaznenim pravom pokrenuli su pobunu zbog novog Zakona o kaznenom postupku koji ih stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na odvjetnike koji se bave isključivo parničnim postupcima, i to zato što im onemogućava odlazak na godišnji odmor. Zbog toga je poznata zagrebačka odvjetnica Višnja Drenški Lasan Ustavnom sudu podnijela Prijedlog za ocjenom ustavnosti odredba Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na rokove za dostavu odluka putem e-komunikacije kao i prijedlog da se privremenom mjerom, do odluke Ustavnog suda, navedena odredba obustavi od primjene. Osim toga, Uredu pučke pravobraniteljice podnijela je prijavu za diskriminaciju, a spremna je, kako je potvrdila za Nacional, ići sve do Europske komisije i Europskog suda za ljudska prava. U tome ima podršku kolega odvjetnika koji se bave kaznenim zakonom, a koji su u slučaju da se pitanje njihova godišnjeg odmora hitno ne riješi, spremni čak i na javni prosvjed.
Naime, zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku propisan je način dostave odluka i dopisa odvjetnicima koji zastupaju okrivljenike u kaznenim postupcima putem sustava e-komunikacije i propisano je da oni sve te odluke i dopise moraju podići u roku svega osam dana, ali i bez ikakve ljetne pauze. Nasuprot tome, odvjetnicima koji se bave parničnim postupkom Zakonom o parničnom postupku propisan je rok za podizanje odluka u sustavu e-komunikacije u roku 15 dana, a također je zakonom uređena i svojevrsna ljetna stanka pa tako rokovi za žalbu u parničnim postupcima ne teku u periodu od 1. do 15. kolovoza kada većina odvjetnika koristi godišnji odmor.
Odvjetnici koji se bave kaznenim pravom i zastupaju okrivljenike za najteža kaznena djela, za koja su propisane i najveće kazne zatvora, zbog toga su ljuti i na ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu i na vlastitu Hrvatsku odvjetničku komoru koja je, po njihovom mišljenju, inertna i zapravo ne poduzima ništa proaktivno.
Jedan od uglednih zagrebačkih odvjetnika koji se bavi kaznenim pravom, a koji je zbog straha od političke odmazde želio ostati anoniman, kaže:
“Imamo ministra koji je korektan, ali koji nikad nije radio u praksi i to se vidi. Čim je ministar netko tko nije bio svakodnevno po sudovima, pisao žalbe i tužbe ili pak optužnice, onda je to problem jer on to ne razumije i nije ga briga.”
Iz Ministarstva pravosuđa i uprave tvrde da se njihovim rješenjem nastoji spriječiti odugovlačenje postupaka i da nemaju saznanja o većem broju pritužbi HOK-a i pojedinačnih odvjetnika
No isti odvjetnik proziva i Hrvatsku odvjetničku komoru (HOK), čiji je donedavni predsjednik Josip Šurjak inače uhićen u jednoj od najvećih afera u Hrvatskoj, plinskoj mega aferi u kojoj je Ina oštećena za više od milijardu kuna, a za novog predsjednika izabran je Robert Travaš, također odvjetnik koji se bavi parničnim postupcima.
Prenosimo mišljenje neimenovanog odvjetnika o radu Komore jer vrlo slično neformalno komentiraju i drugi odvjetnici s kojima smo razgovarali:
“Naša komora trebala je reagirati na ovo još u fazi donošenja zakona jer je to pitanje koje se tiče svih odvjetnika i svih branitelja. Međutim, naša komora i inače je inertna, ne daje nikakve inicijative i rješenja, već reagira kad je već nešto doneseno. To je posebno problem za kazneni dio jer su u upravljačkom dijelu HOK-a uglavnom kolege koji rade samo parnične postupke. I za novog predsjednika izabran je Robert Travaš, koji je već ranije bio predsjednik Komore, ali kolega ne radi kazneno pravo. Dakle, dok oni zauzmu stav, dok to ode prema Ministarstvu, do tada će ljeto već proći i ova sezona će biti apsolvirana.”
Ni iz odgovora Hrvatske odvjetničke komore na Nacionalov upit nije bilo posve jasno što su oni konkretno poduzeli da se taj problem riješi ni zašto njihov zakonski prijedlog da svi odvjetnici imaju 15 dana ljetne pauze za dostavu dopisa nije prošao.
“Hrvatska odvjetnička komora prvenstveno želi istaknuti kako se zalaže da se u svim sudskim postupcima propiše razuman rok za preuzimanje pismena, kao i da se normira da u određenom razdoblju tijekom godine ne teku rokovi za preuzimanje pismena”, odgovorila je na upit Nacionala Nataša Barac iz Hrvatske odvjetničke komore.
Predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću upućen je zahtjev za ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi koje diskriminiraju odvjetnike u kaznenom postupku, kao i zahtjev za privremenom mjerom do odluke. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Ona ističe kako je Hrvatska odvjetnička komora “svjesna da moraju postojati izuzeci od zastoja tijeka rokova za preuzimanje pismena jer su odvjetnici zbog specifičnosti odvjetničke službe u pojedinim vrstama hitnih sudskih postupaka dužni biti spremni pružiti pravnu pomoć u bilo kojem trenutku pa i u vrijeme kada se ostali građani uobičajeno nalaze na godišnjem odmoru”.
Nataša Barac tvrdi da je Hrvatska odvjetnička komora u postupku savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena kojim će se regulirati dostava pismena u svim sudskim postupcima, predložila da rok za preuzimanje pismena u svim sudskim postupcima iznosi 15 dana od prispijeća pismena u sigurni elektronički poštanski pretinac, kao i da u svim sudskim postupcima rokovi za preuzimanje pismena ne teku od 1. do 15. kolovoza i od 20. prosinca do 5. siječnja.
“Hrvatska odvjetnička komora je također predložila da se u navedenom zakonu propiše izuzetak od zastoja tijeka rokova za preuzimanje pismena u onim postupcima koji ne trpe odgodu, npr. u kaznenim postupcima u kojima je okrivljeniku privremeno oduzeta sloboda (pritvor, istražni zatvor) te u parničnim postupcima radi ometanja posjeda i postupcima privremenih i prethodnih mjera. Predstavnici Hrvatske odvjetničke komore u radnim skupinama za donošenje i izmjene propisa koji uređuju dostavu pismena u sudskim postupcima zalažu se za navedena zakonodavna rješenja, pazeći pritom na potrebu osiguranja učinkovitosti sudskih postupaka i zaštite prava i pravnih interesa stranaka u tim postupcima“, istaknula je Nataša Barac iz HOK-a.
Poznata odvjetnica Višnja Drenški Lasan, koja je zastupala, primjerice, i bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića kao i bivšeg uhićenog ministra gospodarstva Darka Horvata, napisala je krajem svibnja u stručnom listu Informator, tjedniku za pravna i ekonomska pitanja, članak naslovljen “Kako je zakonodavac odvjetnicima „ukrao“ godišnji odmor”.
Ona je u tom članku, između ostalog, napisala:
“Dakle, zakonodavac uopće nije predvidio mirovanje rokova za dostavu odluka i pismena u elektronički pretinac odvjetnika koji u bilo kojoj ulozi sudjeluju u kaznenom postupku. Odvjetnici nisu ‘građani drugog reda’ jer samostalnim obavljanjem djelatnosti stječu prihod kojim pune državni proračun, plaćajući sve zakonom propisane poreze, prireze, fiskalne i parafiskalne namete. Iz tog razloga obveza je zakonodavca da vodi računa o njihovu zdravlju, o njihovoj djeci i obiteljima jednako kao što vodi brigu o zdravlju, obiteljima i djeci svih drugih zaposlenika bili oni zaposlenici u javnom ili privatnom sektoru bili državni službenici ili pravosudni dužnosnici, čistači ili liječnici itd.”
Odvjetnica Višnja Drenški Lasan u stručnom listu Informator napisala je članak u kojem tvrdi da se odvjetnicima oduzima pravo na godišnji odmor, a za Nacional je potvrdila da je spremna ići sve do strasbourga, čak i organizirati prosvjed ako se hitno ne preispitaju zakonske odredbe koje ih diskriminiraju. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
Osim toga, upozorila je na najvažniji problem s rokovima za dostavu, a to je zapravo kvaliteta obrane okrivljenika:
“Općepoznata je činjenica da kazneni postupci, pogotovo oni iz nadležnosti USKOK-a, traju dugo i da je riječ o najsloženijim predmetima i najobimnijim predmetima koji dosegnu i desetke tisuća stranica – primjerice, samo presuda u predmetu kolokvijalno nazvanom Agram ima oko 550 stranica. U takvoj situaciji, uz pretpostavku da je okrivljenik pristao da mu žalbu piše drugi odvjetnik dok je njegov branitelj na godišnjem odmoru, nemoguće je naći odvjetnika koji bi na to pristao zato što u roku za izjavljivanje žalbe ne bi mogao ni pročitati predmet, a kamoli napisati žalbu. Upozoravamo na činjenicu da svaki okrivljenik ima pravo na izabranog branitelja u kojeg ima povjerenja, koji mu je bio na raspravama i koji poznaje njegov predmet, pa se ne može očekivati da će u situaciji kada je potrebno pisati žalbu ili neki drugi pravni lijek pristati da mu žalbu na presudu piše neki drugi odvjetnik.”
