Nacional donosi detalje sa sastanka predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića i četvorice kandidata za predsjednika splitskog ogranka stranke, na kojem je postalo jasno da je počeo slabiti nekada golemi utjecaj Ante Sanadera na splitski HDZ
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković primio je prošloga utorka u središnjici te stranke na razgovor petoricu potencijalnih kandidata za predsjednika njenog splitskog ogranka, raspuštenog prije nekoliko mjeseci nakon dvaju teških izbornih poraza od Ivice Puljka u manje od godinu dana. Taj sastanak, kako doznaje Nacional, Plenković je iskoristio kako bi sve kandidate obavijestio da on nema svog favorita za novog predsjednika splitskog HDZ-a i budućeg kandidata za gradonačelnika tog grada, ali i kako bi poslao jasnu poruku da o tome neće odlučivati ni dosad nedodirljivi politički tajnik i predsjednik splitsko-dalmatinskog HDZ-a Ante Sanader. Dapače, ta poruka petorici kandidata iznesena je pred samim Sanaderom, koji je također prisustvovao sastanku.
„On je djelovao poprilično uznemireno i nije govorio gotovo ništa izuzev nekoliko kurtoaznih rečenica. Plenković ga je na koncu jednosatnog sastanka upitao ima li nešto dodati, a ovaj je samo odmahnuo glavom. Čini se svjestan toga da ovoga puta ipak neće moći kadrovirati kako je navikao i da je vrh stranke poslušao sugestije članova s terena“, otkrio je za Nacional jedan od sudionika prošlotjednog susreta u HDZ-u.
Ondje su na Plenkovićev poziv stigli Jakša Balov, Ante Bekavac, Enco Kovačević i Tomislav Šuta, koji su javno najavili kandidaturu za predsjednika splitskog HDZ-a, a bio je tu i povjerenik stranke Tomislav Gojo. Zatim su se pridružili i državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina, ali i ministar Tomo Medved te spomenuti Ante Sanader. Nedostajao je tek Nenad Periš, dugogodišnji HDZ-ovac i vaterpolski sudac u javnosti poznat i kao otac Mateja Periša koji je lani tragično preminuo u Beogradu. On je također najavljivao kandidaturu, no po najnovijim informacijama od nje će, po svemu sudeći, odustati. Umjesto Plenkoviću na razgovor, otputovao je na godišnji odmor na Tajland.
„Kako sada stvari stoje, kandidirat će se Balov, Bekavac, Kovačević i Šuta. Jasno je da su moguća i neka iznenađenja jer tek ovoga tjedna svaki od njih započinje prikupljati najmanje 150 potpisa podrške članova: može se dogoditi da se dvojica ipak dogovore o zajedničkom nastupu, a možda u posljednji trenutak ipak iskoči i neko novo ime o kojemu se u javnosti dosad nije špekuliralo“, objasnio je za Nacional jedan od sugovornika iz te stranke, uz ogradu da je to ipak malo vjerojatan scenarij. Potvrdio je da kod izbora novog vodstva splitskog HDZ-a Ante Sanader više neće imati presudnu ulogu, kao što je to ranije bio slučaj.
„Njegova kadrovska rješenja uglavnom su dovela stranku do katastrofalne pozicije u kojoj je izgubljena vlast u Splitu, a nije nerealno da će se na idućim izborima prvi put u povijesti to dogoditi i na razini Splitsko-dalmatinske županije. Nakon nedavnog hapšenja načelnika Segeta Vinka Zulima, kojemu je upravo on bio politički pokrovitelj, te nakon što se veliki broj njegovih bliskih suradnika našao na meti istražitelja ili medija, Sanader je doista vrlo nervozan. A i vrh stranke spoznao je kakvo je stanje na terenu: nakon posljednjeg izbornog fijaska nitko od viđenijih članova stranke naprosto se nije želio eksponirati i kandidirati za predsjednika ogranka. HDZ je doveden u potpuno kadrovsko rasulo“, rekao je za Nacional drugi sugovornik iz te stranke.
