Koncem prošle godine u Ministarstvu poljoprivrede došlo je dramatičnih promjena nakon što je iz Europske komisije stigao dokument na 83 stranice u kojem se opširno govori o nedostacima hrvatskog nacrta Strateškog plana za poljoprivredu, ključnog dokumenta za povlačenje sredstava iz Europske unije u razdoblju od 2023. do 2027. godine.

Zbog kritika Europske komisije u cijelu se situaciju umiješao i premijer Andrej Plenković, koji je od ministrice poljoprivrede Marije Vučković zatražio promjene na čelu tima zaduženog za izradu Strateškog plana, što je ona u kratkom roku i učinila te je umjesto državnog tajnika Zdravka Tušeka, prvi čovjek za izradu plana postao Tugomir Majdak, također državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. Da je situacija oko izrade Strateškog plana postala iznimno dramatična pokazuje i činjenica da je na samom kraju prošle godine prezentaciju plana držao baš Tugomir Majdak, iako je do tada sve prezentacije u ime Ministarstva poljoprivrede obavljao Zdravko Tušek.

Premijer Andrej Plenković od ministrice poljoprivrede Marije Vučković zatražio je promjene na čelu tima zaduženog za izradu Strateškog plana. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Nacional je od izvora iz Ministarstva poljoprivrede doznao da je ministrica Marija Vučković nevoljko udovoljila zahtjevu premijera Plenkovića da napravi promjene na čelu tima za provedbu Strateškog plana za poljoprivredu, jer je Zdravko Tušek do tada bio njezin najbliži suradnik i čovjek od povjerenja zadužen za najteže zadatke. Osim što je Tugomir Majdak postao glavni čovjek za izradu Strategije za poljoprivredu, nakon sastanka s premijerom Plenkovićem Marija Vučković je Majdaka postavila i na čelo Uprave za ruralni razvoj i potpore poljoprivredi, gdje je zamijenio upravo Zdravka Tušeka.

Sve to ukazuje na dramatične promjene koje su dogodile u Ministarstvu poljoprivrede nakon komentara Europske komisije, a na kojima je insistirao sam premijer Plenković zabrinut da bi zbog lošeg Strateškog plana hrvatska poljoprivreda – odnosno, hrvatski poljoprivrednici – mogla ostati bez sredstava iz europskih fondova u razdoblju od 2023. do 2027. godine, što bi bio golemi udarac za Plenkovićevu vladu te bi definitivno ugrozio imidž Andreja Plenkovića kao premijera koji se hvali uspjehom u povlačenju sredstava iz europskih fondova.

Iz Europske komisije u Hrvatsku je stigao dokument od 83 stranice, u kojem se opširno govori o nedostacima hrvatskog nacrta Strateškog plana za poljoprivredu, ključnog dokumenta za povlačenje sredstava iz Europske unije od 2023. do 2027.. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Nakon svih tih dramatičnih događaja Ministarstvo poljoprivrede je prvi nacrt Strateškog plana u Europsku komisiju poslala 31. prosinca u 14.30, što je Nacionalu potvrđeno i iz Ministarstva poljoprivrede. Nacionalni Strateški plan za poljoprivredu je svaka država članica Europske unije bila zadužena napraviti kao ključni dokument Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Hrvatska je svoj dokument poslala posljednjeg dana prošle godine, a nekoliko dana ranije državni tajnik Tugomir Majdak javnosti je predstavio detalje plana i smjer trošenja 3,6 milijardi eura sredstava razdoblju od 2023. do 2027. godine. On je istaknuo da je cilj nacionalnog strateškog plana povećanje produktivnosti i konkurentnosti domaće poljoprivrede, a da se pritom ne zanemare klimatski i okolišni ciljevi na kojima počiva nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), čija primjena kreće 2023., a jedan od ciljeva je i poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

No iako se sada čini da s izradom tog ključnog dokumenta za hrvatsku poljoprivredu nije bilo većih problema, i iz samog Ministarstva poljoprivrede priznaju da je iz Europske komisije stigao dokument na 83 stranice za koji oni tvrde da se sastoji od komentara “koji se ne mogu okarakterizirati ni kao pozitivni ni kao negativni, već su to prijedlozi za unaprjeđenje dijelova dokumenta”. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi Europska komisija slala prijedloge na 83 stranice ako je zadovoljna time što je vidjela u nacrtima hrvatske verzije Strateškog plana. Vjerojatno je i premijer Plenković upravo zato insistirao na promjenama u Ministarstvu poljoprivrede kako bi se izbjegao crni scenarij za hrvatsku poljoprivredu u cjelini.

