U cilju ostvarivanja visoke razine izgrađenosti i modernizacije plinskog transportnog sustava na području cijele RH, razvoj plinskog transportnog sustava provodi se prema planovima razvoja plinskog transportnog sustava RH, koji su usklađeni sa Strategijom energetskog razvoja RH. Plinacro je tijekom 2000-ih proveo dva razvojno-ulagačka ciklusa vrijedna oko pet milijardi kuna, u sklopu kojih je izgrađeno gotovo 1100 kilometara novih plinovoda i niz pratećih objekata. Kako bi stvorio preduvjete za tranzit plina, početkom 2018. godine Plinacro započinje i treći razvojno-ulagački ciklus, čija bi vrijednost ulaganja do 2023. godine trebala dosegnuti oko dvije milijarde kuna.

Osnivanje društva Plinacro

Plinacrova priča formalno započinje 19. siječnja 2001. godine, kada je odlukom Inine uprave djelatnost transporta plina izdvojena u novo društvo Plinacro d.o.o. Međutim, cjevovodni transport prirodnog plina u RH prisutan je još od 1955. godine.

U vrijeme izdvajanja iz sustava INA-e, Plinacro je raspolagao mrežom transportnih plinovoda promjera od 100 do 500 mm u ukupnoj duljini od 1876 km i nazivnog tlaka od pretežno 50 bara. „Tadašnji transportni sustav obuhvaćao je samo sjeverni dio RH, povezujući mreže lokalnih distribucijskih poduzeća i industrijskih potrošača plina s izvorima prirodnog plina iz domaće proizvodnje, podzemnim skladištem plina u Okolima i tada jedinim uvoznim pravcem preko Slovenije, a samo je trećina države bila plinificirana“, rekao je predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar. U vrijeme koje je prethodilo liberalizaciji i otvaranju tržišta plina, jedini korisnik usluge transporta plina bila je INA koja je ujedno bila i jedini proizvođač, uvoznik i opskrbljivač plinom distributivnih poduzeća i velikih industrijskih potrošača povezanih na transportni sustav. Tadašnji plinski sustav nije imao dovoljan kapacitet za opskrbu svih potrošača, a opskrba plinom istočne Slavonije ovisila je samo o jednom plinovodu Budrovac – Donji Miholjac DN450/50, relativno malog promjera.

Plan razvoja plinskog transportnog sustava

U skladu sa Zakonom o tržištu plina Plinacro je u travnju 2002. godine izradio svoj prvi Plan razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u RH od 2002. do 2011. godine, koji je proveden tijekom dvaju petogodišnjih razvojno-ulagačkih ciklusa.

Do samog početka stvaranja modernog plinskog transportnog sustava, konfiguracija, kapacitet, režim rada i druge značajke plinovodnog sustava određivane su i razvijane u funkciji prihvata proizvodnje plina s plinskih proizvodnih polja INA-e, uvoza plina iz smjera Slovačke, Austrije i Slovenije, transporta i isporuke do lokalnih distributivnih sustava s razvijenom širokom potrošnjom, transporta izravnim industrijskim potrošačima te korištenja podzemnog skladišta plina u Okolima, koje je tada bilo primarno u funkciji uravnoteženja proizvodnje plina.

‘Plinacro svoju buduću ulogu nalazi u transportu dekarboniziranih plinova (biometana, vodika), transportu, prikupljanju i skladištenju CO2 te u tome vidimo svoju priliku u ‘zelenoj budućnosti”’, kaže Ivica Arar, predsjednik Uprave Plinacra. FOTO: Plinacro

„Osnovne odrednice prema kojima je izrađen Plan razvoja bile su očekivano povećanje potrošnje plina, predviđeno povećanje domaće proizvodnje prvenstveno razvojem plinskih polja u sjevernom Jadranu (dobava preko ulazne točke u Puli), dugoročno zadržavanje postojećeg uvoznog dobavnog pravca preko Slovenije i otvaranje novog dobavnog pravca iz Mađarske.

Plan je proveden razvojem triju grupa projekata kroz dva razvojno-ulagačka ciklusa, i to izgradnjom plinovodnog sustava Pula – Karlovac (dobava plina iz sjevernog Jadrana), plinovodnog sustava Like i Dalmacije (plinovodni sustav Bosiljevo – Split, s odvojenim regionalnim plinovodima) te plinovodnog sustava središnje i istočne RH (plinovodni sustav Lučko – Slavonski Brod – Donji Miholjac – Dravaszerdahely u Mađarskoj)“, rekao je Arar.

Prvi razvojno-ulagački ciklus: Izgradnja prvih modernih magistralnih plinovoda

Arar je naglasio kako je tijekom prvog ciklusa (2002. – 2006.) izgrađen magistralni plinovod Pula – Karlovac (191 km), čime je, umjesto dotadašnjeg transporta preko Italije i Slovenije, osiguran izravan prihvat i transport plina proizvedenog na poljima sjevernog Jadrana u hrvatski transportni sustav. U prvom ciklusu izgrađeni su još i magistralni plinovodi Lučko – Ivanja Reka (20 km), Zagreb istok – Kutina (68 km), Kutina – Slavonski Brod (108 km), Slobodnica – Slavonski Brod (7 km), Belišće – Osijek (40 km), Nova Kapela – Požega (29 km), Bjelovar – Žabno (26 km) te regionalni plinovodi Bolman – Beli Manastir (8 km) i Dobrovac – Omanovac (11 km), kao i brojne mjerno-redukcijske stanice, optičko-komunikacijski sustav te SCADA sustav, zadužen za daljinski nadzor i upravljanje transportnim sustavom.

Drugi razvojno-ulagački ciklus: Razvoj plinske mreže Istre, Like i Dalmacije

Drugi razvojno-ulagački ciklus (2007. – 2011.) obilježile su izgradnja transportnog sustava prema Istri, Lici i Dalmaciji i izgradnja interkonekcijskog plinovoda s Mađarskom. Prva dionica plinovodnog sustava Like i Dalmacije, magistralni plinovod Bosiljevo – Josipdol (26 km), dovršena je 2008. godine. Dvije godine kasnije završili su radovi na drugoj dionici, odnosno pušten je u rad magistralni plinovod Josipdol – Gospić (84 km), a 2011. godine završena je i treća dionica, magistralni plinovod Gospić – Benkovac (91 km). Posljednja, četvrta dionica, plinovod Benkovac – Dugopolje (96 km), svečano je puštena u rad u travnju 2013. godine te je time izvršeno povezivanje tog dijela RH s postojećim plinovodnim sustavom RH i omogućena plinofikacija Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Pored magistralnih plinovoda, na tom su pravcu izgrađeni i brojni odvojni plinovodi – za MRS Otočac (11 km), MRS Obrovac (9 km), MRS Biograd (13 km), MRS Tisno (11 km) i MRS Trogir (14 km) – kao i regionalni plinovodi Benkovac – Zadar (36 km) i Šibenik – Knin (45 km). Kad je riječ o transportnom sustavu na području Istre, 2010. godine završen je i spojen na transportni sustav magistralni plinovod Vodnjan – Umag (72 km).

„U prosincu 2010. završene su obje, ukupno 80 km duge, dionice plinovoda koji čine hrvatsku stranu interkonekcije 75-barskih plinskih sustava Hrvatske i Mađarske, magistralni plinovod Slobodnica – Donji Miholjac i međunarodni plinovod Dravaszerdahely – Donji Miholjac. Time je RH, nakon 33 godine i prvi put od svog osamostaljenja, osigurala, uz interkonekciju sa Slovenijom, drugi dobavni pravac za uvoz plina i povećala razinu sigurnosti opskrbe. Uvoz plina iz smjera Mađarske započeo je u kolovozu 2011. godine“, istaknuo je Arar.

Izgradnjom plinovodnog sustava Pula – Karlovac 2006. godine i plinovodnog sustava Like i Dalmacije 2013. godine, završen je drugi razvojno-ulagački ciklus kojim je postignut visok stupanj dostupnosti plina u RH, a preko dvaju uvoznih pravaca iz Slovenije i Mađarske omogućena je nesmetana opskrba plinom svih korisnika i u uvjetima visoke zimske potrošnje. Ukupna ulaganja dosegnula su gotovo 4,8 milijardi kuna, od čega je gotovo polovica pokrivena tekućim prihodima iz transportne tarife, a druga polovica dvama zajmovima Europske investicijske banke. Kontinuiranom izgradnjom brojnih regionalnih plinovoda, pokrivenost teritorija RH Plinacrovim plinskim transportnim sustavom dosegla je respektabilnu razinu od gotovo 95 posto.