Unatoč tome, a vjerojatno i zahvaljujući Plenkovićevu migu da će izbori biti potpuno otvoreni, splitski HDZ-ovci će prvi put u novijoj povijesti imati priliku birati među više kandidata. Od njih četvorice zasad kao favorit slovi Tomislav Šuta, direktor splitske gradske tvrtke Vodovod i kanalizacija koji je na to mjesto došao u mandatu HDZ-ova gradonačelnika Andre Krstulovića Opare. Premda je sa Sanaderom nominalno u korektnim odnosima, poznavateljima prilika unutar stranke jasno je da ako bi ovaj bio u prilici odlučivati, definitivno ne bi bio njegov prvi izbor za predsjednika splitskog HDZ-a. „Sanader će ga formalno podržati, ali bilo bi doista nepošteno i nekorektno reći da je Tomislav Šuta njegov kandidat. Dapače, on ne samo da nije za Sanadera vezan pupčanom vrpcom, nego uopće nije izišao iz njegova ‘inkubatora’ kadrova. Niti je, na koncu, bio dio Sanaderove ‘kombi-bojne’ splitskih HDZ-ovaca koji su zajedno putovali u Osijek i stjecali vrlo dvojbene doktorate na tamošnjem sveučilištu. Osim toga, Šuta je bio vrlo blizak suradnik bivšeg gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, kojega je Sanaderov lobi de facto spriječio u namjeri kandidiranja na novi mandat i tako zapravo proizveo politički kaos i doveo do gubitka vlasti“, objašnjavaju iz HDZ-a za Nacional.
Plenković je sastanak iskoristio i kako bi kandidate obavijestio da on nema svog favorita za novog predsjednika splitskog HDZ-a i budućeg kandidata za gradonačelnika tog grada
Premda više sugovornika očekuje da će se izbori u splitskom HDZ-u odviti bez velike drame, ona se, tvrde, ionako najčešće događa kada nastupe previranja na nacionalnoj razini i kada se članstvo treba opredijeliti za jedan od tabora – ondje i dalje postoji više suprotstavljenih lobija. Tako je, kako tvrde Nacionalovi izvori, na spomenutom sastanku kod Andreja Plenkovića Sanaderu blizak državni tajnik Tonči Glavina – za kojega se tvrdilo da će također biti kandidat, no on je to otklonio jer zapravo živi u Zagrebu – prigovorio da u stranci postoji lobi koji čine Petar Škorić, Domagoj Maroević i Tomislav Gojo. „Oni se postavljaju kao siva eminencija“, upozorio je Glavina, no njegove riječi nisu naišle na veliki odjek.
„Split je za Andreja Plenkovića iznimno bitan – i kao drugi najveći grad u državi u kojemu je stranka donedavno bila na vlasti, dakle zbog reputacije, ali i zbog stranačke organizacije koja je, premda u poteškoćama, vrlo brojna i predstavlja jedan od stupova na koje se svaki predsjednik HDZ-a mora osloniti. Plenković je svima dao na znanje da očekuje poštene i korektne izbore s više kandidata te da se pobjednik već sutradan mora početi profilirati kao ozbiljna opcija koja će za dvije i pol godine biti u stanju pobijediti Ivicu Puljka. No svima je jasno da se to neće dogoditi u skoroj budućnosti i da je malo vjerojatno da ćemo se uskoro vratiti iz oporbe na vlast. Trebat će izbjegavati sukobe koji nam ništa dobro neće donijeti, a umjesto toga naprosto krvavo raditi. Na tom sastanku čula se i efektna doskočica da ‘splitskom HDZ-u nije problem Ivica Puljak, nego upravo splitski HDZ’. Tako i jest“, rekao je za Nacional jedan od sudionika. I on se slaže da je trenutno glavni favorit za predsjednika ogranka Tomislav Šuta, nešto manje šanse daje se Jakši Balovu, a potom Anti Bekavcu. Četvrti kandidat Enco Kovačević doživljen je kao više-manje prostodušna i simpatična osoba koja nema gotovo pa nikakvih izgleda. Nastup pred vrhom HDZ-a definitivno mu nije pomogao jer je umjesto o političkom programu, više govorio o činjenici da je porijeklom s Hvara, kao i predsjednik stranke, te da su članovi njegove obitelji s Plenkovićem nekada igrali košarku.
