Visoki izvori bliski vrhu HDZ-a izjavili su Nacionalu da se među članovima splitskog HDZ-a nedavno vodio razgovor na temelju kojeg su zaključili da premijer Andrej Plenković planira iznenaditi oporbu i umjesto u svibnju iduće godine, parlamentarne izbore raspisati već ovoga listopada.

O takvom scenariju već se neko vrijeme spekulira u političkim krugovima bliskima HDZ-u, a sada je, prema navodima spomenutih izvora, takav scenarij najavio ni manje ni više nego ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Kako doznaje Nacional, Bačić je to nedavno rekao u jednom uskom društvu članova HDZ-a u Splitu.

“Ministru Branku Bačiću izletjelo je u tom društvu da će izbori biti već u listopadu”, tvrdi izvor blizak vrhu HDZ-a.

S time da bi izbori mogli biti već u listopadu nisu službeno upoznati ni članovi Predsjedništva HDZ-a. Ako su ti navodi o planu za raspisivanje izbora ujesen točni, lako je moguće da su s tim mogućim scenarijem upoznati isključivo najbliži suradnici premijera Plenkovića. A Bačić je svakako jedan od njih. Međutim, dva izvora s visokih pozicija u HDZ-u Nacionalu su potvrdila kako je točno da se u stranci već neko vrijeme odvijaju pojačane aktivnosti, slično kao što to obično biva u predizborno vrijeme.

Jedan od tih dvaju izvora tvrdi da je već započeo i “unutarstranački rat” za mjesta na izbornim listama, što podrazumijeva i različita međusobna podmetanja.

Sugovornici iz HDZ-a, koji ne znaju je li informacija o održavanju izbora u listopadu točna, smatraju da bi premijer Plenković takvim iznenadnim izborima mogao iznenaditi nespremnu i razjedinjenu oporbu te da nitko iz oporbe naprosto nema šanse protiv Plenkovića. To smatraju čak i oni krugovi u HDZ-u koji inače nisu baš blagonakloni ni prema Plenkoviću ni prema njegovoj politici.

Za odluku hoće li izbori biti najesen Plenkoviću je jedan od ključnih ljudi u stranci i Vladi upravo spomenuti ministar graditeljstva Branko Bačić, koji je ovih dana najavio da nijedna obitelj s potresom razorene Banije neće dočekati zimu u kontejneru. Bačić je još početkom svibnja izjavio: “Do kraja listopada zbrinut ćemo svoje sugrađane koji su u mobilnim stambenim jedinicama ili u kontejnerima.” Podsjetio je i na činjenicu da je oko 70.000 objekata razrušeno ili oštećeno u zagrebačkom i petrinjskom potresu. Kada je izabran za ministra, naglasio je, imali su 11 kontejnerskih naselja, u međuvremenu su neka od njih ispražnjena, a rekao je da će do polovice srpnja biti ispražnjena i kontejnerska naselja u Petrinji, kontejnersko naselje u Glini te ona u Sisku. Uz to, Bačić je istaknuo i da je u tijeku 600 nekonstrukcijskih obnova kuća onih građana koji žive u kontejnerima u svojim dvorištima.

Zadani rok za iseljenje ljudi iz kontejnera najkasnije do kraja listopada, svakako bi bio i izvrstan izborni adut, ali ne i jedini na koji premijer Plenković računa. Izbori ove jeseni, nakon turističke sezone, kada je državna blagajna puna, uvijek su bolji nego, recimo, usred neizvjesne zime.

Premijer Andrej Plenković nedavno je i u intervju za europski list Politico, u kojem je predstavljen kao ‘miljenik Europske pučke stranke’, govorio o uspjesima svoje Vlade, među kojima je i dovršetak stonske obilaznice, te je poručio: ‘Potpuno sam fokusiran na posao premijera i treću pobjedu na izborima u hrvatskoj’. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Iako je bilo riječi o tome da je ovogodišnja sezona u nekim dijelovima zemlje podbacila, kao i da kod privatnih iznajmljivača nisu do kraja popunjeni kapaciteti, pojedini dijelovi zemlje, poput Istre, bilježe rezultate bolje nego rekordne 2019. godine, a i ministrica Nikolina Brnjac nedavno se pohvalila izvanrednim turističkim rezultatima.

Jedan od svakako najvećih aduta na koje bi Plenković mogao računati i zbog kojih bi se vrlo vjerojatno mogao odlučiti na jesenske izbore, svakako je i stupanje na snagu Izmjena i dopuna Zakona o trgovini, kojima se uvelike ograničava rad nedjeljom – što se svakako može smatrati potezom koji, osim radnicima, ide na ruku vrhu Katoličke Crkve u Hrvatskoj na čiju neformalnu podršku na izborima Plenković svakako računa. HDZ-ova većina u Saboru izglasala je model kojim se trgovinama omogućava da rade 16 nedjelja u godini. Što je opet bio svojevrsni kompromis i prema trgovcima.

S druge strane, premijer Plenković pojačao je svoje medijske aktivnosti pa je tako nedavno dao intervju i europskom listu Politico, u kojem je predstavljen kao “miljenik Europske pučke stranke” te jedan od ključnih pučana za imenovanje Ursule von der Leyen predsjednicom Europske komisije.

“Njegovi proeuropski stavovi, uz hrvatski uspjeh u integraciji u EU, uoči europskih izbora potaknuli su nagađanja da bi hrvatski premijer mogao biti imenovan na neku od važnih funkcija u europskom savezu”, piše Politico.

S druge strane, Plenković je za taj list poručio:

„Potpuno sam fokusiran na posao premijera i treću pobjedu na izborima u Hrvatskoj.”

Premijer je u razgovoru za Politico govorio o uspješnoj integraciji Hrvatske u EU, putem schengenskog prostora i eurozone, a hvalio je i hrvatsko gospodarstvo koje ima „nikad veću” zaposlenost, „najmanju nezaposlenost od 1982. godine” te gospodarski rast od 2,8 posto koji je iznad eurozoninih jedan posto.

Premijer Andrej Plenković bio je ove godine na misi povodom komemoracije za žrtve Blajburške tragedije i Križnog puta, a ključan adut za podršku Crkve je zakon kojim je ograničen rad nedjeljom. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Plenković je pritom zaboravio spomenuti koliko je stotina tisuća hrvatskih građana u vrijeme njegova mandata otišlo živjeti i raditi u inozemstvo u potrazi za većim plaćama i boljim životnim standardom te koliko je stranih radnika zbog toga Hrvatska morala uvesti.

Jedan od izvora bliskih vrhu HDZ-a za Nacional je rekao kako je bio uvjeren da će Plenković raspisati izbore još u lipnju ove godine:

“Bio sam uvjeren da ćemo ići na izbore najkasnije u lipnju, to bi također bila logična odluka. Ovo za izbore u listopadu nisam čuo, ali s obzirom na vrlo intenzivna događanja unutar stranke i različite aktivnosti, ne čudi me. Stalno su neke aktivnosti, zakoni, potpore, obećanja, povećanje plaća, vraćanje nekih prava braniteljima, sve tipično za predizborno vrijeme. A pretpostavlja se da će sezona biti dobra i naravno da bi u tom slučaju Plenković mogao to iskoristiti i ići na izbore u listopadu.”

Taj izvor na kraju zaključuje:

“Ako će izbori biti u listopadu, mi smo spremni. Ali situacija u Hrvatskoj i ovo sve što se događa s HEP-om, kao i s odnosima između Plenkovića i Milanovića, nije dobro. Tako da je možda i bolje da se što prije ide u izbore, jer ni oporba se neće uspjeti konsolidirati do listopada, stvarno su ispali teški politički amateri. Pored njih, Plenković bi mogao ni kriv ni dužan opet pobijediti.”

U slučaju da uistinu odluči ići na izbore u listopadu, Plenkoviću tada još uvijek ostaje mogućnost da u trenutku raspisivanja europskih izbora 2024. iz funkcije hrvatskog premijera “uskoči” u neku od funkcija u Europskoj komisiji – što mu je, navodno, odavno postavljen cilj.

Naravno, sve to pod uvjetom da se korupcijske afere u kojima se spominju njegovi najbliži suradnici, poput bivše ministrice Gabrijele Žalac, ali i najnovija plinska afera, ne razviju u smjeru koji ne bi bio dobar za Plenkovića.