Iako je hrvatska vlada osnovala Međuresornu stalnu skupinu za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja čiji je cilj provedba sankcija protiv Rusije, u potpunoj se tajnosti drže imena članova i odluke koje to tijelo donosi. Nacional je od glasnogovornika Vlade Marka Milića zatražio detalje o radu te Međuresorne skupine, ali odgovor koji nam je u stigao iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova ne otkriva gotovo ništa o radu tijela koje je ključno na izvršenje sankcija ne samo protiv Rusije, već i protiv pojedinih ruskih državljana koji imaju imovinu u Hrvatskoj.

Kao što je poznato, Hrvatska je ubrzo nakon ruske agresije na Ukrajinu uvele sankcije protiv Rusije, no te su sankcije daleko blaže nego u nekim drugim državama Europske unije, a na njima se našao i daleko manji broj ruskih državljana nego u ostatku Europe. Istovremeno, Hrvatska još nije zauzela jasan stav kada je u pitanju kupnja plina iz Rusije pa se opravdano postavlja pitanje je li Plenkovićeva vlada trebala učiniti više kada su u pitanju sankcije protiv Rusije i nekih ruskih državljana koji imaju nekretnine ili posluju u Hrvatskoj.

Vlada premijera Andreja Plenkovića donijela je krajem veljače odluku o osnivanju međuresorne skupine, ali do danas se ne zna što točno ta skupina radi. FOTO: Zeljko Hladika/PIXSELL

Naime, u odgovoru koji su iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova poslali Nacionalu stoji da Skupina koordinira i prati primjenu međunarodnih mjera ograničavanja sukladno Zakonu o međunarodnim mjerama ograničavanja te se dodaje: “Stalna skupina donosi odluke i zaključke koje nije potrebno prosljeđivati na Vladu. Stalna skupina može odobriti određene transakcije i druga postupanja inače obuhvaćena mjerama ograničavanja, a u skladu s Uredbama EU-a i smjernicama za njihovu provedbu.”

U nastavku se navodi i da je Vijeće EU-a donijelo s današnjim danom pet paketa mjera sankcija koje Hrvatska implementira kao i ostale članice EU-a. Među tim mjerama su zabrana financiranja i kreditiranja ruskih banaka i državnih institucija i kompanija, isključivanje ruskih banaka iz sustava SWIFT-a, zabrana letenja za sve avione čiji vlasnici su iz Ruske Federacije ili su registrirani u njoj, zabrana pristupa ruskih brodova EU-ovim lukama, zabrana cestovnog prometa pokrenutog u Rusiji i Bjelorusiji, zamrzavanje imovine fizičkih osoba i s njima povezanih osoba ili osoba koje su pod kontrolom sankcionirane osobe; na sankcijskoj listi je 1111 osoba s tim da se popis revidira sa svakim novim paketom, zamrzavanje imovine ruskih kompanija izlistanih na sankcijskoj listi i s njima povezanih pravnih osoba, zabrana izvoza tehnologija za vojnu industriju, energetski sektor, pomorsku navigaciju, rafiniranje nafte, zrakoplovnu i svemirsku industriju i dr. tehnologije, zabrana izvoza luksuznih proizvoda, zabrana uvoza proizvoda od čelika, zabrana uvoza ugljena i drugih čvrstih energenata te zabrana djelovanja ruskih državnih medija na teritoriju EU-a.

Hrvatska je do sada uglavnom uvela sankcije Rusiji tek nakon što ih je uvela i većina članica EU-a, a na popisu se nalaze i ljudi bliski Putinu. FOTO: SPUTNIK/REUTERS/PIXSELL

Dakle, po svemu što je navedeno može se zaključiti da Hrvatska neće krenuti u samostalne sankcije kao što su to učinile neke druge države EU-a poput baltičkih zemalja ili Poljske, a to potvrđuje i rečenica da “Hrvatska planira uvođenje novih sankcija, ali da se o njima ne može govoriti sve dok se ne usvoje na EU Vijeću i javno objave’’.

Sve uvedene sankcije i njihovu provedbu trebala bi nadgledati Međuresorna stalna skupina za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja, ali problem je što javnost uopće nije upućena tko su članovi te skupine i koje su točno njene nadležnosti.

Iako smo tražili da nam Vlada dostavi imena članova, iz MVEP-a su nam tek načelno odgovorili da su članovi Skupine predstavnici ministarstava i tijela s javnim ovlastima navedena u Odluci Vlade o osnivanju Stalne skupine od 28. veljače 2022. te da se ta skupina sastaje minimalno dva puta tjedno. Što se točno na tim sastancima odlučuje nije poznato jer iz Ministarstva vanjskih poslova tvrde da su “odluke i zaključci interne naravi i služe učinkovitijem radu stalne skupine”, iako bi logično bilo zaključiti da odluke te skupine služe za uvođenje ili kontrolu provedbe sankcija protiv Rusije i ruskih državljana, a ne da se donose odluke koje služe za učinkovitiji rad te skupine. Drugim riječima, MVEP tvrdi da Međuresorna stalna skupina za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja služi tome da bi sama sebi olakšala rad.