Nacional je i iz Europske komisije pokušao dobiti potvrdu o sadržaju komentara upućenih Ministarstvu poljoprivrede, ali iz službe za odnose s medijima EK-a odgovoreno nam je da u ovom trenutku ne mogu komentirati sadržaje komunikacija između Europske komisije i nacionalnih ministarstava te da će svi detalji i komentari EK-a na nacionalne strateške planove biti objavljeni kasnije. Isto tako, iz EK-a su za Nacional potvrdili da je Hrvatska prije isteka roka predala svoj Strateški plan.

S druge strane, iz Ministarstva poljoprivrede su opsežno odgovorili na pitanja koja je uputio Nacional, a koja su bila vezana uz komunikaciju s Europskom komisijom i promjenama na čelu tima zaduženog za izradu Strateškog plana. Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da je prvi Nacrt strateškog plana 2023. – 2027. prvi put službeno poslan u Europsku komisiju tek 31. prosinca 2021., s obzirom na to da su ključni politički dogovori na razini EU-a postignuti tek u drugoj polovici 2021. godine, a osnovna regulativa konačno je usvojena u prosincu 2021. godine, dok još uvijek nisu donesene sve provedbene regulative. Novi koncept Zajedničke poljoprivredne politike predvidio je donošenje nacionalnih strateških planova koji bi trebali obuhvatiti sve mjere poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja koje svaka država članica planira provoditi u periodu do 2027. godine, a što potvrđuje i podatak da 10 zemalja članica nije završilo niti podnijelo strateški plan ZPP u predviđenom roku. Iz Ministarstva poljoprivrede osvrnuli su se i na dokument na 83 stranice koji je u Zagreb stigao iz Bruxellesa:

“Radne verzije Strateškog plana su kao dio redovitog dijaloga slane na usuglašavanje, posljednji put u rujnu, uslijed čega su pristigli detaljni komentari EK-a na 80-ak stranica. Zaprimljeni komentari ne mogu se okarakterizirati ni kao pozitivni ni kao negativni, već su to prijedlozi za unaprjeđenje dijelova dokumenta SP ZPP. Riječ je o sasvim uobičajenoj proceduri, a službena verzija, poslana prvi i jedini put 31. prosinca 2021., ima više od 900 stranica.”

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek donedavno je bio zadužen za strateški plan, ali je nakon intervencije premijera Plenkovića maknut s čela tog tima. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da je tijekom svih faza izrade Strateškog plana unazad godinu i pol dana trajao tzv. strukturirani dijalog s predstavnicima Europske komisije, a kako bi Strateški plan bio predan što kvalitetniji i u roku. Navode i da je s obzirom na pojačanu obavezu država članica zbog prijenosa mnogih odredbi s razine EU-a na razinu država članica, uspostavljen institut tzv. strukturiranog dijaloga, što je novost u odnosu na pripremu prethodnih programskih razdoblja, te dodaju da su komentari EK-a bili konstruktivni i korektivni, što je, kako kažu, i svrha strukturiranog dijaloga. Iz Ministarstva su dodali:

“U narednom razdoblju očekujemo i nove komentare na službenu verziju Strateškog plana. Riječ je o standardnoj proceduri koja se odnosi na sve zemlje članice EU-a, a komentarima je, između ostalog, cilj provesti tehničko ujednačavanje na razini svih zemalja članica, a u svrhu praćenja napretka i ostvarenja definiranih ciljeva.”

