Nacional je od četiriju različitih izvora iz HDZ-a bliskih premijeru Andreju Plenkoviću doznao da njegov uži krug povjerljivih ljudi iz vrha stranke priprema odluku o tome tko bi sve trebao biti sankcioniran zbog neuspjeha na predsjedničkim izborima koji su završili porazom Kolinde Grabar-Kitarović. Plan je da se ta odluka donese u roku od sljedećih desetak dana te da uključuje i raspuštanje pojedinih stranačkih lokalnih organizacija. Kako je Nacionalu potvrđeno iz spomenutih izvora, u Plenkovićevu krugu unutar stranke oko toga postoji konsenzus – prvo čistka odgovornih, potom diskusija o unutarstranačkim izborima.

Isti izvori tvrde da su Plenkovićevi unutarstranački oponenti toga svjesni, da se toga pribojavaju jer i sami znaju da će se neki od njih naći na udaru upravo zbog dvostrukih igara koje su igrali tijekom predsjedničke kampanje te da je upravo to ključni razlog što su gotovo odmah u izbornoj noći neki od njih počeli zazivati unutarstranačke izbore.

Na sjednici Predsjedništva stranke na kojoj se diskutiralo o razlozima poraza na predsjedničkim izborima, Milijan Brkić javno je upitao kad će unutarstranački izbori.

Plenković mu nije odgovorio. Nacional je iz izvora bliskih Plenkoviću doznao da je njemu blizak stranački krug ljudi još pred kraj prošloga tjedna bio sklon odgoditi unutarstranačke izbore nakon parlamentarnih. Jedan od njih o tomu je za Nacional rekao:

“U Europi svaka demokratska, a naročito vodeća vladajuća stranka, u principu održava stranačke izbore nakon parlamentarnih, osim ako stranački lider sam odstupi ili uslijed nekog incidenta odnosno afere bude primoran odstupiti. Pa se i u Plenkovićevu krugu razmišljalo o tome da unutarstranački izbori idu poslije parlamentarnih, ali na temelju izvještajnog sabora stranke jer će za takav scenarij trebati promjena u stranačkom statutu. U tom kontekstu, plan je bio da se nakon toga organiziraju brzi parlamentarni izbori, najviše za šest mjeseci. U takvom scenariju vjeruje se u pobjedu Plenkovića i njegove ekipe.”

Ali stvari su se koncem vikenda, čini se, počele mijenjati. Izvori bliski Plenkoviću navode kako sada počinje prevladavati mišljenje da bi trebalo što je ranije moguće ići na unutarstranačke izbore. Lako moguće jer se u Plenkovićevu krugu misli da bi on u takvom brzom razvoju zbivanja bez problema pobijedio protukandidate.

Isti izvor navodi kako Plenković navedeni obračun s odgovornima za izborni poraz mora provesti u roku od najviše deset dana te da ovoga puta vjeruje da će inače često neodlučni Plenković to i učiniti, jer će u suprotnom dodatno rasti krila njegovoj unutarstranačkoj oporbi. Koja u međuvremenu sve neugodnijim tonom Plenkovića proziva zato što još uvijek nije jasno i nedvosmisleno potvrdio da će se unutarstranački izbori u HDZ-u održati prije parlamentarnih izbora i da neće tražiti promjenu stranačkog Statuta kako bi izbore odgodio.

‘Ljudi su jako ljuti na Plenkovića i očekuju da se poštuje Statut koji je on sam predložio, a pisao ga je njegov ljubimac Karlo Ressler. Tada je dobro znao da će Hrvatska predsjedati EU-om’, kaže izvor iz HDZ-a