Osim što su time odvjetnici diskriminirani u odnosu na druge profesije, Višnja Drenški Lasan smatra da će takvo zakonodavno rješenje nužno dovesti do narušavanja fizičkog i mentalnog zdravlja odvjetnika te ugroziti njihov osobni i obiteljski život, a negativne posljedice svakako će osjetiti i njihova djeca i obitelj.
Odvjetnik Fran Olujić, koji između ostalog zastupa Antu Todorića u aferi Agrokor, za Nacional je potvrdio da su odvjetnici bijesni zbog novog zakona. Ističe da se njegov ured bavi i parničnim i kaznenim postupcima te da je netko od odvjetnika u njegovom uredu uvijek dežuran i tijekom ljeta, ali da ne može neki drugi odvjetnik pisati žalbe za predmete s kojima nije upoznat, a spisi imaju po nekoliko stotina ili tisuća stranica.
Na čelo Hrvatske odvjetničke komore ponovno je izabran nekadašnji predsjednik Robert Travaš, nakon što je tadašnji predsjednik Josip Šurjak krajem kolovoza 2022. uhićen u uskočkoj akciji zbog plinske mega-afere, a u odvjetničkim krugovima smatraju da je vodstvo HOK-a inertno i da ih ne štiti. FOTO: Luka Stanzl, Igor Kralj/PIXSELL
“To je problem koji muči sve odvjetnike, pogotovo branitelje u kaznenim postupcima. Ne vidim zbog čega je u parničnom postupku rok za dostavu putem sustava e-komunikacije 15 dana, a u kaznenom 8 dana. Plus što u parničnom imate taj ljetni period u kojem ne teku rokovi. Dakle, može se dogoditi vam sud, ako želi, dostavi presudu u elektronički pretinac 1. ili 2. kolovoza. Vi imate 8 dana da podignete presudu i još 15 dana da izjavite žalbu. A sve u kolovozu kad 99 posto odvjetnika koristi godišnji odmor i kad ni nema sudskih rasprava osim hitnih postupaka koji se tiču određivanja ili produljivanja pritvora. Znači, sud može imati godišnji, a mi branitelji ne možemo. Nitko me ne može uvjeriti da je to nešto zbog čega bi pravosuđe bolje funkcioniralo ili zbog čega bi se ubrzalo, jer je to doba godine kad se i inače na sudovima ništa ne događa osim, kažem, predmeta koji su hitni, kad je neka akcija pa imate uhićenja i određivanja istražnih zatvora. Naravno da se u takvim slučajevima mora održati postupak”, kaže Fran Olujić. On inače smatra da je sustav e-komunikacije odličan i da odvjetnicima i svima u postupku olakšava posao.
“Međutim, godinama je bila praksa da u kolovozu odvjetnici iz pretinca koji je fizički postojao na sudu između 25. 7. i 25. 8. ne moraju podizati dopise, a sad to ne možemo jer ako nam sud dostavi presudu, optužnicu ili rješenje, mi smo je po zakonu dužni preuzeti. Čak i ako je ne preuzmemo, smatra se da je dostava izvršena i nastupaju štetne posljedice. Meni je uvijek netko u uredu i tijekom ljeta, ali lani mi je, primjerice, jedna sutkinja 26. srpnja dostavila presudu u pretinac i morao sam pisati žalbu na godišnjem odmoru. S tim da, naravno, nisam nosio spis na godišnji pa sam morao pisati žalbu po skeniranoj dokumentaciji, što je puno teže nego kad imaš ispred sebe cijeli spis”, zaključio je Olujić.
Nacional je još u srijedu 31. svibnja Ministarstvu pravosuđa i uprave, na čijem je čelu ministar Ivan Malenica, poslao upit s pitanjima zbog čega su zakonom propisali tako kratak rok dostave pismena u kaznenim postupcima, zašto nisu predvidjeli rok za mirovanje kao u parničnim postupcima i jesu li analizirali pritužbe koje su im zbog toga upućene. Pitali smo ih i tko su autori takvog zakonskog prijedloga i jesu li uopće konzultirali Hrvatsku odvjetničku komoru.
