Hoće li Zlata Đurđević, umjesto na Zrinjevcu kao predsjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, na koncu završiti u Strasbourgu kao europska sutkinja za ljudska prava? Uporno odbijanje premijera Andreja Plenkovića da saborska većina podrži Zlatu Đurđević kao kandidatkinju Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ne mora završiti loše za profesoricu Đurđević. Osim što bi u slučaju da je Sabor ne izabere, svakako ostala šefica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, za nju postoji i izazovnija, a financijski kud i kamo izdašnija adresa od zagrebačkog Zrinjevca, gdje je smješteno sjedište Vrhovnog suda.

Nije isključeno da baš ona bude izabrana za sutkinju Europskog suda za ljudska prava s adresom u Strasbourgu, a za tu joj je poziciju premijer Plenković već dao suglasnost, potvrdili su Nacionalu izvori bliski Zlati Đurđević. Iako je ona „pričuvni kandidat“ – za razliku od troje ostalih hrvatskih kandidata za tu dužnost europskog suca, koji prolaze i zahtjevne procedure u Strasbourgu – njena kandidatura postat će i službena ne izabere li Sabor do kraja svog zasjedanja novog predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda.

Naime, u tom slučaju dužnost vršitelja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, prema slovu zakona, do kraja ove godine mora preuzeti Marin Mrčela, zamjenik aktualnog predsjednika Đure Sesse kojem završava mandat. A baš je Mrčela, za razliku od Zlate Đurđević, jedan od troje punopravnih, a ne pričuvnih kandidata za europskog suca ljudskih prava.

Marin Mrčela bi u tom slučaju po logici stvari, kako smatraju Nacionalovi izvori, trebao ispasti iz kombinacije za Strasbourg ne bi li se spriječila ustavna kriza u Hrvatskoj, pa bi onda i Zlata Đurđević ušla u konačno pripetavanje za europsku sutkinju ljudskih prava u Strasbourgu. Uz nju, u konkurenciji bi ostali profesor Davor Derenčinović sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i ustavna sutkinja Lovorka Kušan, jedna od članica Ustavnog suda, koja uz Andreja Abramovića i Gorana Selaneca najčešće ima izdvojeno mišljenje u odnosu na ostatak sudaca Ustavnog suda. Tako stvaraju probleme HDZ-u i Plenkovićevoj vladi. Točno je da je Zlata Đurđević još uvijek službeno pričuvna kandidatkinja, ali i ona prolazi službenu proceduru u Strasbourgu, gdje konačnu odluku donosi Europsko vijeće na čijem je čelu Marija Pejčinović Burić, bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova. Jedan od Nacionalovih izvora tvrdi da bi Plenković bio najzadovoljniji da u Strasbourg na mandat od devet godina otputuje Lovorka Kušan. Da se više ne bi morao zamarati njenim izdvojenim mišljenjima kao ustavne sutkinje.

Drugim riječima, prema ovom tumačenju, premijer Plenković mogao bi sugerirati svojoj nekadašnjoj ministrici, a danas glavnoj tajnici Vijeća Europe, da lobira za Lovorku Kušan, jer u konačnici o tome odlučuje Vijeće Europe na čijem je čelu Marija Pejčinović Burić. Međutim, prema Nacionalovim izvorima, nije posve sigurno da će bivša ministrica poslušati svog bivšeg šefa. Naime, diplomatska izaslanstva u Vijeću Europe, kako tvrde ovi Nacionalovi izvori, u zadnje vrijeme suočavaju se sa suzdržanim odnosom glavne tajnice Vijeća Europe kada odlaze na tamošnja zasjedanja. Prema informacijama Nacionala, glavna tajnica Marija Pejčinović Burić u zadnje vrijeme demonstrira primjetnu suzdržanost prema kolegama iz Hrvatske.

Iako je premijer Plenković studirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu sa Zlatom Đurđević, pa mu je poznat i podatak da je ona bila najbolji student njihove generacije, i iako zna da je cijenjena na međunarodnoj razini, uporno je odbija prihvatiti za predsjednicu Vrhovnog suda. Zašto? Zato što ju je kao kandidatkinju predložio predsjednik Zoran Milanović. Premijer njezin izbor osporava činjenicom da se nije javila na prvi javni poziv Državnog sudbenog vijeća i sumnjiči je da se protuzakonito upustila u kandidaturu, kako su objasnili Nacionalovi sugovornici. Jedan ugledni pravni stručnjak ovako je objasnio što se u tom slučaju dogodilo:

