Optužno vijeće zagrebačkoga Županijskoga suda zakazat će novu sjednicu na kojoj bi trebalo biti odlučeno o potvrđivanju optužnice koja bivše ministre Darka Horvata, Tomislava Tolušića, Borisa Miloševića (ondašnjeg potpredsjednika Vlade) tereti za pogodovanje pri dodjeli novčanih potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, a bivšega ministra Josipa Aladrovića i gradonačelnika Županje Damira Juzbašića za nezakonita zapošljavanja.
Visoki kazneni sud je u ponovljenom postupku odlučivanja o zakonitosti dokaza odbio žalbu obrane koja je tražila da se gotovo svi USKOK-ovi dokazi proglase nezakonitima, čime je odluka da su dokazi zakoniti postala pravomoćna, odnosno više ne postoji pravo žalbe, doznaje Jutarnji list.
Zagrebački Županijski sud veljači prošle godine ustvrdio je da su dokazi koji su prikupljeni protiv ministara zakoniti, no Visoki kazneni sud je tada usvojio žalbu obrane te predmet vratio na ponovno odlučivanje. Od zagrebačkog Županijskoga suda zatraženo je da pojedinačno specificira zašto odbija izdvajanje za svaki od ukupno 310 dokaza. Optužno vijeće zagrebačkoga županijskoga suda to je i učinilo, a na tu odluku obrana je ponovno podnijela žalbu – ovaj put ona je odbijena.
Oglasio se USKOK! Evo za što terete Horvata, Aladrovića, Tolušića i Miloševića
Optužnicom koju je Uskok podigao krajem listopada 2022. godine obuhvaćeni su bivši HDZ-ovi ministri Darko Horvat, Tomislav Tolušić i Josip Aladrović te potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević iz SDSS-a, kao i županjski gradonačelnik Damir Juzbašić.
O osnovanosti optužnice protiv bivših ministara i gradonačelnika Županje optužno vijeće počelo je raspravljati nakon što je postupak protiv njih razdvojen od postupka protiv ostalih okrivljenika koji su krajem prošlog prosinca priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom.
Riječ je o Ani Mandac, nekadašnjoj Horvatovoj pomoćnici, osuđenoj na 11 mjeseci zatvora što joj je zamijenjeno radom za opće dobro, bivšoj ravnateljici uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Katici Mišković, uvjetno osuđenoj na devet mjeseci zatvora uz dvogodišnji rok kušnje te bivšem državnom tajniku Velimiru Žunecu osuđenom na uvjetnih 10 mjeseci uz tri godine kušnje.
Njih troje teretilo se za sređivanje dodjele financijskih potpora tvrtkama koje za to nisu ispunjavale kriterije.
Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio u istražnom zatvoru, Uskok tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suokrivljenika nezakonito dodijelio bespovratnih 2,6 milijuna kuna.
Uz Horvata, Mandac, Žuneca i Mišković u tom su kraku slučaja Uskokovom optužnicom obuhvaćeni i Tolušić te Milošević, jer je dio novca dodijeljen pripadnicima srpske nacionalne manjine.
Iz Horvatova slučaja proizašla i istraga protiv Aladrovića
Iz tog je slučaja proizašla i istraga protiv bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Aladrovića kojega Uskok tereti za pogodovanje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Proširenjem istrage je uz Aladrovića bio osumnjičen i Juzbašić, gradonačelnik Županje i bivši HDZ-ovac, sada nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret. Juzbašića optužnica tereti da je preko Mandac tražio od Aladrovića da pogoduje pri zapošljavanju u HZMO-u, što je Aladrović i učinio dostavivši kandidatkinji zadatke koji će biti postavljeni na testiranju.
Nakon pokretanja istrage, Horvat je uhićen kao prvi ministar na dužnosti. Aladrović i Milošević su neko vrijeme ostali na ministarskim funkcijama što je bio prvi slučaj da su pod istragom dvojica vladinih članova, a razriješeni su krajem travnja 2022. godine.
Horvat je uhićen nakon što je njegova bivša pomoćnica Mandac, ranije osumnjičena u aferi Vjetroelektrane, na Uskoku posvjedočila da su se sporni poticaji dodjeljivani “po babi i stričevima”.
Kazala je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac.
Početkom listopada Mandac je u aferi Vjetroelektrane sporazumno osuđena na deset mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje od tri godine, nakon što je priznala krivnju za namještanje potpora prijateljima bivše državne tajnice i kninske gradonačelnice Josipe Rimac.
Komentari