Nacional posjeduje internu dokumentaciju Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) koja otkriva da državna administracija pod paskom premijera Andreja Plenkovića najmanje u jednom slučaju opstruira nastojanja da se stane na kraj manipulacijama u hrvatskoj privatizacijskoj pljački.

Vodstvo CERP-a blokira internu reviziju koju zaposlenici Centra provode u slučaju u kojem smatraju da posjeduju dovoljno dokaza da tvrtki Allegheny Financial oduzmu izuzetno vrijedno i atraktivno turističko zemljište u Poreču, namijenjeno izgradnji luksuznog hotela i apartmanskog naselja.

Tvrde to izvori bliski CERP-u koji su Nacionalu omogućili uvid u internu dokumentaciju tog centra kako bi potvrdili svoje navode.

Moguće je da vodstvo CERP-a tako postupa pod utjecajem miljea bliskog skrivenim pozadinskim vlasnicima tvrtke Allegheny Financial. Odbjegli HDZ-ov tajkun Miroslav Kutle, koji također polaže vlasnička prava na dio te tvrtke, tvrdi da je među tajnim vlasnicima Allegheny Financiala i Višeslav Vukojević, sin nekadašnjeg ustavnog suca Vice Vukojevića. Nakon što je bivši zamjenik predsjednika HDZ-a i bivši potpredsjednik Sabora Milijan Brkić marginaliziran u stranci, Višeslav Vukojević zaposlio ga je u svojoj tvrtki PowerPlay Advisory.

CERP je sljednik nadaleko poznatog Hrvatskog fonda za privatizaciju, pod čijim se okriljem tijekom 90-ih, usporedo s Domovinskim ratom, odvijala masovna privatizacijska pljačka pod skutima HDZ-a prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

CERP bi, sugerira to njegova interna dokumentacija, trebao vratiti u svoje vlasništvo nekretnine tvrtke Mali Maj iz Poreča, turistički kompleks na impresivnih 16.000 četvornih metara atraktivne lokacije, stotinjak metara od obale. Mali Maj je u vlasništvu zagonetne i kontroverzne tvrtke Allegheny Financial – sljednika tvrtke Hypo Alpe Adria Consultants.

Prema dostupnim informacijama sa službene stranice Allegheny Financiala, riječ je o projektu u kojem bi se trebalo izgraditi 336 apartmana s pratećim ugostiteljskim sadržajima, podzemnim parkiralištem i potencijalom za izgradnju ukupno 72 tisuće četvornih metara apartmanskog prostora. Projekt planiraju realizirati u sedam faza gradnje, a trenutno je u pripremi izrada građevinske dozvole za prvu fazu. Drugim riječima, projekt je godinama u povojima.

Nacionalu je dostavljena interna dokumentacija CERP-a koja ukazuje na to da vlasnici Allegheny Financiala nisu ispunili ugovorne obaveze koje su preuzeli kada su kupovali tvrtku Mali Maj i CERP bi im tu imovinu vjerojatno trebao oduzeti. Ali čini se da to nekome u CERP-u nije u interesu, da se ponaša na štetu hrvatskih građana i poreznih obveznika te usput neprimjereno pomaže vlasnicima Allegheny Financiala. Što u središte pozornosti dovodi i tvrtku Mali Maj.

To je porečka turistička tvrtka koju su 1997. osnovali Hrvatski fond za privatizaciju i Grad Poreč, svaki s udjelom od 50 posto, kako bi se počelo zarađivati od turističke djelatnosti nakon što se obnovi neizgrađeni hotel, a na zemljištu na atraktivnoj lokaciji u Poreču izgrade turistički apartmani. Šest godina kasnije, tijekom 2003. sklopljen je ugovor o prodaji i prijenosu poslovnih udjela tvrtke Mali Maj između Grada i Hrvatskog fonda za privatizaciju, a novi kupac bilo je trgovačko društvo Hypo Alpe Adria Consultants, koje je Gradu i Fondu u tu svrhu trebalo platiti 14 milijuna kuna.

Tvrtka je potom trebala dodatno investirati u tu imovinu u roku od tri godine. Međutim, to se nije dogodilo, dijelom i zbog velikih problema koji su doveli do propasti banke Hypo Alpe Adria u obliku u kojem je dotad funkcionirala. Potom su sporni hotel i zemljište od njih preuzeli novi vlasnici, zapravo sljednici Hypo Alpe Adria Consultantsa, tvrtka Allegheny Financial.