Preostala trojica kandidata na razgovor u Zagrebu putovala su u jednom automobilu, što je po izvorima iz te stranke također dokaz da ne treba očekivati nikakve tenzije prilikom izbora predsjednika ogranka. „Ako Tomislav Šuta pobijedi, što se zasad čini realnim scenarijem, ali čak i ako to bude netko drugi, to će po svemu sudeći biti jasna demonstracija da nastupa nova generacija političara. Ali i da, paralelno s time, kopni utjecaj dosad svemoćnog Ante Sanadera. On trenutno ionako ima prečih briga od kadroviranja u gradskom HDZ-u“, s dozom zluradosti objasnio je jedan od sugovornika iz te stranke.
Nacional je prošloga tjedna ekstenzivno pisao o brigama političkog tajnika HDZ-a i predsjednika županijske organizacije te stranke, koje su eskalirale uhićenjem načelnika Općine Seget Vinka Zulima zbog nenamjenskog trošenja više stotina tisuća kuna javnog novca. „Ta afera ima potencijal u najmanju ruku jednak onome u slučaju Josipe Rimac, dakle, da se razgrana i horizontalno i vertikalno. Mobiteli Josipe Rimac faktički su doveli do optužnica protiv četvorice bivših ministara u Plenkovićevoj vladi i istrage protiv niza drugih osoba. Mobitel uhićenog Vinka Zulima sasvim sigurno sadrži brojne kompromitirajuće podatke o velikom broju HDZ-ovaca, prije svega onima iz Sanaderove mreže. A ta mreža ionako je izbušena na više mjesta i sasvim je jasno da je pred kolapsom. Gotovo svi glavni akteri ili su pod optužnicama ili su temeljito kompromitirani i diskreditirani u javnosti“, objasnio je prošloga tjedna sugovornik iz HDZ-a. Bilo kakvo grananje te afere za Sanadera i bliske mu članove stranke predstavlja krajnje neugodnu opciju: Vinko Zulim, naime, nije bilo tko. Radi se o osobi koju je Sanader vlastitom odlukom kooptirao u Predsjedništvo splitsko-dalmatinskog HDZ-a, a na račun toga postao je i članom Središnjeg odbora stranke. Općinom Seget Vinko Zulim je suvereno vladao punih 27 godina, od 1993. do 2020. godine, kada je – također odlukom Sanadera koji je gotovo potpuno autonomno kreirao izborne liste želeći time demonstrirati svoj utjecaj, pa i dozu bahatosti – čak završio na mjestu saborskog zastupnika, odakle je uklonjen Plenkovićevom odlukom nakon neugodnog ispada i nasrtaja na zastupnicu Katarinu Peović.
Plenković je svima dao na znanje da očekuje poštene i korektne izbore s više kandidata te da se pobjednik već sutradan mora početi profilirati kao ozbiljna opcija koja će biti u stanju pobijediti Ivicu Puljka
„Zulim zna mnoge tajne dalmatinskog HDZ-a i zbog toga je bio siguran da dan njegova hapšenja nikada neće doći pa naprosto nije pazio što govori i radi. Najmanje pola HDZ-a s bazom južno od Svetog Roka trese se i ne spava znajući da će istražitelji sada vršljati po njegovom mobitelu. Svašta se ondje može pronaći“, rekao je za Nacional jedan utjecajni splitski HDZ-ovac. Upravo zbog toga, tvrdi, reakcija stranke na Zulimovo uhićenje bila je, u najmanju ruku, blaga: u ovom slučaju nije došlo do njegova izbacivanja iz članstva, nego je Časni sud Splitsko-dalmatinskog HDZ-a odlučio tek da mu se na rok od 120 dana „suspendiraju stranačka prava“. Po svemu sudeći, objašnjava on, u HDZ-u se pribojavaju mogućnosti da uhićeni 68-godišnji načelnik Segeta počne surađivati s istražiteljima, pa zato taktiziraju s reakcijom.