Štoviše, Plenković je u intervjuu Večernjem listu u subotu ostavio otvorenu mogućnost odgode unutarstranačkih izbora, rekavši tek: “Na vrijeme ćemo donijeti sve potrebne odluke.” Ujedno je naglasio da “ove godine imamo i parlamentarne izbore, a kao što vidimo, Hrvatska ujedno predsjeda Vijećem Europske unije”. Iz njegova odgovora nije, dakle, bilo jasno hoće li na vrijeme biti donesena odluka o raspisivanju unutarstranačkih izbora ili njihovoj odgodi. Plenkovićevi protivnici smatraju da bi bilo kakav pokušaj odgađanja unutarstranačkih izbora doveo do ogromnog bunta u stranci, a i da bi time Plenković samo dodatno pokazao kako želi odgoditi unutarstranačke izbore jer više ne drži kontrolu nad strankom i jer se očito i sam osjeća preslabim za pobjedu. Više izvora iz HDZ-a reklo je za Nacional kako upravo u tom kontekstu promatraju i izjavu Karla Resslera koja je naznačila da se Plenkovića odrekao čak i njegov najbliži suradnik, mladić kojeg je sam Plenković vidio kao svog nasljednika. Prije dvije godine upravo je Ressler bio autor Statuta u kojem je izmijenjena odredba koja je trebala ići Plenkoviću u prilog. Naime, u trajanje Plenkovićeva mandata na čelu HDZ-a, kamo je izabran na izvanrednim izborima, po članku 75. Statuta koji je donesen upravo pod njegovim vodstvom, ubraja se i mandat predsjednika umjesto kojeg je izabran, to jest mandat Tomislava Karamarka. Karamarko je bio izabran 17. travnja 2016., ali je ubrzo zbog afere Konzultantica bio primoran dati ostavku pa su 17. srpnja 2016. uslijedili novi izbori za predsjednika na kojima je izabran Andrej Plenković. Prema Statutu HDZ-a, novi predsjednik mora biti izabran mjesec dana prije isteka četverogodišnjeg mandata pa se do sada smatralo da Plenković, odnosno njegov nasljednik, mora biti izabran do 17. lipnja 2020. Međutim, budući da se po novom Statutu Karamarkov i Plenkovićev mandat preklapaju, novi predsjednik HDZ-a zapravo se mora izabrati do 17. ožujka, što bi bilo mjesec dana prije isteka mandata koji je započeo Karamarkovim izborom. Nacionalovi izvori iz HDZ-a tvrde da je Plenkoviću takav scenarij odgovarao u trenutku kad je mijenjao Statut, jer je računao da će mu početak predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije dodatno pomoći te je bio uvjeren da njegovi protukandidati neće imati šanse protiv njega kao čovjeka koji vodi zemlju koja predsjeda Europskom unijom. No kako se politička situacija za Plenkovića zakomplicirala, on sada, čini se, opet kalkulira s promjenom Statuta kako bi se unutarstranački izbori odgodili možda čak i nakon parlamentarnih. Međutim, Nacionalovi izvori iz njemu nesklonog dijela HDZ-a tvrde da mu to ovoga puta neće uspjeti.

“Ako Plenković pokuša odgoditi unutarstranačke izbore, dogodit će se velika pobuna u stranci. To mu naprosto neće proći. Ljudi su jako ljuti na njega i očekuju da se poštuje Statut koji je on sam predložio, a pisao ga je njegov ljubimac Karlo Ressler, i koji je usvojen 26. svibnja 2018. na Općem saboru HDZ-a. Tada je Plenković jako dobro znao da Hrvatska od 1. siječnja 2020. preuzima predsjedanje Europskom unijom jer je Europsko vijeće to objavilo još u srpnju 2016., nakon što su revidirali raspored predsjedanja. Štoviše, Plenković je namjerno u Statut stavio odredbu prema kojoj se u trajanje mandata naknadno izabranog predsjednika, ubraja i trajanje mandata predsjednika umjesto kojeg je izabran. Tada je računao da će mu odgovarati da unutarstranački izbori budu što ranije u proljeće, u vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije. Sve je napravljeno tako da se ide blic-akcijom: predsjedanje traje, Plenković je faca, predsjednica će osvojiti drugi mandat, tko će se uopće usuditi kandidirati protiv njega? No stvari nisu ispale kako se nadao, predsjedanje je počelo, ali je njegova snaga ozbiljno poljuljana gubitkom europskih i predsjedničkih izbora. I sada on opet pokušava na sve moguće načine promijeniti Statut jer mu izbori sada ne odgovaraju”, tako je situaciju u HDZ-u opisao jedan od Plenkovićevih unutarstranačkih oponenata koji se na predstojećim unutarstranačkim izborima planira kandidirati na jednu od vodećih pozicija u Predsjedništvu stranke. Taj dužnosnik HDZ-a, ali i ostali s kojima je Nacional razgovarao, tvrdi da je raspoloženje u stranci “nabrijano” protiv Plenkovića, a da on svojim potezima stvari dodatno pogoršava.

“Ne mogu izbori biti onda kada to Plenkoviću odgovara, već onda kad to propisuje Statut. Osim toga, čega se Plenković toliko boji ako misli da je tako jak i da dobro radi svoj posao? On još uvijek može pobijediti. Sve je otpočetka i bilo zamišljeno da bude njemu po volji i da nitko nema hrabrosti izaći s njim na megdan. Mnogi u HDZ-u stvarno su i mislili da se nitko neće imati hrabrosti kandidirati protiv Plenkovića. Zašto ne bi imali hrabrosti? I da je pobijedila Kolinda, netko bi imao hrabrosti, samo što bi to onda bilo puno, puno, puno teže”, objasnio je situaciju jedan od dužnosnika HDZ-a.