Međutim, interna revizija CERP-a dovela je do ozbiljnih sumnji koje upućuju na to da ni oni nisu izvršili potrebno ulaganje. Otkriva to CERP-ov interni dokument koji je Nacional dobio na uvid, sljedećeg naziva: “Izvješće o sumnji u nepravilnost, pri ponovnom utvrđivanju činjenica u svezi visine ulaganja kupca Allegheny Financial d.o.o., pravni prednik Hypo Alpe Adria Consultants, u iznosu 104.020.516 kuna u reviziji procesa praćenja izvršenja ugovornih obveza iz ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela sklopljenog 10. 12. 2003.” Dokument je nastao u Samostalnom odjelu za unutarnju reviziju CERP-a 12. veljače.

U njemu se konstatira je voditeljica tog odjela CERP-a 16. travnja 2020. dobila izvješće o sumnji na nepravilnosti u tom privatizacijskom procesu. Dokument otkriva i da je postojao niz internih odluka na temelju kojih je taj odjel trebao provesti nastavak interne revizije u tom slučaju.

Interni dokument CERP-a otkriva da se tvrtka Allegheny Financial obavezala na to da će, nakon uplate kupoprodajne cijene, u Mali Maj dodatno investirati 309 milijuna kuna i zaposliti 80 radnika. te da je kupac za tu obavezu izdao jamstva. Potom se u istom internom dokumentu, pojednostavljeno govoreći, navodi da uopće nisu uspostavljene procedure kojima bi se kvalitetno nadziralo provodi li kupac preuzete obaveze. U istom dokumentu spominju se i dokazi u prilog svemu navedenome, a među njima se citira i jedan interni dokument iz revizorskog izvješća tvrtke BDO Savjetovanje, koji budi sumnju je li uopće kupac platio kupoprodajnu cijenu za Mali Maj ili je novac namijenjen kupoprodaji zapravo posudio toj tvrtki kratkoročnom pozajmicom od 11,9 milijuna kuna od 16. veljače 2004.

Izvori bliski CERP-u tvrde da ravnatelj tog centra Milan Plećaš, osoba od velikog povjerenja premijera Andreja Plenkovića, unatoč svemu zataškava taj proces interne revizije, kao i da se prema Allegheny Financialu postavio kao da je izvršio sve obaveze, unatoč svim spomenutim sumnjama.

CERP se, štoviše, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, izvukao iz ugovornog odnosa s investitorom Allegheny Financial d.o.o. Ako je to točno, tako je praktički investitoru oprošten izostanak obećanog ulaganja i sve prepušteno njemu na slobodnu volju, a upravo je zbog te obveze o ulaganju i došao u posjed Malog Maja po iznimno popularnoj cijeni, objašnjavaju Nacionalovi izvori.

Izlazak CERP-a iz ugovornog odnosa trebao je sugerirati da je investitor na temelju kupoprodajnog ugovora iz 2003. godine ispunio svoje ugovorne obveze o ulaganju 309.345.000 kuna i zapošljavanju 80 radnika. Ali to se, prema informacijama iz revizorskog izvješća u posjedu Nacionala, nije dogodilo.

Revizor je u “Izvješću o sumnji u nepravilnosti pri ponovnom utvrđivanju činjenica, u svezi ulaganja kupca Allegheny Financial u praćenju ispunjenja ugovornih obveza iz ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela… testiranjem uspostavljenih kontrola u procesu (polugodišnji izvještaji o provedenim ulaganjima)… utvrdio da su kontrole koje je rukovodstvo revidiranog procesa uspostavilo u procesu nedjelotvorne i neučinkovite”.

Ta se, dakle, negativna revizija o stanju ulaganja u Mali Maj trenutačno nalazi i u Državnom inspektoratu, kako tvrde upućeni Nacionalovi sugovornici, o čemu iz te institucije još uvijek nema očitovanja.

Prema riječima tih izvora, nakon ove revizije je umjesto pritiska na investitore, uslijedilo maltretiranje osobe koja je napisala sporno revizorsko “izvješće o nepravilnostima u Malom Maju sa sumnjom u kazneno djelo”.

Navodi se da je taj zaposlenik od ravnatelja Plećaša dobio i dva upozorenja da krši etički kodeks u jednom danu, pa je o svemu na kraju bila službeno obaviještena i pučka pravobraniteljica od koje je zatražena zaštita zaposlenika. “Nakon tog drugog revizorskog izvješća, iz kojeg je još više postalo razvidno da kupac nije ništa uložio od ugovorenog iznosa, a da mu je CERP pogodovao upravo zbog obećane investicije prilikom stjecanja turističkog kompleksa, tom je djelatniku oduzet predmet da ne bi više mogao po njemu kopati”, tvrde Nacionalovi sugovornici.

