Pliva za 2022. očekuje sličnu razinu prihoda i dobiti kao u 2021., čime su u toj farmaceutskoj kompaniji zadovoljni, no kako je u četvrtak na susretu s novinarima istaknuo predsjednik uprave Plive Mihael Furjan, u cijeloj godini, posebice njezinim zadnjim mjesecima, poslovanje im je bilo najteže u zadnjih 10-ak godina.

“Unatoč situaciji ove godine s eksplozijom svih cijena, troškova energije i drugih te problemima dobavnih lanaca koji pritišću poslovanje više nego u prvim godinama pandemije, dijelom i zbog velike reguliranosti farmaceutske industrije, ipak možemo reći da smo imali još jednu uspješnu poslovnu godinu. Nismo još sigurni, ali nadamo se da ćemo imati slične rezultate kao u 2021., kada su nam prihodi iznosili 4,6 milijardi kuna, a dobit je bila blizu milijardu kuna”, kazao je Furjan.

Rekao je  i da, iako se spominje da će Pliva biti “najveći gubitnik” uvođenja novog zakona o dodatnom porezu na dobit, to neće biti tako. U Plivi se, kako je dodao, protive takvom novom oporezivanju, napomenuvši da će, ako se taj zakon usvoji, vjerojatno uslijediti tužbe, jer je zakon neustavan i bez osnova za tako široku primjenu kako je najavljeno, po čemu odskače od europske direktive.

“Žao nam je što hrvatska Vlada ne donosi mudrije odluke da privuče investicije i da budemo zemlja znanja s ljudima koji stvaraju dodanu vrijednost, a ne da dodatno oporezuje uspješne tvrtke”, ocijenio je Furjan.

Ako se taj porez uvede, Pliva će morati mijenjati već napravljene planove investicija za 2023., za što je kazao da nikako nije dobro za poslovanje. S druge strane, smatra da bi za Hrvatsku i njezino gospodarstvo bilo najbolje da se smanji trošak rada, što Vlada, na žalost, nije prepoznala.

Za poslovnu 2022. komentirao je i da bi možda bila i rekordna godina za Plivu da nije bilo tako velikog porasta troškova, a s time se mogu boriti samo dizanjem produktivnosti i efikasnosti. To su i učinili, pa će 2022. proizvesti oko 7,5 milijardi raznih jedinica/tableta, dok su u 2021. proizveli 7 milijardi, naveo je Furjan.

Zaposleno 300 novih radnika

Uz to su u 2022. zaposlili 300 novih radnika te ih je sada ukupno u Plivi ima oko 2800 stalno zaposlenih, a još ih oko 200 radi preko agencija i studentskog servisa, a dio i preko ‘outsorcinga’, pa ih ukupno ima više od 3000.

Po broju zaposlenih Pliva je i na četvrtom mjestu među svim tržištima u svijetu gdje posluje njihova matična tj. vlasnička kompanija Teva, a i jedna su od najkompleksnijih sustava u sklopu Teve, za koju iz Zagreba iz Centra dijeljenih usluga rade i sve financijske transakcije.

Od ove godine članica Uprave Plive je i Tatjana Ilić, a uz nju i Furjana, članice su još i Nikolina Dizdar Čehulić te Romana Šantar. Furjan je pritom naglasio da je vrlo rijetko u Hrvatskoj, pa i u velikim kompanijama, da u upravi ima toliko žena.

“Pliva 90 posto proizvodnje izvozi, a samo 10 posto ostaje na hrvatskom tržištu, koje je jako malo i na njemu, kao ni u Europi, zbog ogromne reguliranosti industrije ne možemo samo tako povećavati cijene. Zbog porasta troškova i problema s nabavom većine sirovine i materijala iz Kine, u kojoj zbog pandemije još neke regije ne rade, nije isključeno da će biti i nestašica na tržištu u neko vrijeme”, upozorio je Furjan.

Naveo je i da im je najveće pojedinačno tržište SAD, gdje očekuju da će moći povećati cijene i nastaviti rasti. Nadalje, 60 posto izvoza odnosi na europske zemlje, a ukupno posluju na više od 60 tržišta gdje, po procjenama, oko 280 milijuna ljudi dnevno koristi njihove lijekove.

Teško planirati 2023.

Furjan još ističe da je teško planirati 2023., zbog ekonomske krize i geopolitičke situacije, a posebice ako se donese i zakon o dodatnom oporezivanju dobiti, no procjenjuje da “ćemo se svi morati racionalnije ponašati”. Pritom ne očekuje pad potražnje, ali kaže da se uz sve troškove, za koje još i ne znaju kakvi će biti iduće godine, nadaju da 2023. neće biti lošija od 2022.

Najavio je da će početkom iduće godine dovršiti solarnu elektranu u Savskom Marofu, koju na Plivinom zemljištu gradi njihov partner EON, što će biti i najveća solarna u Hrvatskoj, od koje će podmiriti 30 posto potrebne struje na toj lokaciji.