Kandidature za predsjednika HDZ-a već su najavili Davor Ivo Stier i Miro Kovač, obojica saborski zastupnici i bivši ministri vanjskih poslova. Stier je ujedno bio i zastupnik u Europskom parlamentu, a Kovač hrvatski veleposlanik u Njemačkoj. Stier se zalaže za HDZ kao čvrstu desnu demokršćansku stranku i s takvom političkom pozicijom otvara prostor za komunikaciju s tvrdim desnim političkim opcijama. Međutim, Stieru blizak izvor istaknuo je jedan intrigantan detalj oko Stierovih političkih pozicija: “Stieru je veći protivnik Brkić nego Plenković. S Plenkovićem bi još možda i postigao kakav-takav dogovor, ali s Brkićem nikako – njih dvojica naprosto se mrze.”

Brkić kalkulira s vlastitom kandidaturom jer još uvijek računa da bi mogao nagovoriti Kolindu Grabar-Kitarović da se kandidira za predsjednicu stranke. Izvori iz HDZ-a kažu da je na to nagovara i savjetnik Tomo Madžar

Milijan Brkić je u noći predsjedničkih izbora najotvorenije do sada rekao da ne odbacuje mogućnost vlastite kandidature.

Prema onomu što je Nacional doznao od Brkiću bliskih izvora unutar HDZ-a, Brkić kalkulira s vlastitom kandidaturom jer još uvijek računa da bi mogao nagovoriti Kolindu Grabar-Kitarović da se kandidira za predsjednicu stranke. Nacionalov izvor o tomu je rekao: “Brkić i Tomislav Madžar nagovaraju je da se kandidira i to rade potpuno otvoreno. Oni smatraju da je ona jedini zajednički nazivnik svim Plenkovićevim unutarstranačkim oponentima. Osim toga, Brkiću ona treba na čelu stranke jer smatra da bi ona bila savršena marioneta pod njegovom kontrolom. Međutim, Brkić i Madžar svjesni su da ona to vjerojatno neće prihvatiti iako se grčevito bore da je nagovore na suprotno. Svjestan slabih izgleda za to da još uvijek aktualna predsjednica države prihvati ući u borbu da postane šefica stranke, Brkić je najavio mogućnost svoje kandidature. On misli da ima šanse uspjeti. Ali postane li Brkić predsjednik stranke, on planira za premijersku funkciju predložiti Tomislava Ćorića, ministra zaštite okoliša i energetike.”

Međutim, početkom tjedna do Nacionala su došle informacije da Ćorić nije zainteresiran za takav scenarij. Njemu bliski izvori tvrde da on u ovom trenutku nije ni za kakve eksperimente pa se u Brkićevu krugu počelo tražiti drugog eksponenta za utrku za šefa HDZ-a. Početkom tjedna počelo se u tom kontekstu spominjati Olega Butkovića, koji je izgleda i u izbornoj noći predsjedničkih izbora neslužbeno najavio da bi se mogao kandidirati za šefa HDZ-a.

Miro Kovač je, prema tvrdnjama više izvora, a to se i na druge načine može lako primijetiti, zasigurno trenutno najaktivniji u kampanji za unutarstranačke izbore. Prisutan je na svim društvenim događanjima, opisuju ga marljivim kao pčelica, tvrde da komunicira s Mirom Škorom i njegovim krugom, da svima daje razna obećanja, ali da ga malo tko unutar stranke ozbiljno shvaća.

Kovač je prvi još nakon posljednje rekonstrukcije Vlade, u srpnju prošle godine, rekao da je rekonstrukcija potrebna i HDZ-u i time izazvao Plenkovića.

“Danas ćemo birati nove ministre. Posao u državi treba uraditi za ljude koji u Hrvatskoj žive. Za pobjedu HDZ-a na sljedećim izborima potrebna nam je rekonstrukcija u HDZ-u”, rekao je Kovač 19. srpnja, kad je Plenković predstavljao ministre koji su trebali zamijeniti aferama kompromitirane Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Gorana Marića.