‘Znači, sud može imati godišnji, a mi branitelji ne možemo. Nitko me ne može uvjeriti da je to nešto zbog čega bi se pravosuđe ubrzalo, jer je to doba godine kad se i inače na sudovima ništa ne događa’, kaže Olujić
“Ministarstvo pravosuđa i uprave pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku s ciljem uvođenja sustava e-komunikacije u kaznene postupke. Osim načina obavljanja dostave putem informacijskog sustava, propisana je presumpcija dostave istekom osam dana od dana kada su odluka ili dopis pristigli u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja. Ovakvim rješenjem nastoji se spriječiti odugovlačenje postupka”, stoji u njihovom odgovoru.
Istaknuli su da je u radu Radne skupine Ministarstva pravosuđa i uprave za izradu navedenog zakonskog prijedloga, uz ostale predstavnike akademske zajednice i pravosudnih tijela (Pravni fakultet u Zagrebu, Vrhovni sud RH, Državno odvjetništvo RH, Visoki kazneni sud RH, Županijski sud u Zagrebu, Općinski kazneni sud), sudjelovao i predstavnik Hrvatske odvjetničke komore, a da “Ministarstvo pravosuđa i uprave nema saznanja o većem broju pritužbi od strane HOK-a ili pojedinačnih odvjetnika u pogledu propisanog načina obavljanja dostave putem informacijskog sustava”.
“Pri razmatranju prikladnog roka protekom kojeg se presumira dostava, uzimana je u obzir okolnost kratkih rokova, primjerice vezanih za odluke o oduzimanju slobode, zbog čega se razlozi za propisivanje dužeg roka za preuzimanje pismena iz elektroničkog poštanskog pretinca, ako se žalba podnosi u roku od tri dana od dana dostave odluke, neće moći obrazložiti. Ministarstvo pravosuđa i uprave ukazuje kako proširenje uporabe informacijsko – komunikacijskih tehnologija uvođenjem e-komunikacije predstavlja značajan oblik osuvremenjivanja dostave u kaznenom postupku, a posljedica je, između ostalog, i provedbe višegodišnjeg pilot projekta e-komunikacije provedenog u suradnji i sa odvjetnicima. Nepobitno je da će uspostava elektroničke komunikacije između sudova i ostalih sudionika sudskih postupaka značajno ubrzati rad sudova, doprinijeti uštedi na troškovima postupka, osigurati urednu i brzu dostavu sudskih pismena, olakšati rad sudskih službenika, rad sudova učiniti transparentnijim, omogućiti eliminaciju papira iz sudskih postupaka i potpuni elektronički sudski spis te elektroničku sudsku arhivu”, objašnjavaju.
Odvjetnik Fran Olujić, koji zastupa Ivana Todorića u aferi Agrokor, ne razumije zašto nisu isti rokovi u kaznenom i parničnom postupku. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL
Također, ukazali su i kako je prilikom izrade navedenih odredbi izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku konzultirana i sudska praksa Suda EU i Europskog suda za ljudska prava.
“Tako Sud EU u predmetu Jankauskas protiv Litve (br. 2), 27. lipnja 2007., navodi da je osiguravanje učinkovitosti sustava pristupa branitelju u državama u kojima je odvjetništvo samoregulatorno u važnom dijelu na samom odvjetništvu. U protivnom, može se postaviti pitanje odgovornosti države za povrede konvencijskih prava. U predmetu Vasenin protiv Rusije, 21. lipnja 2016. Sud navodi da se država ne može smatrati odgovornom za svaki nedostatak odvjetnika. Prirodna je posljedica neovisnosti odvjetništva da je vođenje obrane u biti stvar između okrivljenika i odvjetnika. Nadalje, pri utvrđivanju je li poštovano pravo na obranu Sud smatra da se mora voditi računa o uobičajenom radnom opterećenju pravnog zastupnika; međutim, nije nerazumno zahtijevati da branitelj svoj posao prilagodi situaciji kad je to potrebno zbog posebne hitnosti u konkretnom predmetu (Mattick protiv Njemačke (odl.), 2005.). Praksa Suda daje mišljenje i u pogledu prava na odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane. Članak 6. stavak 3.b Konvencije propisuje odgovarajuće vrijeme i mogućnost pripreme obrane, dok članak 6. stavak 3.a Konvencije propisuje da okrivljenik mora u najkraćem roku biti obaviješten, potanko i na jeziku koji razumije, o prirodi i razlozima optužbe koja se podiže protiv njega. Tumačenje spomenute odredbe i koliko je vremena potrebno stvar je svakog pojedinog predmeta (Campbell i Fell v. Velike Britanije, Kremzov v. Austrije). Kada razmatra “odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu svoje obrane”, Sud podrazumijeva da se optuženiku mora omogućiti da svoju obranu organizira na odgovarajući način i bez ikakvih ograničenja glede mogućnosti podnošenja svih relevantnih argumenata obrane pred raspravni sud te da na taj način utječe na ishod postupka (Connolly v. Velike Britanije, Mayzit v. Rusije), a kada je riječ o mogućnostima koje svatko optužen za kazneno djelo treba imati, to podrazumijeva da se takvoj osobi treba pružiti prilika da se, u svrhu pripreme obrane, upozna s rezultatima istraga koje su se vodile tijekom cijeloga postupka (C.G.P. v. Nizozemske, Galstyan v. Armenije)”, zaključili su.
