Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa bosanskohercegovačkih Hrvata u izgradnji Južne plinske interkonekcije, priopćeno je nakon susreta premijera Andreja Plenkovića s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH koji inzistira da se plinovodom upravlja iz Mostara.

Hrvatska je spremna poduprijeti taj projekt kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u susjednu zemlju, a dvojac se složio da je potrebno nastaviti razgovore o modalitetima izvedbe projekta u interesu svih zainteresiranih strana.

Američko veleposlanstvo u Sarajevu prije dva tjedna kritiziralo je Čovića jer on inzistira da se povezivanje plinskih mreža Hrvatske i BiH realizira uspostavom nove tvrtke čije bi sjedište bilo u Mostaru.

I američki državni tajnik Antony Blinken prošli je mjesec poručio Čoviću da prestane opstruirati taj projekt, važan za energetsku sigurnost i diverzifikaciju u BiH.

Nezakonitosti u poslovanju, a nemaju ni zaposlenih Hrvata

Čović, međutim, smatra da je neprihvatljivo da projekt izvodi i novim krakom plinovoda upravlja tvrtka BH Gas čije je sjedište u Sarajevu jer u njoj nema zaposlenih Hrvata, a tvrdi i da je opterećena brojnim nezakonitostima u poslovanju.

Američki diplomati, pak, smatraju kako taj posao treba povjeriti BH Gasu.

“Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa hrvatskog naroda u BiH”, stoji u priopćenju objavljenom u petak nakon susreta Čovića i Plenkovića.

Uz Predsjednika HNS-a BiH krajem siječnja je stao i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, naglasivši tada kako se u realizaciji projekta uz SAD, Hrvatsku i BiH mora zajamčiti i uloga Hrvata u BiH.

LNG umjesto Turskog toka

Interkonekcijom bi se Bosna i Hercegovina spojila na hrvatski plinski sustav i LNG terminal na otoku Krku.

Plinovod bi u BiH trebao imati dva odvojka, jedan koji bi vodio prema središnjem dijelu zemlje, a drugi prema Mostaru.

Središnji dio BiH se trenutno opskrbljuje plinovodom Turskim tokom, zajedničkim projektom ruskog plinskog diva Gazproma i Turske.

Plenković je pozvao sve političke aktere u BiH da uoči novog izvješća EK o toj zemlji ulože dodatne napore u usvajanju potrebnih zakona potrebnih za otvaranje pristupnih pregovora na Europskom vijeću u ožujku, priopćeno je.

Hrvatski premijer, kaže se, u međuvremenu je zadovoljan dosadašnjim napretkom u provedbi reformi koje poduzima bosanskohercegovačka vlada na čelu s Borjanom Krišto.

Obojica su naglasila nužnost postizanja političkog konsenzusa kako bi se spriječilo preglasavanje hrvatskog naroda u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što se ponovno dogodilo i na općim izborima 2022. godine.