Najavljenim promaknućima Darka Horvata u ministra gospodarstva i Tomislava Tolušića na funkciju potpredsjednika Vlade premijer Andrej Plenković odlučio je pokušati učvrstiti i ojačati lidersku poziciju unutar HDZ-a. Na te njegove kadrovske poteze uglavnom se u njemu bliskim krugovima gleda na takav način, iako su obojica opterećeni raznim aferama iz prošlosti. Izvor blizak Plenkoviću o tomu kaže: ‘’Obojica mu mogu pomoći učvrstiti autoritet unutar stranke jer svaki na svom lokalnom području ima značajan utjecaj. Osim toga, njihovim promaknućem obojicu ih je pridobio na svoju stranu. Horvat je prema Plenkoviću već duže vrijeme izuzetno korektan i snishodljiv. Reklo bi se da politički sazrijeva. Plenković je to shvatio. Tolušić također ne skriva svoje političke ambicije, a činjenica da je dodatno politički uznapredovao pod Plenkovićevim vodstvom mogla bi ga prometnuti u jednog od njegovih novih saveznika’’. Međutim, postoje i brojni pojedinci unutar stranke koji su tim imenovanjima nezadovoljni pa i izrazito frustrirani. Oni tvrde da će se obojica vrlo brzo okrenuti protiv Plenkovića. U prilog tim tvrdnjama ističu njihove ambicije i podvojene lojalnosti, a ističu i da su obojica opterećeni raznim otvorenim aferama.

Otkako je u listopadu 2016. godine u Vladi Andreja Plenkovića dobio novu dužnost, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ponavljao je na svim raspoloživim ekranima u državi kako će uvesti red u poljoprivredni sektor i na sve moguće načine štititi domaće poljoprivrednike. Međutim, njegov dosadašnji mandat obilježile su brojne afere, ali i veliki talent za promociju što je vidljivo iz činjenice da je po nedavno objavljenoj anketi Tolušić, usprkos svim aferama, četvrti najpopularniji ministar u Plenkovićevoj vladi.

Nacional je ekstenzivno pisao i otkrivao afere u Tolušićevu resoru otkako je preuzeo ministarsku dužnost. Zbog jedne od njih Tolušić se našao u direktnom sukobu i sa samim premijerom kada mu je Plenković preko predstojnika ureda poručio da se žurno očituje na teške optužbe koje je protiv njega iznio poduzetnik Claude Jambrušić. Ovaj poduzetnik optužio je Tolušića, odnosno Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, da ne provode zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Nacional je objavio i dopis koji je iz Ureda predsjednika Vlade Andreja Plenkovića krajem siječnja upućen ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću, a koji je potpisao predstojnik premijerova ureda Zvonimir Frka-Petešić.

Osim što se sukobio s premijerom, Tolušić je u nekoliko navrata i obmanjivao javnost neistinitim informacijama, a sve u svrhu samopromocije. Nacional je tako otkrio da je Tolušić pogrešno prezentirao brojke o salmoneli kako bi prikazao da je u njegovu mandatu poboljšana kontrola hrane. Ministar se početkom siječnja ove godine pohvalio “da nakon svojevremene akcije kontrole ispravnosti hrane u trgovačkim centrima, salmonele u Hrvatskoj ima višestruko manje”. Nacional je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo provjerio Tolušićeve navode, a podaci o zaraženim od salmonele u 2017. pokazali su da je Tolušić u najmanju ruku prezentirao nepotpune podatke, a gotovo sa sigurnošću se može tvrditi i da je ministar još jednom u svrhu jačanja svojeg imidža u javnosti rekao netočne podatke. Naime, po službenim podacima HZJZ-a bilo je vidljivo da je broj oboljelih od salmonele u 2017. bio na razini 2015., odnosno viši nego što je to bio 2016. Dakle, nije točno da je zbog poboljšane kontrole hrane smanjen broj zaraženih od salmonele, kako se hvalio ministar Tolušić.