I dok MVEP skriva imena ljudi koji sjede u toj skupini, u Odluci Vlade o osnivanju od 28. veljače stoji da su članovi Međuresorne stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja: predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova – državni tajnik – koordinator, predstavnik Ureda predsjednika Vlade – zamjenik koordinatora, predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova – tajnik, predstavnik Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji, stalni predstavnik, predstavnik Ministarstva financija – državni tajnik, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, državni tajnik, predstavnik Ministarstva obrane, državni tajnik, predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova, državni tajnik, predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave, državni tajnik, predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, državni tajnik, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, državni tajnik, predstavnik Sigurnosno-obavještajne agencije, predstavnik Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, predstavnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, predstavnik Hrvatske narodne banke i predstavnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u prošlosti je bio poznat kao veliki ljubitelj ruske poezije, a danas protjeruje ruske diplomate. FOTO: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Iz ovog popisa može se zaključiti da je koordinator i glavna osoba u toj skupini vrlo vjerojatno državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frane Matošić, dugogodišnji istaknuti HDZ-ov saborski zastupnik koji je u posljednjih nekoliko godina potpuno nestao s radara otkako se smjestio u ovom ministarstvu na poziciji državnog tajnika za političke poslove. Da bi doista Matošić mogao biti čelna osoba Međuresorne skupine potvrđuju i njegovi sve češći istupi u javnosti u kojima govori upravo o sankcijama protiv Rusije i ruskih državljana. Tako je proteklog tjedna za RTL izjavio da se na sankcijskoj listi nalaze 893 osobe i 65 pravnih osoba te je dodao:

“Zamrzavaju se njihove kompanije, u smislu sprječavanja tih osoba koje su na sankcijskoj listi, u smislu korištenja tih gospodarskih resursa kako bi izvlačili sredstva koja mogu biti dalje proslijeđena za agresiju prema Ukrajini. Imovina koju smo mogli procijeniti, a koja je zamrznuta je iznosila preko 20 milijuna kuna.”

U Hrvatskoj su do sada zaplijenjene tek tri jahte za koje se bez ikakve sumnje može potvrditi da pripadaju ruskim državljanima koji se nalaze na popisu Europske unije, a jedna od njih je u Trogiru. FOTO: Miroslav Lelas/PIXSELL

No zanimljivo je da su do sada zaplijenjene tek tri jahte za koje se bez ikakve sumnje može potvrditi da pripadaju ruskim državljanima koji se nalaze na popisu Europske unije. Jahte su usidrene u marini Betini, ACI-jevoj marini u Skradinu i u riječkoj luci, a za ostale jahte se tek provjerava veza sa stvarnim vlasnicima te se tek treba utvrditi pripadaju li one ruskim državljanima koji su pod sankcijama.

Zanimljivo je i da u odgovoru koji je MVEP poslao Nacionalu stoji da Stalna skupina donosi odluke i zaključke koje nije potrebno prosljeđivati na Vladu te da može odobriti određene transakcije i druga postupanja inače obuhvaćena mjerama ograničavanja, a u skladu s uredbama EU-a i smjernicama za njihovu provedbu. Međutim, u Odluci o osnivanju koju je Vlada donijela posljednjeg dana veljače ove godine izričito stoji da ta skupina predlaže Vladi Republike Hrvatske uvođenje mjera ograničavanja u odnosu na određene fizičke i pravne osobe i druge subjekte, na prijedlog člana Stalne skupine ili na inicijativu države članice Europske unije ili treće države. Dakle, dok iz MVEP-a tvrde da odluke te skupine nije potrebno slati Vladi, u dokumentu kojim je to radno tijelo osnovano stoji nešto potpuno suprotno.

Ono što je izvjesno jest da je rad Skupine u potpunosti predan u ruke Ministarstvu vanjskih poslova i najbližim suradnicima ministra Gordana Grlića Radmana koji se u prošlosti pokazao kao veliki ljubitelj ruske književnosti, ali i ruskog mu kolege Sergeja Lavrova. Poznato je kako je Grlić Radman jednom izjavio da je otkrio “jednu toplu dušu, poetsku Sergeja, pa smo čitali, ja sam na ruskom čitao poeziju koju je pisao Sergej Lavrov”. Nekoliko mjeseci kasnije Grlić Radman trebao bi donositi odluke o sankcijama protiv Rusije i o protjerivanju ruskih diplomata. I dok je većina europskih država samostalno krenula u protjerivanje ruskih diplomata iz svojih država, Hrvatska je i u ovom slučaju bila među posljednjima te je tek u ponedjeljak prije podne potjerala 18 ruskih diplomata iz Hrvatske. U međuvremenu je od početka ruske invazije na Ukrajinu iz država članica EU-a protjerano oko 370 diplomata, a samo u posljednjih tjedan dana, otkad su nakon povlačenja ruske vojske iz Buče otkrivene masovne grobnice i trupla civila po ulicama tog grada, protjerano je više od 200 diplomata. Hrvatska je do ponedjeljka bila među rijetkim državama članicama Europske unije koja još nije protjerala ili barem najavila točnu brojku ruskih diplomata koji će biti protjerani. Dosad su to učinile 22 države članice EU-a, Finska je, kao i Hrvatska, najavila da će to napraviti, ali ne zna se još točan broj, a jedino Mađarska i Cipar o tome zasad ništa ne govore. Najdalje je otišla Litva koja protjeruje ruskog veleposlanika iz Vilniusa, a uz Latviju jedina je država koja se odlučila na zatvaranje nekih diplomatskih predstavništava Ruske Federacije.

I dok neke države zatvaraju ruska predstavništva, iz hrvatskog ministarstva slale su se poruke “kako je važno da je Hrvatska poslala političku poruku da će se pridružiti tom krugu zemalja”. Na kraju su ruski diplomati ipak protjerani i to vjerojatno nakon konačne odluke Međuresorne stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frane Matošić vjerojatni je koordinator međuresorne skupine. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL