Palmira je bila spektakularni antički grad smješten na rubu pustinjske oaze  215 kilometara sjeveroistočno od Damaska i 120 kilometara jugozapadno od Eufrata, a nakon što su je krajem lipnja djelomično uništili pripadnici Islamističke države taj drevni grad je ponovo u rukama regularne sirijske vojske, piše dpa i ističe da je Palmira kao simbol sirijske kulturne baštine i ujedno simbol barbarstva IS-a velika nagrada za Bašara al Asada i njegova saveznika Vladimira Putina.

Rusija, čije su snage mjesecima davale zračnu potporu kopnenoj ofenzivi vladinih snaga protiv Islamske države, tako bilježi značajnu simboličku pobjedu protiv sunitskih džihadista koji su prošli utorak posijali smrt i na europskom tlu, ubivši u napadima u Bruxellesu preko 30 ljudi.

Iako je IS nakon zauzimanja grada uništio brojne starine, među kojima i drevni hram Baalshamin, Asadova vlada izbjegavat će spomenuti i uništenje objekta daleko novijeg datuma: gradskog zatvora, poprišta sramotnog pokolja islamista 1980. Stotine političkih zatvorenika godinama je mučeno u tim tamnicama pod vlašću Bašarova oca Hafeza.

Za mladog Asada, vraćanje Palmire je važno ne samo na simboličkoj razini već je to i strateški dobitak – novi moderan grad je malen, ali ima ključnu lokaciju u sredini pustinje koja odvaja gusto naseljenu zapadnu Siriju od doline Eufrata na istoku. Prostire se na putu od Damaska prema istočnoj  pokrajinskoj prijestolnici Deir al-Zour, gdje vladine snage još uvijek odolijevaju naletima ekstremista, dvije godine nakon što je ostatak istočnog dijela zemlje pao u ruke IS-a.

Nad drevnom Palmirom se uzdiže utvrda Qalat ibn Maan libanonskog princa Fahrudina II. iz 16. stoljeća, a cijeli niz stupova proteže se preko pustinjskog pijeska označavajući nekadašnje ulice kojima su prolazile karavane. Taj prašnjavi pustinjski grad je na vrhuncu razvoja bio jedan od glavnih trgovačkih središta koji je je bio kombinacija Nabatejske kulture s elementima Grka i Rimljana. Slavna palmirska kraljica Zenobija vladala je tim carstvom kratkog vijeka u trećem stoljeću naše ere, prije nego što je njezin pokušaj da se odvoji od Rima završio porazom.

Glavna ulica s kolonadom stupova vodila je kroz slavoluk pobjede do golemog Belovog hrama. Slavoluk, Belov hram i većina grobnica kule-grobnice u Dolini grobnica su, međutim, zauvijek nestali. Nakon što je IS zauzeo Palmiru u svibnju prošle godine, eksplozivom su tu drevnu ostavštinu sveli na hrpu kamenja.

UNESCO, koji je stavio Palmiru na popis svjetske kulturne baštine, nazvao je uništenja hrama Bel “nedopustivim zločinom protiv civilizacije”. Islamisti su oskrnavili i staro rimsko kazalište na najokrutniji način, iskoristivši amfiteatar za masovna pogubljenja zarobljenih sirijskih vojnika. Također su odrubili glavu i 82-godišnjem bivšem glavnom arheologu Kaledu al Asadu, a njegovo tijelo objesili o električni stup.