Nacional je proteklog tjedna razgovarao s dvjema aktivistkinjama Inicijative za slobodnu Palestinu, građanske inicijative iz Zagreba koja zahtijeva prestanak rata u Gazi i pomoć hrvatske vlade hrvatskim državljanima izbjeglicama iz Gaze koji su nedavno stigli u Hrvatsku. Inicijativa za slobodnu Palestinu dosad je u Zagrebu organizirala mirni prosvjed protiv rata u Gazi, a sljedeće subote najavila je još jedan. Osim toga, od hrvatske vlade otvorenim je pismom zatražila pomoć za hrvatske državljane iz Gaze smještene u nekoliko gradova u Hrvatskoj, a aktivistkinje Inicijative Emina Bužinkić i Izabela Chourafi Nacionalu su podrobnije objasnile zahtjeve toga malog građanskog pokreta.

Prema njihovim informacijama, u Hrvatsku su u posljednjih dvadesetak dana iz Gaze stigle četiri obitelji i jedan muškarac, ukupno 23 osobe. Većina tih ljudi sletjela je u Zagreb u subotu, 11. studenoga, nakon što su Gazu napustili preko jedinoga graničnog prijelaza Rafa prema Egiptu, a potom iz Kaira zrakoplovima stigli u Europu i potom u Zagreb. Dvije obitelji, jedna s osam i jedna sa šest članova, odnosno sa šestoro i četvero djece, smjestile su se u Vukovaru, a dvije obitelji s osmoro članova u Virovitici. Jednoga čovjeka kći je dočekala u Zagrebu, gdje ima obitelj. Položaj tih ljudi vrlo je specifičan, objasnila je za Nacional Emina Bužinkić, dugogodišnja hrvatska aktivistkinja za ljudska prava i znanstvenica koja je na Sveučilištu u Minnesoti doktorirala s tezom o socijalnoj distanci u Hrvatskoj prema djeci izbjeglica i migranata, na temelju dubinskih intervjua s njima i njihovim obiteljima. “Gotovo svi ljudi koji su stigli iz Gaze imaju hrvatsko državljanstvo, ali većina ih jako dugo nije živjela u Hrvatskoj. Neki od njih rođeni su u Hrvatskoj, pa su otišli u Palestinu, u Gazu, i ondje oformili obitelj. Tako članovi obitelji koji su s njima sada došli u Hrvatsku, iako imaju hrvatsko državljanstvo, uglavnom ne govore hrvatski i nemaju sređene papire”, objasnila je Emina Bužinkić. Jedna žena iz Virovitice, primjerice, aživjeti u Palestinu. Njihov najstariji sin sada ima 31 godinu. U Vukovaru su trenutno smještene dvije obitelji, od kojih je u jednoj muškarac Hrvat koji je prije dvadesetak godina otišao raditi u Gazu i oženio se ondje, i obitelj ima šestoro djece.

“Problem je tih ljudi u tome što su gotovo svi hrvatski državljani – samo jedna žena nema državljanstvo – ali nemaju izbjeglički status, što znači da sustavi koji su inače u Hrvatskoj uspostavljeni za integraciju izbjeglica, u njihovu slučaju nisu aktivirani: od trenutka kad su sletjeli u Zagreb, ti su ljudi prepušteni sami sebi, kao da se vraćaju svojim domovima, ali u Hrvatskoj oni nemaju ništa. Osim jednog gospodina, koji je u Gazu otišao posjetiti rodbinu, a u Hrvatskoj ima obitelj, svi ostali u Hrvatskoj nisu bili dvadeset, trideset godina”, objasnila je za Nacional Emina Bužinkić.

Zato tim obiteljima treba svaka vrsta pomoći. “Jedva su se snašli za početak: netko je zvao rođake, netko kojeg starog prijatelja… U Vukovaru su smješteni u skromnim kućicama koje su im privremeno ustupili rođaci i prijatelji, bez ikakvog namještaja, bez kreveta, bez ikakve opreme. Prijavili su se na policiji i zatražili hrvatske dokumente jer imaju državljanstvo, ali sve je to golem trošak, naročito za obitelj s osmoro članova. Istodobno, svi su ti ljudi strašno psihološki traumatizirani, jer su nekoliko tjedana proveli pod bombardiranjem”, kazala je Izabela Chourafi, hrvatska aktivistkinja za ljudska prava i pripadnica Inicijative za slobodnu Palestinu, dodajući kako su članovi Inicijative te ljude uputili na Centar za socijalnu skrb, neka zatraže minimalnu naknadu za nezaposlene, na koju imaju pravo dok ne pronađu posao. U pomoć tim ljudima uključile su se i nevladine organizacije za ljudska prava iz Slavonije, poput Centra za mir, nenasilje i ljudska prava i Nansen dijalog centra iz Osijeka, kao i neke druge organizacije iz Vukovara i Virovitice, zajedno s Islamskom zajednicom u Zagrebu i Sisku. “Za kraće vrijeme osigurane su im osnovne potrepštine, ali obitelji u Vukovaru uskoro više neće imati dovoljno drva za ogrjev, tako da će trebati još mnogo pomoći”, kazala je Emina Bužinkić.