Upozorenja o tom slučaju, u obliku predstavke o problematičnom upravljanju ravnatelja Milana Plećaša CERP-om, nisu otišla samo na adresu ministra Darka Horvata, koji je po odlasku ministra Gorana Marića iz Plenkovićeve vlade preuzeo i resor državne imovine, što znači da je po službenoj dužnosti tako postao i predsjednik Upravnog vijeća CERP-a. Prijavu o Plećaševu ignoriranju jednog konkretnog revizorskog izvješća, u autorstvu unutarnjih revizora, zaprimio je i Državni inspektorat.

Na čelu te institucije je utjecajni HDZ-ovac, glavni državni inspektor Andrija Mikulić, bivši predsjednik zagrebačkog ogranka HDZ-a, ali i bivši predsjednik Skupštine Grada Zagreba. Zasad je sudbina te prijave neizvjesna, kao i one od 15. listopada prošle godine upućene na adresu ministra Horvata. Iako je prošlo već više mjeseci otkako je Državni inspektorat upoznat sa slučajem revizije Malog Maja, kako tvrde Nacionalovi izvori, Državni inspektorat nije pokrenuo istragu. Dokazuju to činjenicom da nitko od relevantnih zaposlenika CERP-a upoznatih s tim slučajem još nije ispitan iako su očekivali taj razgovor s inspektorima.

Allegheny Financial je dugo nominalno bio u suvlasništvu poznatog hrvatskog izdavača Ninoslava Pavića, bivšeg suvlasnika Europapress Holdinga (tvrtke koja je nakon promjene vlasničkih odnosa preimenovana u Hanza Media), zatim nekadašnjeg direktora iz EPH Stjepana Oreškovića i Damira Farkaša, bivšeg menadžera u Hypo Consultantsu, firmi koju je u Hrvatskoj osnovao austrijski Hypo Bank planirajući veliki nekretninski posao i na obali Jadrana. Prema dostupnim podacima, Allegheny Financial u Hrvatskoj su službeno osnovale istoimena tvrtka bivšeg vlasnika Europapress Holdinga Ninoslava Pavića sa sjedištem u Švicarskoj i tvrtka SEECP Projekt 1.

Damir Farkaš trenutno se vodi kao predsjednik uprave te tvrtke. U vrijeme kada su se Farkaš, Pavić i Orešković počeli pojavljivati kao nominalni suvlasnici nekadašnjeg Hypo Consultantsa u Hrvatskoj, nije ni približno bilo poznato kolika je doista bila vrijednost zemljišta u portfelju te tvrtke. U to vrijeme još je bila u tijeku ekstenzivna istraga kolosalnog bankarskog kriminala povezanog s Hypo Alpe Adria Bankom, a upravo taj dio te tvrtke pokazao se najproblematičnijim, odnosno oruđem za sumnjive kredite i preprodaje zemljišta. U to vrijeme kolale su razne špekulacije, od toga da je ta tvrtka prodana po preniskoj cijeni od tek 20 milijuna eura pa do toga da novac za cijelu operaciju nije ni bio uplaćen.

Nacional posjeduje dopise i privatnu dokumentaciju odbjeglog HDZ-ova tajkuna Miroslava Kutle, koja otkriva neka dramatična vlasnička razračunavanja i skrivena ortaštva povezana s polaganjem vlasničkih prava na Allegheny Financial. Prema toj dokumentaciji Miroslav Kutle i danas polaže vlasnička prava na Allegheny Financial. Osim toga, Kutle tvrdi da se kao svojevrsni “zaštitnik” Farkaševe vlasničke pozicije po novome pojavljuje Višeslav Vukojević, sin bivšeg suca Ustavnog suda Vice Vukojevića i novi poslodavac Milijana Brkića, donedavnog zamjenika predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Sabora.

Kutle se sa svojim prijateljem Ivanom Čuljkom 1. ožujka 2018. dopisom obratio čelnicima B2 Kapitala – regionalnom direktoru Iliji Plavčiću i direktorima hrvatske tvrtke B2 Kapital Tanji Miljanić Presečki i Igoru Androševiću.