Prve tržišne aktivnosti plinskog gospodarstva

Uz razvoj plinskog transportnog sustava, Plinacro kontinuirano modernizira i unaprjeđuje sustav za daljinski nadzor i upravljanje tehnološkim procesom (SCADA), kao i sustav za mjerenje i prikupljanje podataka o količinama i kvaliteti plina. U skladu s regulativom EU-a, Plinacro također razvija komercijalni informacijski sustav (SUKAP), koji predstavlja podršku za provođenje poslovnih procesa s korisnicima transportnog sustava i izvještavanje, odnosno funkcioniranje otvorenog tržišta plina.

„Navedeni sustavi omogućuju razvoj tržišnih aktivnosti plinskog gospodarstva na teritoriju RH te ispunjavanje obveza Plinacra kao operatora plinskog transportnog sustava, propisanih regulativom EU-a i RH. Intenziviranje tržišnih aktivnosti započinje puštanjem u rad interkonekcije s Mađarskom 2011. godine, kao drugog dobavnog pravca prirodnog plina, što 2012. rezultira pojavom novih opskrbljivača/trgovaca koji su ujedno i uvoznici plina. Nakon puštanja u rad nove interkonekcije, na ulazima u transportni sustav bilo je aktivno sedam uvoznika, a na izlazima iz transportnog sustava 41 opskrbljivač plinom“, rekao je Arar.

Plinski transportni sustav Hrvatske 2001. godine (lijevo) i sadašnji sustav (desno), 20 godina kasnije. FOTO: Plinacro

Treći razvojno-ulagački ciklus: Fokus na tranzitu plina

Nakon dovršetka plinovodnog sustava iz Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u RH od 2002. do 2011. godine, kojim je osigurana visoka razina sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, Plinacro je započeo razmatranje projekata kojima bi se omogućio tranzit prirodnog plina prema zemljama gravitirajuće regije, uključujući transport ukapljenog prirodnog plina s otoka Krka i kaspijskog plina iz Južnog plinskog koridora, točnije plinovoda TAP-a i IAP-a. „Kako bi stvorio preduvjete za tranzit plina, početkom 2018. godine Plinacro započinje i treći razvojno-ulagački ciklus, čija bi vrijednost ulaganja do 2023. godine trebala dosegnuti oko dvije milijarde kuna. U sklopu trećeg ciklusa izgrađena je prva kompresorska stanica na plinskom transportnom sustavu vrijedna 210 milijuna kuna, čime su stvoreni preduvjeti za dvosmjerni protok i transport većih količina plina na interkonekciji s Mađarskom, a rekonstrukcijom magistralnog plinovoda Rogatec – Zabok dvosmjerni protok plina omogućen je i sa Slovenijom, čime su ispunjeni zahtjevi legislative EU-a za osiguravanjem stalnog dvosmjernog protoka plina na interkonekcijama među zemljama članicama EU-a“, ističe Arar.

Početak ove godine, u kojoj obilježava 20. obljetnicu izdvajanja u samostalnu tvrtku, Plinacro je obilježio puštanjem u rad 430 milijuna kuna vrijednog otpremnog plinovoda Zlobin – Omišalj, kojim je LNG terminal na otoku Krku povezan s kopnenim plinskim transportnim sustavom, čija je izgradnja unatoč poteškoćama vezanim uz pandemiju bolesti covid-19 dovršena u planiranih 11 mjeseci. Taj 17,5 km dugačak plinovod od vitalne je važnosti za funkcionalnost LNG terminala u Omišlju, čime RH dobiva strateški iznimno važan novi diverzificirani dobavni pravac plina koji osigurava sigurnost i stabilnost opskrbe plinom za RH, kao i središnju i jugoistočnu Europu putem dvosmjernih interkonekcija s Mađarskom i Slovenijom. „Realizacijom navedenih projekata dodatno su zadovoljeni uvjeti sigurnosti opskrbe plinom sukladno Uredbi (EU) 2017/1938 te je omogućeno integriranje hrvatskog plinskog transportnog sustava u europske tokove plina“, rekao je Arar.