„Ništa se strašno nije dogodilo što je Zoran Milanović predložio Zlatu Đurđević mimo procedure. Ništa se strašno nije dogodilo ni što je Gordan Jandroković poslije to u jednom trenutku otklonio. Profesorica Zlata Đurđević bila je samo kandidatkinja koja nije određivala proceduru niti je išta krivo napravila. To sada premijeru Plenkoviću daje kvaziargumentaciju da profesorica Đurđević u Saboru ne dobije potrebnu većinu zastupničkih glasova. Gospodin Radimir Čačić, o kojem ovisi saborska većina, ponudio je cijeloj opoziciji da podrži Zlatu Đurđević i da se ona izglasa mimo HDZ-a. Ali to se neće dogoditi zbog Mosta i Domovinskog pokreta, koji također ne podržavaju izbor Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda. Teorijska mogućnost da se izabere Zlata Đurđević postoji, ali opozicija se oko toga ne može dogovoriti.“

Nacionalovi izvori podsjetili su i na „zamku“ koju je navodno Zlati Đurđević pripremio HRT kada je nastupila u emisiji „Otvoreno“ 5. svibnja, očekujući da će se tamo sučeliti samo s kandidatima koji su se odazvali drugom pozivu DSV-a za predsjednika Vrhovnog suda. Međutim, u toj se emisiji pojavio i profesor Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta i jedan od troje kandidata za Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Prema riječima Nacionalova izvora, profesor Derenčinović pojavio se u toj emisiji HTV-a samo da bi napao profesoricu Zlatu Đurđević.

„Prvo što je profesor Derenčinović rekao bilo je da je ‘kristalno jasan’ članak Zakona o sudovima 44a kojim je propisana procedura izbora čelne osobe Vrhovnog suda. Profesorica Đurđević našla se na optuženičkoj klupi u režiji HRT-a. Četvero sudaca Ustavnog suda o tome je imalo izdvojena mišljenja. Nisu se s tim složili, a predsjednik Milanović pozvao se na svoju izvornu ustavnu ovlast o predlaganju kandidata bez javnog poziva. I stručnjaci ustavnog prava imali su o tome različita mišljenja, a Derenčinović je rekao da je taj članak zakona „kristalno jasan“.

Čak i Dražen Bošnjaković, bivši HDZ-ov ministar pravosuđa, koji je bio predlagač tog zakona, kao i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, potvrdili su da je taj članak zakona nejasan. To što je rekao profesor Derenčinović trebalo je implicirati da je profesorica Đurđević postupila protuzakonito kada je prihvatila kandidaturu predsjednika Milanovića, a to je potpuno netočno. Međutim, premijer Plenković to uporno tvrdi“, rekao je jedan od Nacionalovih sugovornika bliskih profesorici Đurđević.

Već 6. svibnja, dan nakon HTV-ove emisije, na tu se temu bio oglasio i predsjednik Zoran Milanović, ustajući u obranu svoje kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda i osvrnuvši se i na Mislava Togonala, voditelja „Otvorenog“. „U emisiju je, protivno dogovoru, ubacio četvrtu osobu (misli na profesora Derenčinovića, op.a.) koja nije s javnog poziva, već je njezin kolega s kojim nije u dobrim odnosima. Dakle, to je lopovluk“, kazao je tada Milanović. „Već su tada premijer Plenković i profesor Derenčinović strahovali da bi profesorica Đurđević, iako pričuvni kandidat, mogla pomrsiti račune Davoru Derenčinoviću da eventualno postane europski sudac za ljudska prava“, objasnio je jedan od Nacionalovih izvora. Zašto? Zato što Zlata Đurđević, po njemu, ima nedvojbeno najbolje kvalifikacije za tu dužnost, što je potkrijepio ponudivši nam na uvid i njen CV.

Na prestižnom američkom sveučilištu Yale Zlata Đurđević je surađivala s profesorom Mirjanom Damaškom, profesorom emeritusom s Yalea, ali i počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu, pa se tako našao u društvu poznatih svjetskih znanstvenika iz Hrvatske poput Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke, Vladimira Preloga i Dragutina Gorjanovića Kramberger. Zlata Đurđević voditeljica je 14 znanstveno istraživačkih projekata od kojih su 10 međunarodnih i četiri domaća, a kao istraživačica sudjelovala je u 13 znanstvenih projekata. Projekti su se bavili pravima obrane u kaznenom postupku, uspostavljanjem Europskog javnog tužitelja, europeizacijom kaznenog procesnog prava, suradnjom u kaznenim stvarima među državama u regiji, Europskoj uniji i svijetu te osobama s duševnim smetnjama. I trenutno Zlata Đurđević sudjeluje u 27 projekata.

Nacionalovi izvori tvrde da je HRT Zlati Đurđević postavio zamku kad je u emisiju ‘Otvoreno’ pozvao Davora Derenčinovića (lijevo); ustavna sutkinja Lovorka Kušan isto konkurira za Strasbourg. PHOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL, Patrik Macek/PIXSELL