U dopisu naslovljenom “Allegheny Financial d.o.o. Zagreb – nezakonita postupanja” piše: “Poštovani, ustanovili smo da ste postali založni vjerovnik na svim poslovnim udjelima i imovini društva Allegheny Financial umjesto Hypo Alpe Adria Bank International u ukupnom iznosu 165.710.051 euro. S obzirom na naš pravni interes nad predmetnom imovinom, želimo vas upozoriti na kontinuirana nezakonita postupanja članova društva i uprave društva Allegheny Financial, a sve prije nego što pokrenemo ozbiljne pravne postupke protiv istih. Naime, svi članovi društva i uprava društva bili su upoznati s time da je Miroslav Kutle, temeljem ugovora o tajnom društvu, vlasnik polovine udjela koje u društvu drži Ninoslav Pavić, te da je pak Ivan Čuljak vjerovnik Ninoslava Pavića i da je na predmetnim poslovnim udjelima ovrha g. Čuljka postala pravomoćna 10. 3. 2017…” Kutle je u istom dopisu precizirao kakve je poteze u to vrijeme povukao Ninoslav Pavić, ali bez njegova odobrenja. Kutle se tu predstavio kao nesporni vlasnik 50 posto svih udjela koje drži Ninoslav Pavić. Ukratko, Kutle je u dopisu opisao kako je dogovorena kupoprodaja dijela portfelja Allegheny Financiala te plaćanje kupoprodajne cijene u iznosu od 500 tisuća eura u Sloveniji i Austriji kako bi se izbjeglo da novac završi na računima Kutle ili Pavićevih vjerovnika, “kako je to ugovorom o tajnom društvu definirano”.

Kutle je u dopisu dodatno precizirao kakve je, po njemu, manipulativne poteze u tom periodu povlačio Damir Farkaš. Dopis završava ovako: “S obzirom na dobru reputaciju B2 Kapitala i vas osobno, nadamo se da ćete poduzeti određene radnje prema članovima i upravi Allegheny Financiala s ciljem zaštite i potraživanja B2 kapitala te da će se u skladu sa zakonom ispraviti poduzete nezakonite radnje na način da se pravično zaštiti imovina i prava Ivana Čuljka i Miroslava Kutle…”

Kutle tvrdi da mu se Pavić obavezao predati polovicu svog udjela u Allegheny Financialu kako bi podmirio tri od ukupno 15 milijuna eura, koliko mu je navodno bio dužan isplatiti za izlazak iz polovice suvlasništva u Europapress Holdingu. Kutle tvrdi i da je odmah nakon postignutog dogovora s Pavićem, kojim su precizirali točnu isplatu svih 15 milijuna eura, stupio u kontakt s Farkašem, i to uz posredovanje Višeslava Vukojevića, te ga informirao o tom dogovoru. Nadalje, tvrdi da nitko to nije osporavao, da je sa svojim odvjetnikom u više navrata insistirao na tome da mu Pavić prenese suvlasništvo nad Allegheny Financialom, ali da ovaj to nije učinio tvrdeći da su svi udjeli te tvrtke založeni kod banaka-vjerovnika.

Kutle tvrdi da mu se Farkaš nastojao predstaviti kao dobronamjerni profesionalac koji više od desetljeća upravlja tom tvrtkom, a da ona ništa ne vrijedi. Navodi i da je u svim tim prilikama s Farkašem bio i njegov “zaštitnik” Višeslav Vukojević i da je sav taj igrokaz bio usmjeren prema tomu da Vukojević i Farkaš na koncu potpuno preuzmu kontrolu nad Allegheny Financialom.

Kutle smatra da Allegheny Financial raspolaže imovinom većom od 300 milijuna eura, kao i s otprilike toliko zaduženja kod raznih banaka koja su tijekom vremena postala sporna i nenaplativa. Za Farkaša tvrdi da je godinama ispod radara državnih institucija održavao tu tvrtku na životu, znajući dobro da će vjerovnici jako smanjiti svoja nenaplativa potraživanja i da će ih s vremenom podmiriti prodajom dijela imovine. Kao i da će ostatak imovine ostati neopterećen kreditima i na raspolaganju preostalim suvlasnicima tvrtke. Kutle također smatra da se Farkaš nakon svojedobno neuspjelog preuzimanja te tvrtke, uz pomoć odvjetnika Olega Uskokovića i još nekih osoba okrenuo “svom partneru” Višeslavu Vukojeviću. Pa se u tom kompliciranom kontekstu nastavlja pozadinski obračun posvađanih bivših tajnih ortaka i njihovo svođenje računa.

U tom miljeu vjerojatno treba tražiti i ishodište zasad skrivenih lobiranja kojima se unutar CERP-a nastoji zaustaviti reviziju privatizacije projekta Mali Maj u Poreču.