Ruska ratna agresija na Ukrajinu i korištenje energenata kao sredstva pritiska rezultirala su u posljednjih nekoliko godina nezapamćenom razinom neizvjesnosti vezane uz dobavu energenata pa su teme poput sigurnosti opskrbe i energetske diversifikacije bile u središtu društvene i političke javnosti. U tom razdoblju neizvjesnosti s opskrbom plinom, Plinacro, operator plinskog transportnog sustava, dospio je u središte pozornosti kao tvrtka koja je ponudila odgovore na tu energetsku neizvjesnost buduće opskrbe prirodnim plinom. Provedbom u djelo pomno izrađenih planova i potrebnih predradnji za izgradnju plinovoda kojima se diversificira opskrba prirodnim plinom te davanju materijalne i kadrovske potpore izgradnji LNG-ja Hrvatska, naša je zemlja postala jedna od rijetkih članica Europske unije za koju se može reći kako je, barem što se plina tiče, energetski samodostatna. I ne samo to, realizacijom brojnih investicija intenzivno radi na energetskoj neovisnosti i drugih europskih zemalja. Tome je prethodilo usklađeno poslovanje s tvrtkom LNG Hrvatska koja je u travnju ove godine potpisala ugovor s norveškom tvrtkom Wartsila Gas Solutions o isporuci dodatnog modula za uplinjavanje kojim će se kapacitet LNG terminala povećati na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje. No da bi taj plin stigao do krajnjih potrošača, nužna je bila izgradnja plinovoda Zlobin – Bosiljevo, a za taj plinovod Plinacro je već ranije obavio potrebne predradnje kako bi mogao raspisati potrebne natječaje koji prethode gradnji. Sve to obavljeno je uz veliku potporu hrvatske Vlade koja je donijela Odluku o povećanju kapaciteta LNG terminala i izgradnji plinovoda Zlobin – Bosiljevo

Ta je odluka, prema riječima Ivice Arara, predsjednika Uprave Plinacra, usmjerena na jačanje sigurnosti opskrbe i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. ‘’Zahvaljujući dugogodišnjem pravodobnom planiranju i razvoju plinskog transportnog sustava, mogli smo u kratkom vremenskom razdoblju pokrenuti izgradnju tog 58 km dugog plinovoda kojim će se omogućiti prihvat plina s LNG terminala do njegova sadašnjeg tehničkoga kapaciteta od oko 3,5 milijardi kubičnih metara na godinu. Tim dodatnim transportnim kapacitetom osigurat će se zadovoljenje energetskih potreba Republike Hrvatske i u najzahtjevnijim okolnostima opskrbe i potrošnje plina, ali će biti stvoreni i preduvjeti za daljnji razvoj plinovodnog sustava, odnosno za povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Sloveniji, čime će se smanjiti ovisnost zemalja u okruženju o ruskome plinu’’, ističe Arar.

Trenutno se provode intenzivni radovi na izgradnji tog plinovoda koji je dimenzioniran za radni tlak od 100 bara. Ukupna duljina tog magistralnog plinovoda iznosi 58 km i prolazi Primorsko-goranskom i Karlovačkom županijom. Projektiran je tako da intervencije u prirodi budu što manje te je čitavom svojom dužinom smješten u postojeće koridore magistralnog plinovoda Pula – Karlovac i Jadranskog naftovoda. Trenutno se provode tlačne probe, bušenja ispod željezničke pruge i autoceste. Cijelom svojom dužinom od 58 kilometara već je uređen radni pojas, iskopan je rov dužine 55 km, već je zavareno 54 km cijevi i u rov položeno i zatrpano 44 km cijevi. Zahvaljujući dobroj i pravodobnoj pripremi, uspješno povedenim postupcima javne nabave i velikom zalaganju djelatnika koji rade na plinovodu, očekuje se završetak radova u skladu s planom, u drugom kvartalu 2025. godine. Dovršetkom radova i puštanjem u rad magistralnog plinovoda Zlobin – Bosiljevo sadašnji kapacitet plinskog transportnog sustava Plinacra povećat će se s 2,9 na 3,5 milijardi kubika na godinu.

U međuvremenu, reakcijom na plan REPowerEU, Vlada RH donijela je Odluku o povećanju sigurnosti opskrbe proširenjem kapaciteta Terminala za UPP na otoku Krku te daljnjem razvoju plinovoda kojima bi se navedeni plin mogao transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj s ciljem maksimalnog povećanja energetske neovisnosti, kontinuiteta i sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te susjednih država članica EU-a. S tim u vezi Plinacro je s Ministarstvom gospodarstva i Fondom za energetsku učinkovitost potpisao ugovor o dodjeli sredstava za jačanje plinske infrastrukture. Riječ je ugovoru u kojem se Plinacru bespovratno dodjeljuje 533 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost za izgradnju četiriju plinovoda Zlobin – Bosiljevo, Bosiljevo – Sisak, Kozarac – Sisak i Zabok – Lučko.