U Vukovaru su trenutno smještene dvije obitelji od kojih je u jednoj Hrvat koji je prije dvadesetak godina otišao raditi u Gazu i oženio se ondje, a obitelj mu ima šestoro djece. FOTO: Nacional

Zbog toga je Inicijativa 14. studenoga hrvatskoj vladi uputila otvoreno pismo sa zahtjevom za “hitnom i odgovarajućom pomoći” hrvatskim državljanima evakuiranima iz Gaze. “Tijekom susreta s hrvatskim državljanima evakuiranima iz Pojasa Gaze posljednjih smo dana svjedočili dubokoj traumi koju nose i teškoj egzistencijalnoj situaciji u kojima se nalaze naši sugrađani”, napisala je Inicijativa u pismu. “Prilikom povratka u Hrvatsku, mnogi koji su proveli godine izvan Hrvatske, nisu se imali čemu vratiti. Stoga im je potrebna administrativna podrška u rješavanju statusnih pitanja, materijalna i humanitarna pomoć te podrška u integraciji u obrazovanje i tržište rada.” Inicijativa je zatražila, prije svega, pakete hrane i higijenskih potrepština te nužne odjeće za jesen i zimu, osiguranje odgovarajućeg smještaja za obitelji s djecom u gradovima u kojima su ranije živjeli, minimalnu naknadu za nezaposlene, upisivanje djece u škole i hitno uključivanje u dopunsku nastavu hrvatskoga i za djecu i za odrasle kojima treba, pomoć pri pronalasku posla te, uz ostalo, psihosocijalnu podršku za procesuiranje traume i prilagodbu u Hrvatskoj jer te se obitelji u Gazu više neće vratiti: kuće su im porušene; otišli su samo u odjeći i nemaju baš ništa.

Emina Bužinkić i Izabela Chourafi Nacionalu su podrobnije objasnile zahtjeve Inicijative za slobodnu Palestinu, građanske inicijative iz Zagreba. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

“Od Vlade zasad nismo dobili nikakav odgovor, a nismo sigurni ni hoćemo li ga dobiti”, kazala je za Nacional Emina Bužinkić. Izabela Chourafi dodaje kako je dosadašnja pomoć koju su ti ljudi primili tek privremena. “Njima treba dugoročno rješenje. Ne mogu vječno ostati u kućici bez kreveta i osnovnih potrepština. Tu žive i djeca; krenut će u školu: hoće li zadaću pisati na podu? Po svim zakonima svijeta i naše države, ti ljudi imaju pravo na uvjete za normalan život, kao i svi ostali hrvatski građani”, kaže Izabela Chourafi. Emina Bužinkić podsjeća kako ti ljudi imaju pravo i na zdravstveno osiguranje kao hrvatski državljani te smatra kako bi im gradovi u kojima žive trebali ustupiti javne stanove, kako bi s vremenom mogli steći pravo da ih otkupe. Obje aktivistkinje slažu se kako je trenutno riječ o akutnom humanitarnom i egzistencijalnom problemu. “Ali to ne bi smio i ostati humanitarni problem. Ljudi su došli iz rata i namjeravaju ostati u Hrvatskoj, jer se nemaju kamo vratiti. No u Hrvatskoj je potrebno uspostaviti mreže solidarnosti i podrške, kako ti ljudi ovdje ne bi ostali bez podrške. Pomažemo iz potrebe da gradimo solidarnije zajednice. Ako vlada tim ljudima ne pomogne, bit će to politički stav, više nego išta drugo”, kazala je Emina Bužinkić, a Izabela Chourafi dodala kako te ljude ne bi trebalo prepustiti sudbinu u kojoj žive s osjećajem “da im se uvijek nešto donosi, da ovise o humanitarnoj pomoći i da se uvijek nekome osjećaju dužni za pomoć koju primaju”.