Usporedo s tim projektima, Plinacro kontinuirano radi i na razvoju postojeće plinske mreže i povećanju kvalitete opskrbe prirodnim plinom. Primjerice, u nekoliko zadnjih godina izgrađeni su plinovodi Omanovac – Daruvar, Kneginec – Varaždin, Donji Miholjac – Belišće i Donji Miholjac – Osijek ukupne duljine od gotovo 50 kilometara, a izvršene su rekonstrukcije plinovoda Ivanić-Grad – Zagreb i Donji Miholjac – Belišće. Ukupna vrijednost ulaganja u navedene projekte veća je od 150 milijuna kuna.

Pogled u budućnost

U cilju dodatnog osnaživanja energetske neovisnosti i stabilnosti opskrbe RH, gravitirajuće regije kao i središnje i jugoistočne Europe, budućnost Plinacra čine daljnja diverzifikacija dobavnih pravaca i ulaganja u izgradnju novih interkonekcija sa susjednim zemljama te razvoj projekata koji mogu povećati tranzit plina preko hrvatskog plinskog transportnog sustava i time podići razinu učinkovitost samog sustava.

„Zelenim planom iz 2020. Europa se kroz preobrazbu gospodarskog modela transformira u klimatski neutralno, pravedno i prosperitetno društvo. Energetska tranzicija prema potpunoj dekarbonizaciji uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, promicanja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te podrazumijeva polako napuštanje plina kao tranzicijskog goriva. U tom kontekstu treba razumjeti da je plin s jedne strane u mogućnosti pružiti fleksibilne, sigurne i raznolike izvore opskrbe energijom, a s druge strane zahvaljujući dostupnosti i raširenosti postojeće plinske infrastrukturne mreže, podržati proces dekarbonizacije prema niskougljičnom gospodarstvu. Naime, upravo Strategijom za integraciju energetskih sustava i Strategijom za vodik za klimatski neutralnu Europu, EU prepoznaje postojeći plinski sustav kao platformu za buduće korištenje dekarboniziranih plinova i vodika kao nužnog energenta u potpunoj dekarbonizaciji EU-a. Plinacro, kao i ostali europski operateri plinskih transportnih sustava, svoju buduću ulogu nalazi u transportu dekarboniziranih plinova (biometana, vodika), transportu, prikupljanju i skladištenju CO2 te u tome vidimo svoju priliku u „zelenoj budućnosti“, odnosno sudjelovanja u viziji koja može dovesti do postizanja nulte emisije stakleničkih plinova i cilja da Europa postane klimatski neutralni kontinent do 2050. godine”, ističe Arar.

Plinacro danas

Plinacro grupu čine Plinacro d.o.o. kao matica i Podzemno skladište plina d.o.o. u 100-postotnom vlasništvu Plinacra. Posebno treba istaknuti značajnu ulogu Plinacra u realizaciji projekta LNG terminala i kao osnivača i danas s HEP-om suvlasnika tvrtke LNG Hrvatska, ali i kao aktivnog partnera u procesu planiranja i realizacije projekta izgradnje LNG terminala u Omišlju.

Plinacro danas djeluje na području gotovo cijele RH preko pet regija i upravlja modernim plinskim transportnim sustavom ukupne dužine oko 2550 km, koji pokriva više od 95 posto teritorija RH. Sustav čine međunarodni, magistralni, odvojni i spojni plinovodi, pet ulaznih mjernih stanica te dvije mjerne stanice na interkonekcijama sa Slovenijom i Mađarskom. U sustavu su i jedna ulazno-izlazna mjerna stanica na spoju s podzemnim skladištem plina Okoli, 156 izlaznih mjerno-redukcijskih stanica sa 199 priključka za korisnike transportnog sustava, 39 plinskih čvorova, sustav za daljinsko očitavanje, 27 kromatografa i pet sklopova analizatora za utvrđivanje kvalitete plina, kao i kompresorska stanica za komprimiranje prirodnog plina.