Polaganje cijevi na magistralnom plinovodu Zlobin-Bosiljevo koji će, kako se planira, biti pušten u rad u drugom kvartalu 2025. godine. FOTO: Plinacro PROMO

‘’Postojeći plinovod Omišalj – Zlobin koji je izgrađen 2021. sa svrhom povezivanja novoizgrađenog Terminala UPP na otoku Krku s hrvatskim plinskim transportnim sustavom povezat će se s plinovodima Zlobin – Bosiljevo i Bosiljevo – Sisak i Kozarac – Sisak koji će s postojećim plinovodom Kozarac – Slobodnica činiti glavni evakuacijski plinovod koji preko Mađarske povezuje Terminal za UPP na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom. Kapacitet plinovoda od Zlobina preko Bosiljeva, Siska i Kozarca prema Mađarskoj povećat će se na maksimalno mogućih 3,5 milijardi metara kubnih godišnje. Pored navedenih plinovoda, planira se nadograditi plinovod prema Sloveniji Lučko – Zabok – Rogatec fazom 1 na dionici Lučko – Zabok, čime bi se postigao kapacitet transporta plina prema Sloveniji od oko 1,5 milijardi metara kubnih godišnje i pokrila njihova vršna potrošnja. Posebno napominjem kako će sva planirana infrastruktura biti spremna i za transport vodika u budućnosti’’, rekao je Arar.

‘’Za realizaciju svih tih projekata valjalo je ispuniti preduvjete kako bi se ti projekti realizirali brzo i učinkovito. Naime, u uvjetima normalne, uobičajene i nesmetane dobave plina, Hrvatska je svoje potrebe zadovoljavala uvozom ruskog plina iz Slovenije i Mađarske. Strateškim razmišljanjem i dugoročnim planiranjem, predviđeni su mogući izazovi u dobavi plina, a LNG terminal i spojni plinovod Zlobin – Omišalj naš su odgovor na te izazove koji su postali globalna stvarnost i ugrozili energetsku stabilnost brojnih svjetskih gospodarstava. Unatoč brojim kritikama, ovi projekti pokazali su svoj strateški značaj u punom smislu te riječi, a diversifikacija osigurana LNG terminalom postala je jedan od stupova energetske stabilnosti Hrvatske, naravno uz domaću proizvodnju, podzemno skladište plina i razvijen plinski transportni sustav’’, ističe predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar.

Priprema Plinacrova transportnog sustava za LNG terminal provodila se godinama prije njegove realizacije. Za stvaranje preduvjeta za transport plina s LNG terminala prema susjednim državama, osim izgradnje spojnoga plinovoda, bila je potrebna prilagodba interkonekcije sa Slovenijom kao i izgradnja prve kompresorske stanice na plinskom transportnom sustavu. Zahvaljujući tim prilagodbama i kompresorskoj stanici, koja od početka smanjenja isporuke ruskog plina radi pod punim opterećenjem, Hrvatska je od uvoznika plina postala izvoznik plina s LNG terminala prema Sloveniji i Mađarskoj te čimbenik energetske stabilnosti jugoistočne Europe.

U ENTSOG-ovoj procjeni za diversifikaciju opskrbe plinom za zapadni Balkan, nužna je izgradnja Jonsko-jadranskoga plinovoda. Hrvatske dionice tog plinovoda na visokoj su razini pripremljenosti. Plinacro je za IAP ishodio građevinsku dozvolu za dionicu Dugopolje – Zagvozd i Zagvozd – Ploče. Za dionicu od Ploča do crnogorske granice (Ploče – Dubrovnik – Dobreč) ishođeno je pozitivno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ishođena je lokacijska dozvola. Planirano je da se glavni projekt i ishođenje građevinske dozvole vremenski usklade s crnogorskim i albanskim dionicama.

FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Arar ističe kako Plinacro kao operator plinskog transportnog sustava u Republici Hrvatskoj aktivno surađuje sa svim susjednim operatorima plinskih transportnih sustava. S tim u vezi dogovori o razvoju interkonekcija s Bosnom i Hercegovinom započeli su prije 2006. godine, a prvi put su formalizirani u lipnju 2006. godine, kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s društvom BH-Gas d.o.o. U proteklih 18 godina potpisano je više memoranduma i pisama namjere kojima je dogovorena suradnja na zajedničkom razvoju spojnih plinovoda Slobodnica – Brod (sjeverna interkonekcija), Rakovica – Bihać (zapadna interkonekcija) i Zagvozd – Imotski – Posušje (južna interkonekcija). Zadnji memorandum o razumijevanju potpisan je 2020. godine na razdoblje od tri godine. Projekt izgradnje južne interkonekcije u Hrvatskoj je doveden do završne predinvesticijske faze.

‘’Kada konkretno govorimo o tome što je Plinacro sve uradio, prije svega želim istaknuti kako je južna interkonekcija Hrvatske i BiH novi opskrbni pravac za Bosnu i Hercegovinu koji će omogućiti diversificiranu opskrbu prirodnim plinom potrošača u toj zemlji. Plinovod će omogućiti protok plina iz LNG-ja na otoku Krku iz Slovenije i u konačnici iz Mađarske za potrošače u Bosni i Hercegovini. Plinacro investiciju za izgradnju plinovoda u RH, Dugopolje – Zagvozd te plinovoda Zagvozd – Imotski – granica BiH procjenjuje na 169 milijuna eura.

Svi ovi projekti preduvjet su za pretvaranje Hrvatske u istinsko energetsko čvorište ovog dijela Europe. Time će se otvoriti i mogućnost da Hrvatska, od zemlje proizvođača i krajnjeg uvoznika prirodnoga plina, postane tranzitna zemlja i značajan sudionik u trgovini prirodnim plinom u zemljama gravitirajuće regije’’, rekao je Arar.