“Najprije treba rekonstruirati Vladu, a onda konsolidirati HDZ. Vidjet ćemo na kraju tko je glavni”, odgovorio mu je Plenković. No Kovač mu ni tad nije ostao dužan. “O tome tko će biti ‘glavni u toj igri’ neće odlučivati pojedinci, nego cjelokupno članstvo stranke. Kao što znamo, HDZ je, prema Statutu, demokratska politička organizacija, a ne nasljedna monarhija”, poručio je.

Kad je postalo jasno da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izgubila izbore, Kovač je još u izbornoj noći rekao da je predsjednica na neki način platila cijenu za politiku HDZ-a, poručivši da će se u stranci neke stvari morati promijeniti kako bi bila spremna za parlamentarne izbore. Izvori iz Plenkoviću nesklonog dijela HDZ-a i oni koji su te večeri bili u stožeru, tvrde da je glavna tema bio upravo Plenković i da su gotovo svi bili ljuti upravo na njega. Jedan zagrebački HDZ-ovac rekao je Nacionalu da su neki članovi HDZ-a tražili od Mire Kovača da još otvorenije napadne Plenkovića:

“Nezadovoljstvo Plenkovićem koji u trenutku gubitka izbora govori o uspjesima Vlade, moglo se doslovce osjetiti u zraku. Ljudi su od Kovača zahtijevali da bude žestok i udari po njemu. Naprosto su to tražili.”

I Davor Ivo Stier, koji je još ranije dao do znanja da će biti Plenkovićev protukandidat za mjesto šefa HDZ-a, poručio je da HDZ mora čuti što su mu birači rezultatima predsjedničkih izbora poručili.

“Moramo čuti što su nam birači poručili. Već na europskim izborima i u prvom krugu predsjedničkih izbora poslali su nam jasnu poruku. Što se tiče političkog identiteta HDZ-a i borbe protiv klijentelizma, na tome ćemo raditi i ponovno ćemo stati na noge”, rekao je.

Na najave da bi moglo doći do odgode unutarstranačkih izbora, Kovač je opet reagirao, rekavši:

“Statut je usvojen u lipnju 2018., znalo se koji su rokovi na državnoj razini, znalo se da će biti predsjedavanje EU-om, znalo se kad bi trebali biti raspisani redoviti parlamentarni izbori. Očekujem da svi budemo ozbiljni i poštujemo rokove koji su predviđeni i da sukladno tome unutarstranački izbori budu raspisani na proljeće ove godine.”

Jedan visoki dužnosnik HDZ-a i član Predsjedništva za Nacional je rekao:

“Mislim da će razum prevladati i da idemo prvo na unutarstranačke izbore pa onda na parlamentarne. Jer to nije odluka jednog čovjeka, već stvar koju propisuje Statut. Ne znam što Plenković želi, ali ako bi odgodio unutarstranačke izbore zbog parlamentarnih, to bi onda značilo da želi ići na parlamentarne izbore u vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, a to nije realno.”

Taj dužnosnik smatra da HDZ svakim danom odgađanja unutarstranačkih izbora samo gubi na rejtingu te da će na valu pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima rejting SDP-a nastaviti rasti, a rejting HDZ-a nastaviti padati. To je potvrdilo i mjesečno istraživanje Cro Demoskop koje je za RTL televiziju provela agencija Promocija plus, a objavljeno je u nedjelju.

Izvor iz HDZ-a koji ne pripada desnom krilu stranke, već umjerenoj centrističkoj struji, zabrinut je oko toga kako će stranka proći na parlamentarnim izborima, posebno ako će je i dalje voditi Plenković, bez prethodnog raspisivanja unutarstranačkih izbora.

“Svi su zabrinuti oko toga kako možemo pobijediti. Ankete će pokazati / pokazuju rast SDP-a. Ne znam zašto Plenković nije svjestan toga da odgađanje šteti upravo njemu jer ispada da se boji unutarstranačkih izbora. Znali smo kad će biti predsjedanje EU-om, Plenković je imao tri godine da sve isplanira i izdogovara i sad na silu pokušava promijeniti redoslijed. A sve što se radi na silu i kontra pravila, na kraju se onom koji to radi vrati kao bumerang i obije o glavu. Osim toga, unutarstranački izbori nisu bitni samo zbog stranke jer stranka nije sama sebi svrha, već stranka mora biti otvorena prema biračima i transparentnija”, smatra taj pripadnik centrističke stranačke struje.

‘Ne mogu izbori biti onda kada to Plenkoviću odgovara, već onda kad to propisuje Statut. Osim toga, čega se toliko boji ako misli da je tako jak i da dobro radi? Još uvijek može pobijediti’, kaže dužnosnik HDZ-a

No neki od Plenkoviću nesklonih saborskih zastupnika smatraju da Plenković pokušava manipulirati procesom.

