[quote_box_center]

• Najveći broj poginulih, ubijenih ili nestalih osoba su muškarci (85 posto), a žena je 15 posto. Pola od ukupnog broja žrtava pripadali su različitim vojnim ili policijskim formacijama, a njih 812 bili su civili (37 posto)

[/quote_box_center]

Na području bivših općina u zapadnoj Slavoniji na osnovu prikupljenih i obrađenih dokumenata registrirane su 2183 poginule, ubijene ili nestale osobe, izvijestila je u srijedu nevladina organizacija “Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću” predstavljajući prelimenarne rezultate istraživanja “Ljudski gubici u RH 1991. – 1995. godine”.
Po nepotpunim i za sada dostupnim podacima koje su prikupli istraživači i obradili u “Documenti” na području bivših općina Slavonska Požega, Pakrac, Daruvar, Virovitica, Grubišno Polje, Nova Gradiška, Podravska Slatina i Orahovica tijekom Domovinskog rata ubijeno je 872 Hrvata, 641 Srbin, 29 Čeha, 18 Mađara, 14 Talijana, 6 Jugoslavena, 3 Muslimana/Bošnjaka te po jedan Albanac, Libijac, Nijemac, Rom i Slovenac.
Pri tome su istraživači imali podatke po etničkoj pripadnosti za 1588 žrtava, dok za 595 njih nisu imali taj podatak, izvijestili su voditeljica Documente Vesna Teršelič te koordinator istraživačkog programa Slaven Rašković u Kući ljudskih prava.

Najveći broj poginulih, ubijenih ili nestalih osoba su muškarci (85 posto), a žena je 15 posto. Pola od ukupnog broja žrtava pripadali su različitim vojnim ili policijskim formacijama, a njih 812 bili su civili (37 posto). Uz to, za sedam posto žrtava u istraživanju iz različitih izvora dobili su drugačije informacije o njihovu statusu (vojni/policijski i civilni status) te zasad u “Documenti” ne žele izlaziti s nepreciznim podacima o njihovu statusu dok za njih 127 (šest posto) nemaju podatke o statusu.

Cilj istraživanja sprječavanja političkih ideoloških manipulacija

Predstavljajući istraživanje koje je započelo 2009. godine Rašković je kazao da je njegov osnovni cilj sprječavanje političkih i ideoloških manipulacija žrtvama rata u Hrvatskoj kroz stvaranje dostupnog i provjerljivog poimeničnog popisa svih ubijenih, poginulih i nestalih osoba s njihovim osnovnim identifikacijskim podacima te načinima stradanja.
Naveo je da je u sklopu istraživanja do sada intervjuirano 6 150 članova obitelji žrtava ili njihovih prijatelja, susjeda i znanaca, prikupljeno više od 25 000 dokumenata, od čega je 23 150 dokumenata digitalizirano i uneseno u “Documentinu” bazu podataka.
“Na temelju podataka dobivenih djelomičnom analizom svih tih dokumenata trenutno je u Documentinoj bazi registrirano 14 569 poimeničnih žrtava rata što nipošto ne smatramo konačnim brojem”, istaknuo je . Dodao je i da je terenskim istraživanjem do sada pokriven veći dio ratom zahvaćenog područja Hrvatske, a preostala su još određena područja Like te Dalmacija.
Rašković je kazao i da je tijekom terenskog rada samo mali broj ljudi odbio razgovarati s istraživačima upozorivši kako se pokazalo da su najslabije dokumentirane hrvatske civilne žrtve rata. Pozvao je sve zainteresirane osobe koje imaju saznanja o smrtno stradalima i nestalima da im se jave te sve organizacije i institucije koje se bave tim problemom objave rezultate svog rada u svrhu što veće transparentnosti i suradnje na tom izuzetno osjetljivom pitanju.

Istaknuvši da su to istraživanje i ranije trebale provesti vladine i znanstvene institucije, Teršelič je ocijenila da za njega do sada nije bilo političke volje. Najavila je i da će sutra rezultate istraživanja predstaviti u Pakracu.