‘Ustavni sud će odluku o zahtjevu donijeti u pravilu u roku godinu dana’
Nacional je Ustavnom sudu postavio pitanja vezana uz zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne zakonske odredbe koja onemogućava odvjetnicima da na miru odu na godišnji odmor, kao i vezano uz zahtjev za privremenom mjerom. Ksenija Podgornik, predstojnica Ureda predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, ovako je odgovorila:
“U odgovoru na vaš e-upit od 31. svibnja o.g. obavještavamo vas da je Ustavni sud 9. ožujka 2023. zaprimio prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 19. i 45. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 80/22.), s prijedlogom za donošenje privremene mjere.
Sukladno članku 33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Narodne novine broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), Ustavni sud će odluku o zahtjevu odnosno prihvaćenom prijedlogu donijeti u pravilu u roku od godinu dana. Odluka u navedenom ustavnosudskom postupku planira se donijeti do kraja godine.“
Na dodatno, ponovljeno pitanje hoće li i kada Ustavni sud donijeti odluku o privremenoj mjeri da obustavi primjenu navedene odredbe do odluke Ustavnog suda, predstojnica Ureda Miroslava Šeparovića je odgovorila:
“Vezano uz vaš naknadni upit, obavještavamo vas da o donošenju privremene mjere kojom se obustavlja izvršenje pojedinačnih akata odlučuje Sjednica Suda te nismo u mogućnosti dati traženi odgovor.”
Pučka pravobraniteljica može djelovati tek nakon odluke Ustavnog suda, ali pratit će slučaj
Ana Tretinjak iz Ureda pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter ovako je odgovorila na upit Nacionala o tome što oni kane poduzeti vezano uz prijavu za diskriminaciju zbog nemogućnosti odvjetnika u kaznenim postupcima da koriste godišnji odmor:
„Da, zaprimili smo pritužbu vezano uz ovaj problem i na temelju te pritužbe otvorili predmet. Istovremeno je pred Ustavnim sudom pokrenut postupak za ocjenu suglasnosti ovog Zakona s Ustavom i zakonom zbog čega smo, u skladu s Poslovnikom pučkog pravobranitelja, zastali s postupanjem. Svakako je riječ o temi koju ćemo nastaviti pratiti, prvenstveno kroz odluku Ustavnog suda, nakon što bude donesena, a po potrebi i daljnjim postupanjem u okviru naših ovlasti. No ne vodimo ispitni postupak jer nismo u mogućnosti postupati s obzirom na to da je pitanje na Ustavnom sudu.
Tena Šimonović Einwalter. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
Vezano za rok našeg postupanja po pritužbama građana, on nije propisan, a u praksi ovisi o više čimbenika – između ostalog prvi odgovor ovisi o trenutnoj opterećenosti savjetnika i zamjenika kojima je predmet dan u rad, dok ukupno trajanje postupanja u pravilu ovisi o kompleksnosti ispitnog postupka, a produljuje ga neodgovaranje tijela, pri čemu u svakom predmetu nastojimo u što kraćim rokovima poduzimati potrebne radnje.
Ako utvrdimo da je došlo do povrede prava ili diskriminacije, možemo izdati prijedlog, mišljenje, preporuku i/ili upozorenje, a onima kojima ih izdamo su nam dužni u roku koji odredimo odgovoriti što su tim povodom poduzeli. Isto tako, pritužbe građana su nam iznimno važan izvor informacija za sustavno djelovanje, što znači da ih često koristimo kao primjere utjecaja propisa na građane, i to kod zagovaranja boljih (pod)zakonskih rješenja u javnim savjetovanjima i raspravama na saborskim odborima. Konačno, pritužbe su nam izuzetno koristan sadržaj godišnjeg izvješća Hrvatskom saboru o stanju ljudskih prava, kada pomoću njih ističemo sustavne probleme građana i dajemo preporuke za uklanjanje tih problema.“
Komentari