“On bi sada htio promijeniti Statut jer mu ne odgovara što u Statutu nije zapisano da je Andrej Plenković doživotni predsjednik HDZ-a i da samo on odlučuje o tome tko će voditi stranku i tko će biti potpredsjednici i ostali dužnosnici. No toga, bogme, u demokraciji nema. Ide se na izbore, onaj koji dobije, dobije, koji izgubi, izgubi”, ironično je primijetio taj HDZ-ovac.

Ako Plenković i dalje bude manipulirao, smatra on, posljedice će osjetiti cijela stranka.

“Bude li Plenković išao manipulirati, to će za njega biti smrt, a za stranku katastrofa, to vam garantiram. HDZ se mora resetirati, a to će se dogoditi na unutarstarnačkim izborima. Znači, idemo u borbu jer je to najbolje rješenje za HDZ. U suprotnom, nastavit ćemo padati, a nezadovoljstvo u HDZ-u bujati. Ljudi ne mogu vjerovati da Plenković nije u stanju priznati i reći: Pogriješio sam. On do sada nije priznao ni jednu svoju grešku. Pa evo, njegovi ljudi plasirali su informaciju da je za poraz Kolinde Grabar-Kitarović kriv Milijan Brkić. Mogu se s tim složiti ili ne složiti, ali zašto je Plenković dopustio da Brkić preuzme glavnu riječ u kampanji, zašto se nije tome suprotstavio kao predsjednik? Druga stvar, najavio je da će obračunati s protivnicima, da će raspustiti zagrebačku organizaciju, tražiti Brkićevu odgovornost. Znate što se dogodilo? Ništa. Na prošlotjednu sjednicu Predsjedništva došao je pomirljivo jer je shvatio da nema snagu u stranci. Najavio je da će biti dar-mar, a došao je pomirljiv, uključiv, spreman za razgovor. Znači, shvatio je da nema dovoljno snage ni kritične mase pa se malo povukao i ispala je kamilica. Dakle, hoćete napraviti dar-mar, a nemate s kim. S druge strane, ni ovi drugi nisu imali dovoljno municije da bi mogli njega frontalno tući, tako da je ta sjednica koja je trajala satima i od koje se puno očekivalo, takoreći šaptom prošla.”

Glavni razlog poraza Kolinde Grabar-Kitarović taj sugovornik iz Plenkoviću nesklonog dijela HDZ-a vidi u prevelikom zbližavanju predsjednice i Vlade odnosno Plenkovića.

“Njoj bi bilo bolje da je otpočetka sve drugačije odigrala, ona nije smjela biti ropkinja, simbolički, Andreja Plenkovića i Vlade. Kad je ona pristala biti ropkinja i otpustila Radeljića, ona je izgubila svoj autoritet. Nije tu bitan Radeljić kao Radeljić, već percepcija da ga se riješila na Plenkovićev zahtjev kako ga ne bi više kritizirala. A ona je morala barem fingirati sukob s Vladom da bi zadržala onaj dio birača koji nije sklon Plenkoviću. Jer kad napustiš svoje političko stanište i nečega se odrekneš, onda gubiš sigurnost i gubiš samopouzdanje i to se njoj dogodilo. Zapravo, njoj se dogodilo isto što se dogodilo Josipoviću prije pet godina, kad smo vezivali Josipovića i Milanovića. Govorili smo tada da je Ivo Josipović kandidat Zorana Milanovića i to se nikako nije smjelo dogoditi njoj u HDZ-u. Njih dvoje trebali su fingirati sukob, ali ne možeš kad su tu u pitanju dvije taštine.”

Međutim, iz Plenkovićeva kruga dolaze sasvim druge projekcije stanja u stranci, koje uključuju i sve izraženije teze da je do poraza Kolinde Grabar-Kitarović došlo zato što se njezin predizborni stožer, zajedno s desnim krilom stranke, previše dodvoravao tvrdoj desnici. Oni navode da se tvrda desnica pokazuje nedostatnom za pobjedu, ali s druge strane sasvim dovoljno iritantnom da natjera umjerene birače da iziđu na izbore i poklone glas onima koji upravo taj politički milje izbjegavaju. U takvom kontekstu sve ih više iritiraju zamjene teza iz desnog krila stranke po kojima je upravo odmicanje od tvrde desne politike dovelo do pada rejtinga stranke i poraza njihove kandidatkinje na predsjedničkim izborima. Sve to intrigantna je kulisa skorog unutarstranačkog okršaja u HDZ-u.