Hrvatska je po digitalnoj kvaliteti života u 2022. napredovala za šest mjesta u odnosu na 2021., zauzevši 31. mjesto u svijetu i 24. u Europi među 117 zemalja svijeta, koje predvode Izrael, zatim Danska i Njemačka, podaci su iz novog istraživanja tvrtke za kibernetičku sigurnost Surfshark.

Surfshark je nizozemska tvrtka osnovana 2018., a istraživanje o digitalnoj kvaliteti života je njihovo četvrto po redu koje promoviraju i pod nazivom “Digital Quality of Life Index 2022”, prema kojemu je Hrvatska svrstana na 31. mjesto u svijetu po ukupnom digitalnom blagostanju.

Globalno, Izrael, Dansku i Njemačku po tom indeksu slijede Francuska i Švedska, a i na ukupnoj listi je sedam od deset zemalja s najboljim rezultatom iz Europe, dok su na začelju Kongo, Jemen, Etiopija, Mozambik i Kamerun.

Iz te tvrtke navode da njihovo istraživanje pokriva 92 posto globalne populacije i indeksira 117 zemalja, uz praćenje pet, po njima, temeljnih stupova digitalnog života – pristupačnost i kvalitetu interneta, e-infrastrukturu, e-sigurnost i e-upravu.

Hrvatska po kvaliteti interneta na 53. mjestu

Po tim parametrima, Hrvatska je po dostupnosti interneta na 53. mjestu u svijetu, pri čemu iznose da Hrvati moraju, da bi si priuštili mobilni internet, raditi 56 puta više nego građani Izraela, koji imaju i najpovoljnije mobilne paket od 1GB mjesečno.

“Hrvatska je po kvaliteti interneta, s obzirom na brzinu interneta, stabilnost i rast, na 31. mjestu u svijetu i 22 posto bolja od svjetskog prosjeka. Od prošle godine brzina mobilnog interneta poboljšana je za 45,7 posto, a fiksna širokopojasna brzina za 30 posto”, ističu uz istraživanje iz Surfsharka, dodajući usporedbe i sa Srbijom, u odnosu na koju je hrvatski mobilni internet dva puta brži, a širokopojasni 15 posto sporiji.

Iznose i usporedbe s Bosnom i Hercegovinom, po kojima je hrvatski mobilni internet tri puta brži, a širokopojasni gotovo 50 posto brži, ali i da je to još znatno manje u odnosu na najbrži internet u svijetu ove godine – u Singapuru, gdje stanovnici imaju mobilne brzine do 104 Mbps/s i fiksne do čak 261 Mbps/s.

Najslabija točka e-uprava

Kao i neka druga istraživanja, i ovo je potvrdilo da je najslabija točka hrvatske digitalizacije e-uprava, za koju kažu da bi se morala poboljšati za 40 posto ako se želi stići rezultat najbolje rangirane zemlje u tom segmentu, SAD-a.

U tom stupu je Hrvatska dobila i najslabiju ocjenu smjestivši se na 54. mjesto u svijetu, dok je najbolje mjesto, 14., zauzela u području e-sigurnosti.

Po e-infrastrukturi i pristupačnost interneta je na 35. odnosno (već spomenutom) 53. mjestu. Stoga se zaključuje da internet u Hrvatskoj još nije toliko pristupačan u usporedbi sa svjetskim standardima, i da ima dosta prostora za napredak.

Kada su u pitanju samo brzine interneta, za hrvatski mobilni internet se pokazalo da je na globalnoj ljestvici viši u poziciji od fiksnog širokopojasnog interneta i radi brzinom od 109,8 Mbps/s, čime je 16. u svijetu, dok se fiksni širokopojasni internet nalazi na 56. mjestu, sa 74,4 Mbps/s.

Globalni digitalni jaz najdublji dosad

Iz Surfsharka zaključno poručuju i da ukupno u svijetu širokopojasni internet svake godine postaje sve manje pristupačan, i da bi ga si ljudi u 2022. mogli priuštiti “moraju raditi šest minuta više”.

U nekim zemljama, kao što su Obala Bjelokosti i Uganda, ljudi rade u prosjeku dva tjedna kako bi zaradili za najjeftiniji paket fiksnog širokopojasnog interneta, a isto je bilo i prošle godine, što očekuju da će se i pogoršati, i ne samo u tim zemljama nego i šire zbog pritiska inflacije na kućanstva, posebice s niskim primanjima.

“Iako su zemlje s visokom digitalnom kvalitetom života uglavnom i s naprednim gospodarstvima, ipak je istraživanje pokazalo da globalno gledano novac ne može uvijek kupiti digitalnu sreću, te je primjerice Novi Zeland u tome u regiji Oceanija bolji do Australije. Primjetan je i nastavak trenda globalnog digitalnog jaza od kojeg pate milijuni ljudi”, kažu iz te tvrtke.