Istovremeno, Tolušić je u Ministarstvu poljoprivrede zaposlio provjerene HDZ-ovske kadrove, a to je možda najbolje vidljivo u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. U toj agenciji, koja kontrolira milijarde europskih fondova namijenjene poljoprivredi, Tolušić je uhljebio najbliže suradnike eurozastupnice HDZ-a Ivane Maletić. Nacional je otkrio kako su gotovo svi vodeći ljudi u toj agenciji u jednom trenutku svoje karijere bili povezani s Ivanom Maletić. Od ravnateljice Matilde Copić, pa do njezinih zamjenika Saše Bukovca, Božane Bešlić, Davorke Žagar i Kristine Kosor. Svi oni bili su povezani s tvrtkom Tim 4 Pin koju je osnovala Ivana Maletić, a većina njih potpisani su i kao autori knjige ‘’EU projekti – od ideje do realizacije’’ s članicom Predsjedništva HDZ-a. Kako je za radna mjesta na kojima su oni zaposleni bio raspisan javni natječaj i više je nego jasno kako su u Tolušićevu ministarstvu taj natječaj raspisali reda radi i kako se unaprijed znalo tko će biti zaposlen.

No zbog svih ovih afera nitko u Ministarstvu poljoprivrede nije odgovarao. Jedini koji je u ovih godinu i pol otkako je Tolušić postao ministar morao otići sa svoje funkcije je pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo i sigurnost hrane Damir Agičić. Njega je Tolušić razriješio tek nakon što je Jutarnji list objavio njegov dopis s uputama inspektorima kako raditi u blagdansko vrijeme, odnosno dopis u kojim od inspektora traži da “ne glume prerevnu inspekciju prije Uskrsa”.

Možda i najveća afera koja je obilježila Tolušićev mandat je ona iz ljeta prošle godine, kada je iz samo njemu poznatih razloga odlučio promijeniti Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima te je naknade za kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima povećao s 90 na 2000 kuna. Nakon negativnih reakcija u javnosti i naloga premijera Plenkovića da hitno mora promijeniti svoju odluku, Tolušić se povukao te je naknade vratio na 90 kuna. Usprkos svim ovim aferama i lošim rezultatima kada je u pitanju isplata novca iz europskih fondova, Tolušić se zadržao u svojoj ministarskoj fotelji te će po svemu sudeći za to biti nagrađen i mjestom potpredsjednika Vlade.

Izbor Darka Horvata za novog ministra gospodarstva izazvao je zgražanje kako u dijelu HDZ-a, tako i u krugu ljudi koji su jako dobro upoznati s problematikom Ina-MOL. Naime, Horvat slovi za čovjeka koji je imao intenzivne relacije s lobistom MOL-a Jozom Petrovićem te da je s njim bio rado viđen gost na večerama kod mađarskog veleposlanika Jozsefa Magyara, o čemu je Nacional pisao prije dvije godine. Poslovni odnosi Joze Petrovića sa suprugom Tomislava Karamarka rezultirali su aferom Konzultantica i odlaskom Tomislava Karamarka s mjesta predsjednika HDZ-a.

Kao jednu od poveznica ili karika u lancu ljudi na koje je Petrović imao izvjestan utjecaj Nacionalovi izvori spominjali su još ranije upravo tadašnjeg ministra poduzetništva i obrta Darka Horvata koji je na tu funkciju u Vladi Tihomira Oreškovića došao zahvaljujući Karamarku. Međutim, ispostavilo se da to nije bilo samo zahvaljujući Karamarku. Naime, do Nacionala je u tom razdoblju iz visokih pravosudnih krugova došao i jedan non-paper u obliku informacija koje se odnose na Horvata. Te su se informacije poklapale s onim na što su i ranije drugi Nacionalovi izvori upozoravali i što je Nacional naznačio u nekoliko tekstova. Ključna je tvrdnja bila da je Darko Horvat na ministarsku funkciju bio imenovan zahvaljujući upravo preporuci Joze Petrovića. U non-paperu koji je u posjedu Nacionala navodi se, međutim, još nekoliko poveznica.

“Darko Horvat je na poziciju unutar HDZ-a i bivšu poziciju ravnatelja Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva u vrijeme bivšeg predsjednika Vlade RH Ive Sanadera bio postavljen uz izravnu intervenciju Joze Petrovića, bivšeg člana Uprave Ine za vrijeme Sanadera. Danas je Jozo Petrović savjetnik predsjednika Uprave Mola Zsolta Hernadia, optuženika za davanje mita Ivi Sanaderu, a Darko Horvat je operativac ove lobističke skupine s ciljem potpune predaje Ine mađarskom Molu”, stoji u dokumentu u posjedu Nacionala.

