Plinska kriza, zbog rata u Ukrajini, potresa cijelu Europu. Nakon što je Europska komisija suočena s opasnošću daljnjeg smanjenja dotoka plina iz Rusije, predstavila plan “štedi plin za sigurniju zimu”, premijer Plenković potvrdio je i da Hrvatska ima plan za plinsku krizu. Istaknuo je da imamo dostatne količine te da se podzemno skladište plina Okoli puni prema planu.

15 posto – toliko bi se plina trebalo uštedjeti od 1. kolovoza do kraja ožujka iduće godine prema planu Europske komisije. U Vladi smatraju – riječ je o vrlo dobrom dokumentu.

“Hrvatska ima plan intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i mi ćemo taj plan dodatno ažurirati i imati spremne mjere upravo na način da se osigura sigurnost opskrbe, a da se kućanstva zaštite na način da cijena bude prihvatljiva i podnošljiva”, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Opskrba, naglašava premijer, nije ugrožena. Podzemno skladište plina Okoli trenutačno je na 45 posto kapaciteta. Ministar Filipović idući će tjedan u Briselu sudjelovati na sastanku ministara energetike, nakon čega bi trebalo biti poznato kakve će preporuke za uštedu biti upućene građanima.

“To neće biti nikakve revolucionarne preporuke jer više-manje naši ljudi znaju što treba činiti kada žele uštedjiti energiju, kada se želi smanjiti potražnja. Prema tome, izdat ćemo preporuke. Te preporuke će biti usmjerene i prema javnom sektoru”, rekao je Davor Filipović,ministar gospodarstva i održivog razvoja .

Na zagrebačkom PMF-u već štede. Iako su paklene vrućine, sustav hlađenja ne spuštaju ispod 25 stupnjeva.

“Neki proračuni kažu da, ako se s 22 stupnja digne temperatura na 25, da onda štedimo 20 posto energije za hlađenje pa mislimo da je tu u skladu s našom misijom da mijenjamo društvo znanjemm”, rekao je Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

I dok je Europska komisija pozvala zemlje članice da pokrenu kampanju o potrebi smanjenja grijanja i hlađenja, stručnjak za energetiku Miro Skalicki smatra – preporuke stižu prekasno.

“Plin u Europi služi u velikoj mjeri za proizvodnju električne energije, a znamo i sami zapravo da je potrošnja električne energije ljeti, čak doseže veće peakove nego po zimi zbog rada klima uređaja”, kazao je Miro Skalicki, stručnjak za energetiku.

U ovoj tvornici bez plina ne mogu, a cijene u ponudama za iduće razdoblje – sedam puta su veće od trenutačnih! Ušteda od 15 posto, kažu, neće biti moguća bez smanjenja proizvodnje. Od Vlade očekuju pomoć.

“Da ukažemo što se to zaista dešava kod velikih poduzeća jer velika poduzeća nisu imala subvencije do sada. Subvencije su bile samo za mala i srednja, a realno jako su nam bitna i velika poduzeća”, kazala je Dajana Mrčela, predsjednica Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji.

Jer ako gospodarstvo “padne” – bit ćemo u još većem problemu, ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

“Neracionalno bi bilo u ovim prilikama se razbacivati i ne razmišljati o uštedama, ali još manje bi racionalno bilo ne razmišljati o tome kako održati gospodarstvo”, poručio je Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Odgovornost je i na državnim i javnim ustanovama.

“Vjerujem da će i državne institucije i svi javni prostori učiniti taj pomak i dići klimu na razinu koja umnogome smanjuje potrošnju energije”, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Sabora.

U kućanstvima će, pak, sve ovisiti o dobroj volji.

“Trudimo se, dakle, što manje koristiti klima uređaje, rasvjetu. Dakle, gasimo svjetla po sobama”, kazao je Marko Primorac, ministar financija.

“Doma štedim, mislim, moji sinovi su odselili od kuće, ostali smo supruga i ja i trošimo bitno manje struje”, kazao je Radovan Fuchs, ministar znanosti i
obrazovanja.

Dok cijela Europa strahuje od hladne zime – i u Hrvatskoj će puno toga ovisiti o promjeni starih navika ma o kojem je energentu riječ.