Obitelji koje su u Hrvatsku stigle iz Gaze u Vukovaru su smještene u skromne kućice koje su im privremeno ustupili rođaci i prijatelji, bez namještaja, bez kreveta, bez adekvatne opreme. FOTO: Nacional

Emina Bužinkić objasnila je za Nacional kako je nastala Inicijativa za slobodnu Palestinu. Počeci sežu još u svibanj 2021. kada je, prema njezinim riječima, u raketiranju Gaze bačena bomba na školsko igralište na kojemu je poginulo 25 maloljetne djece. “Tada smo na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu organizirali malu akciju ‘Čitanje za Palestinu’. Godinu prije su građanke i građani Zagreba sudjelovali u inicijativi protiv rasnog i policijskog nasilja ‘Black lives matter’ koja je bila dio globalnog pokreta kojemu su Palestinke i Palestinci dali veliku podršku. Iz sinergije ovog primjera i prethodne suradnje s palestinskim feministkinjama i queer grupama počela je nicati Inicijativa za slobodnu Palestinu. I sada se umrežavamo s palestinskim pokretom za slobodu i onim pokretima na Balkanu koji podrzavaju deokupaciju Palestine. Uspostavljene su osobne, transnacionalne, kulturne i političke veze. Nakon Hamasova napada 7. listopada i izraelskog bombardiranja Gaze, nekoliko ljudi je preko Facebooka poručilo kako treba organizirati prosvjed; stvorena je WhatsApp grupa kojoj se odmah pridružilo tristotinjak ljudi, i u četiri ili pet dana organizirali smo prosvjed na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu”, kazala je Emina Bužinkić.

Taj je prosvjed održan 25. listopada. “Okupili su se ljudi iz različitih društvenih krugova koji se inače možda ne bi ujedinili u nekim drugim političkim borbama”, objasnila je činjenicu da su na tom prosvjedu, primjerice, bili i saborska zastupnica Možemo!, feministkinja Rada Borić, ali i opskurni desničar i bivši saborski zastupnik Ivan Pernar. “Te je ljude okupila, prije svega, ideja protivljenja ratu. Dosta je ratova – to je najvažnija poruka. Imali smo rat u Hrvatskoj, ne želimo ga drugima”, kazala je Emina Bužinkić, a Izabela Chourafi dodala kako su u Inicijativi aktivni i Palestinci i Hrvati koji su u Hrvatskoj vojsci sudjelovali u Domovinskom ratu.

Emina Bužinkić kaže kako Inicijativa planira organizirati interna predavanja i razgovore o izraelsko-palestinskom sporu. “Učimo o palestinskom pitanju i o temama koje Hrvatskoj nisu bliske. Surađujemo i s izraelskom ljevicom, razgovaramo sa Židovima u Hrvatskoj, nalazimo inspiraciju u onome što rade židovski intelektualci u Njemačkoj i u prosvjedima majki izraelskih talaca. Naša kritika izraelskog režima nema antižidovski karakter”, tvrdi Emina Bužinkić.

Na pitanje ima li antisemitizma u Inicijativi za slobodnu Palestinu, odgovorila je: “Imamo interne izazove, ali pokušavamo što više nijansirano analizirati i učiti što znači židovstvo, a što cionizam. Ne stavljamo znakove jednakosti između Židova i Izraela, kao što ne stavljamo znakove jednakosti između Palestine i Hamasa. Ljudi koji su u našoj inicijativi ne podržavaju Hamas. Inzistiramo da razgovor o tome što se sada događa treba staviti u povijesni kontekst. Istodobno, mnogo Palestinaca shvaća da je Pojas Gaze nedemokratski prostor. Palestinci se bore protiv Hamasa, ali njima to nije lako, kao što mirotvornom pokretu u Rusiji nije lako suprotstaviti se Putinu. Naša je poanta da ne treba izjednačavati Hamas i Palestinu, kao što ne treba izjednačavati Židove i Izrael”.

“Najvažniji zahtjev Inicijative jest da Izrael prestane bombardirati Gazu i da SAD prestane podržavati to bombardiranje”, kaže Emina Bužinkić. S tim je zahtjevom Inicijativa najavila i novi prosvjed, u subotu, 25. studenoga u jedanaest sati na Kvaternikovu trgu u Zagrebu. Povod prosvjedu nazvanom “Ne u naše ime – mir i sloboda Palestini” jest, kažu u Inicijativi, “neprihvatljivo glasanje Hrvatske protiv UN-ove rezolucije o prekidu vatre i neprekidnog genocida koji izraelski režim provodi u Gazi.” “Više od mjesec dana svjedočimo ubijanju tisuća djece, žena, starijih ljudi, ljudi s invaliditetom, novinarki i novinara, liječnika, medicinskih sestara i ranjenika. Svjedočimo bombardiranju škola, bolnica, vjerskih i objekata kulturne baštine, navodnih evakuacijskih ruta i izbjegličkih kampova. Postupci izraelske vlade krše međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava, uključujući Konvenciju o pravima djeteta i Ženevske konvencije, a većina europske i međunarodne zajednice prešutno odobrava poteze izraelskog režima. Vlada RH je svojim glasom u UN-u stavila Hrvatsku u poziciju sudionice u genocidu. Našim prosvjedom jasno poručujemo da ovaj glas nije naš glas! Vlada RH ne govori u naše ime!” poručili su među ostalim iz Inicijative, pozivajući građane na prosvjed.