U tom dokumentu stoji i da je Darko Horvat, uz Damira Polančeca, bio osoba zadužena za sklapanje Prvog dodatka Ugovora o međusobnim odnosima dioničara od 30. siječnja 2009. godine kojim su prepuštena upravljačka prava u Ini, za koje je bivši premijer Ivo Sanader optužen da je počinio kazneno djelo uzimanja mita. Darko Horvat je u vrijeme sklapanja tog ugovora bio ravnatelj Uprave za obrt pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, dok je ravnatelj Uprave za energetiku bio Branimir Horaček. Na njegovo je mjesto ravnatelja Uprave za energetiku Horvat imenovan 4. lipnja 2009.

Nakon dolaska na mjesto ministra poduzetništva i obrta, Horvat je medijima počeo često isticati stav o tome da bi za Hrvatsku bilo najbolje da odustane od arbitraže s MOL-om. On je gostujući u emisiji Otvoreno na HTV-u početkom travnja optužio bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da nije uspio nametnuti inicijativu u pregovaračkom procesu između Ine i MOL-a. Na to je Tomislav Stojak, bivši glavni tajnik Ministarstva gospodarstva i član HNS-a, odgovorio da je bivša vlada napravila sve da Ina potpuno ne nestane, a da je tijekom 2013.godine MOL odbijao bilo kakav razgovor.

“Mađari su prvi tužili Hrvatsku za nadoknadu štete, a tadašnja vlada morala je reagirati protutužbom kako bi zaštitila nacionalne interese”, rekao je Stojak, na što je Darko Horvat nastavio braniti MOL, rekavši: “Da je bilo korespondencije kao dva prava strateška partnera, ni jedne ni druge arbitraže ne bi sada bilo”.

Nakon što je Hrvatska izgubila arbitražu, bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko počeo je taj argument koristiti kako bi klasičnom zamjenom teza opravdao svoje ranije postupke te pokušao osporiti odluku Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa u njegovu slučaju. Međutim, Karamarko i ostali tadašnji zagovornici prekida arbitraže zaboravili su spomenuti da je do gubitka spora za Hrvatsku došlo prvenstveno zahvaljujući spornoj odluci Ustavnog suda koji je pod nikad do kraja razjašnjenim okolnostima ukinuo presudu Ivi Sanaderu i vratio spor na početak, kao i zahvaljujući tome što je protiv Republike Hrvatske – pod također nikad razjašnjenim okolnostima – glasao hrvatski predstavnik Jakša Barbić. Jozo Petrović u tom je postupku svjedočio kao svjedok MOL-a. Jedan od ljudi koji su najglasnije prozivali Darka Horvata u vrijeme dok je bio ministar bio je saborski zastupnik Mosta Miro Bulj koji je Horvata nazvao “mađaronom”. Horvat je odbacivao bilo kakvu povezanost s MOL-om tvrdeći da s MOL-om nikad nije bio u poslovnim odnosima, što je vjerojatno točno. Međutim, o svojim drugim relacijama s MOL-om i njihovim lobistima nije dao konkretne i jasne odgovore.

Kad je pak riječ o stranačkoj karijeri Darka Horvata, često mu se zamjeralo na pretjeranoj samopromidžbi. Nacional je između ostalog pisao i o tome kako se Horvat u vrijeme izborne kampanje 2016., dok je bio tehnički ministar kao treći na listi HDZ-a u 3. izbornoj jedinici, danima reklamirao na radiju tako da u ulozi ministra promovira XX. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu na temu “Poduzetništvo bez prepreka”, koje se održavalo 1. i 2. rujna 2016. u Splitu, u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta. U reklamnom spotu mogao se čuti spiker koji najavljuje ministra Darka Horvata i potom ministar drži govor u trajanju desetak ili više sekundi, no u HDZ-u su u to vrijeme smatrali da je riječ o običnoj samopromociji na račun Ministarstva u vrijeme izborne kampanje.