„Katastrofalna kadrovska politika u kojoj je jedinu riječ imao Ante Sanader počela se HDZ-u obijati o glavu, baš kako se predviđalo. Vinko Zulim ogledni je primjer toga: premda se vrlo dobro znalo tko je on i kako se ponaša na vlasti u svojoj lokalnoj sredini, a znalo se i za brojne nejasnoće u biografiji, dvojbene ili čak dubiozne poslovne poteze te bahatost i skandalozan odnos prema novinarima i medijima, on je svejedno završio u Saboru. Bila je to izričita Sanaderova odluka: kada su se u javnosti počeli pojavljivati znaci nezadovoljstva njegovim odlukama, on je iz svojevrsnog inata i želeći demonstrirati svemoć popunio HDZ–ove liste isključivo sebi odanim ljudima. U devetoj izbornoj jedinici osim njega i Zulima kandidiran je Luka Brčić, kojega se u internim krugovima – ali i na nekim tajno zabilježenim snimkama o stranačkom kadroviranju – posprdno nazivalo ‘Sanaderovim poštarom’. U desetoj izbornoj jedinici na listi je bio župan Blaženko Boban koji je pod njegovom kontrolom, zatim Ante Bačić zvani Baćo – za kojega je javnost doznala kada je ovih dana upisao Ratnu školu i izazvao bijes predsjednika Milanovića – potom Danica Baričević iz Supetra i na koncu Ante Mihanović, mladi ravnatelj Županijskih ljekarni koji je također bio član ‘kombi-bojne’ i kojega je Sanader zamislio kao svog nasljednika u stranci. Sve su to njegovi ljudi“, rekao je za Nacional jedan od izvora iz HDZ-a.
Splitski HDZ-ovci će prvi put u novijoj povijesti imati priliku birati među više kandidata. Od njih četvorice zasad kao favorit slovi Tomislav Šuta, direktor splitske gradske tvrtke Vodovod i kanalizacija
No to je tek dio „Sanaderove mreže“, koja je posljednjih mjeseci pred sve izvjesnijim slomom. Spomenuti načelnik Lećevice Ante Baran, kojega je Ante Sanader odabrao za rizničara županijskog ogranka stranke, između ostalog poznat je po tome što je bio dio „kombi-delegacije“ HDZ-ovaca koji su iz Splita pohodili udaljeni Osijek kako bi ondje masovno stjecali doktorate, a među njima je bio i sam Sanader. Baran je opterećen tim doktoratom – doduše, znatno manje problematiziranim od onoga Vice Mihanovića, nekadašnjeg šefa splitskog HDZ-a i propalog kandidata za gradonačelnika. Bivši omiški gradonačelnik Ivan Škaričić, koji se nakon bizarnih mandata na čelu tog grada i zvučnog poraza na izborima bez natječaja skrasio u fotelji ravnatelja Doma umirovljenika, još uvijek čeka rasplet preispitivanja vlastite odgovornosti jer je početkom epidemije koronavirus prodro u taj splitski dom pa je preminulo osamnaest njegovih štićenika. Bivši gradonačelnik Trogira Vedran Rožić i njegov zamjenik Vinko Brkan, Sanaderovi ljudi, izronili su prošloga tjedna iz anonimnosti kao svjedoci u bizarnom sudskom postupku koji je protiv tog grada pokrenuo bivši nogometaš Milan Rapajić: on zahtijeva više od stotinu milijuna kuna odštete jer kamenolom koji je planirao nije uvršten u gradski prostorni plan, premda za to nije postojala nikakva obveza izuzev eventualnog usmenog obećanja upravo Rožića i Brkana. I upravo njih dvojica će, kako stvari stoje, sada svjedočiti protiv vlastitog grada.
Vinko Zulim, Vedran Rožić, Vinko Brkan, Ante Baran, Ante Mihanović, Vice Mihanović, Ivan Škaričić, Ante Bačić zvani Baćo, tek su neki od eksponiranih i Anti Sanaderu bliskih kadrova koji imaju poteškoće s kaznenim procesima ili su diskreditirani u javnosti. Andrej Plenković dosad je uporno odbijao bilo kakvu konfrontaciju s Antom Sanaderom, čak i nakon što mu je ovaj – nervozan nakon vrlo slabog rezultata na lokalnim izborima – gotovo otvoreno priprijetio kazavši da predsjednici HDZ-a prolaze, a on ostaje. Afera oko Vinka Zulima – za koju se u HDZ-u mole nebesima da okonča u političkoj sferi i da se ne širi dalje u kaznenom aspektu – ozbiljno je načela Antu Sanadera. A izbor za predsjednika splitskog ogranka te stranke, po svemu sudeći, bit će jasna poruka da je njegov golemi utjecaj u stranci počeo kopnjeti, na radost dosad slabašnih glasova koji su se tome suprotstavljali uglavnom anonimno.
Komentari