Kultni grafit Hendrix na željezničkom mostu “Sava – Zeleni most”, zbog kojeg je 2015. pokrenuta inicijativa za preimenovanjem u Hendrixov most, krajem travnja je po treći put uklonjen, a HŽ Infrastruktura koja je prije podržala inicijativu, sada odgovara da se Grad obvezao izvesti dekorativnu rasvjetu na mostu koji je zaštićeno kulturno dobro i da na konstrukciji nisu dopuštena nikakva obilježja ni grafiti.

“Sporazumom između HŽ Infrastrukture i grada Zagreba, Grad se obvezao izvesti dekorativnu rasvjetu na željezničkom mostu Sava zeleni u sklopu čega se izvode i radovi koji uključuju i otklanjanje više grafita koji su se nalazili na mostu. Željeznički most Sava zeleni je zaštićeno kulturno dobro te na konstrukciji nisu dozvoljena nikakva obilježja. Iz tog razloga te zbog činjenice da pojedinci koji oslikavaju grafit isto rade u nekontroliranim uvjetima i time ugrožavaju svoju sigurnost, HŽ Infrastruktura ne može podržati crtanje grafita”, stoji u odgovoru HŽ Infrastrukture.

S obzirom da se na forumima spominjalo da su oko i na mostu viđeni zaštitari, istaknuli su da s osiguranjem nisu upoznati budući da nisu izvođač trenutnih radova na dekorativnom osvjetljenju mosta.

U travnju je još zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio da će se na sjevernoj strani nasipa, od Jadranskog do Mosta mladosti, napraviti nova javna rasvjeta sa 172 rasvjetna stupa, istaknuvši da je u tijeku završna faza iluminacije Željezničkog mosta. Pritom nije spominjao ništa oko uklanjanja grafita.

Iz službe za informiranje Gradske uprave na upit oko uklanjanja Hendrixovog grafita i zaštitara Hini su kratko odgovorili da se za odgovore obrati HŽ-u jer je to u njihovoj nadležnosti.

HŽ Infrastruktura: Iako inicijativu o preimenovanju mosta načelno podržavamo, potrebno je usuglasiti se s relevantnim institucijama

Facebook inicijativa za preimenovanjem “Sava – Zeleni most” u Hendrixov most, pokrenuta je 2015., a pokretači inicijative ogradili su se od ispisivanja “Hendrix” na mostu.

“Činjenica je da renoviranje i farbanje mosta košta i činjenica je da će nakon svakog farbanja na mostu ponovno osvanuti ‘Hendrix’, zato službeno preimenovanje vidimo kao jedino trajno rješenje. Ne isključujemo mogućnost angažiranja profesionalnih grafitera za oslikavanja mosta, kao ni podizanje spomenika Hendrixu u prirodnoj veličini negdje u blizini”, navodi se na Facebook stranici inicijative “Preimenujmo željeznički most u Hendrixov most”.

Inicijativu je tada podržala i HŽ Infrastruktura objavivši u studenome da su joj se se priključili te da su Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom uputili prijedlog za promjenu naziva mosta.

“Zahvaljujući grafitu s prezimenom slavnog rock-glazbenika Jimija Hendrixa taj most dobio je gotovo kultni status i postao jednim od simbola urbane pop-kulture grada Zagreba te dijelom kolektivne svijesti Zagrepčana”, naveli su tada.

Nakon ovog, trećeg po redu uklanjanja grafita, HŽ ističe u svom odgovoru da je, iako je inicijativu  2015. načelno podržao- o konačnom rješenju još potrebno usuglasiti se sa svim relevantnim institucijama.

Tomašević: Šteta što gradske institucije nisu prepoznale ovu priču kao urbanu legendu

Inicijativu je podržao i kandidat platforme “Zagreb je naš” za zagrebačkog gradonačelnika Tomislav Tomašević koji je, nakon što je opet uklonjen grafit, u mini intervjuu na facebook stranici inicijative izrazio žaljenje što gradska institucije nisu prepoznale ovu priču kao urbanu legendu koja može postati dio povijesti grada.

“Mislim da je priča s preimenovanjem željezničkog mosta u Hendrixov kudikamo pozitivnija od rasprave o preimenovanjima nekih drugih trgova u Zagrebu. Nakon pokretanja inicijative za preimenovanje mosta i potpore HŽ-a inicijativi, šteta je da gradske institucije nisu prepoznale ovu priču kao urbanu legendu koja može postati dio povijesti grada i ponovno su obrisali grafit. Svakako podržavam inicijativu da se most preimenuje u Hendrixov”, kazao je.

“Sava – Zeleni most” najstariji most u Zagrebu koji je u funkciji prometa vozila

Željeznički most “Sava – Zeleni most” najstariji je mostu u Zagrebu koji je u funkciji prometa vozila. Na tome je mjestu još davne 1862. izgrađen jednokolosiječni čelični rešetkasti željeznički most. Zbog dotrajalosti i činjenice da više nije udovoljavao prometnim potrebama, 30-tih godina prošlog stoljeća odlučeno je da se korito Save premosti konstrukcijom s jednim velikim rasponom od 135 metara te da se most izdigne za 2,5 metra u odnosu na stari željeznički most radi denivelacije s cestovnim priobalnim prolazima.

U doba izgradnje to je bio mosni luk (Langerova greda) najvećeg raspona na željezničkim mostovima u Europi. Čelična konstrukcija bila je više od 90 posto domaći proizvod, a izradila ju je i montirala prva domaća tvornica mostova, vagona i strojeva iz Slavonskog Broda.

Tijekom godina most je obnavljan nekoliko puta. U obnovi su znatno su poboljšane performanse, most je ojačan pa vlakovi mogu voziti dvostruko većom brzinom nego do sada (do 80 kilometara na sat).