Istovremeno su se iz Ministarstva osvrnuli i na činjenicu da je upravljanje izradom Strateškog plana preuzeo Tugomir Majdak te kažu da je Strateški plan 2023. – 2027. predstavljan javnosti tijekom cijele ove godine, pred dionicima, stručnom javnosti i zainteresiranim medijskim predstavnicima, te dodaju:

“U procesu izrade provedena su tri kruga prezentacija i javnih konzultacija na kojima je sudjelovalo nekoliko tisuća zainteresiranih dionika, s naglaskom na predstavnike organizacija i udruženja poljoprivrednika, s ciljem usuglašavanja prioriteta i definiranja najvažnijih mjera za buduće razdoblje. Predstavljanje plana krajem godine održao je državni tajnik Majdak, s obzirom na to da to nije mogla učiniti ministrica Vučković zbog neplaniranih i neodgodivih obaveza te s obzirom na to da je riječ o njegovoj operativnoj nadležnosti.”

Iz Ministarstva poljoprivrede navode i da do promjene nadležnosti za Upravu za potpore ruralnom razvoju i poljoprivredi nije došlo zbog komentara EK-a na radne verzije Strateškog plana 2023. – 2027., koje su, kako kažu, bile očekivane i dobrodošle. Navode i da državni tajnik Zdravko Tušek koordinira provođenje strateških reformi definiranih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, ali i potvrđuju da je s obzirom na obujam svakodnevnih aktivnosti vezanih uz NPOO i SP ZPP te njihovu stratešku važnost, Uprava za ruralni razvoj i potpore poljoprivrede stavljena u nadležnost državnog tajnika Tugomira Majdaka te napominju:

“Naime, državni tajnik Majdak nadležan je i za Upravu za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju te je u ovom trenutku izrade i odobravanja Strateškog plana logična i potrebna što je moguća bolja i brža koordinacija te komunikacija među spomenutim Upravama. Također, u ovoj posljednjoj internoj preraspodjeli nadležnosti, koje su česte i dobrodošle u organizaciji posla, državni tajnik Tušek postao je nadležan i za Upravu za stočarstvo i kvalitetu hrane pred kojom stoje posebni izazovi s obzirom na niz tržišnih poremećaja i teško stanje u sektoru, dok je državnom tajniku Šimi Mršiću u nadležnost dana Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane.”

Dakle, iz Ministarstva poljoprivrede tvrde da je riječ o standardnim promjenama u vrhu tog ministarstva, ali malo je teško povjerovati da bi se tako važne promjene dogodile u posljednjem mjesecu izrade ovako ključnog dokumenta kao što je Strateški plan za poljoprivredu, da je s njim bilo sve u redu i da je sve išlo po planu.

‘EK smatra da nisu dobro predstavljeni ekološki i klimatski ciljevi i prelazak na održivije prakse’

Iz Ministarstva poljoprivrede za Nacional su pojasnili na što se odnosio dio komentara Europske komisije o nacrtu Strateškog plana. Navedeni komentari proizlaze iz činjenice da neki elementi obrasca SP ZPP-a nisu bili poslani u okviru navedenog nacrta zbog čestih izmjena koje su proizlazile iz konzultacija s dionicima te paralelno s navedenim zbog procesa donošenja odluka na razini Ministarstva poljoprivrede, također pod utjecajem napretka u usvajanju ZPP-a.

Iz Ministarstva poljoprivrede navode da veći broj komentara Europske komisije treba promatrati i u kontekstu kasnog donošenja osnovnog zakonodavstva te činjenice da je donošenje delegiranih i provedbenih akata još uvijek u tijeku i očekuje se tek u prvom kvartalu 2022. godine. Druge države članice su, naravno, u jednakoj situaciji, a Komisija je također svjesna da je stanje u vezi s procesom (dovršetka) donošenja pravnog okvira takvo da se konačna i kompletna verzija Strateškog plana RH, kao i drugih država članica, može očekivati tek u narednom periodu po donošenju zakonodavstva.

Važno je naglasiti da su navedeni komentari dio neformalne razmjene između DG AGRI-ja i Ministarstva poljoprivrede RH te im je svrha pružiti potporu Ministarstvu poljoprivrede u izradi SP ZPP-a. Komentari se temelje na političkom dogovoru i ne obvezuju EK u odnosu na budući postupak odobravanja strateških planova ZPP-a država članica.

Komentari Europske komisije mogu se podijeliti u tri skupine:

1. Tehnički detalji vezani uz referenciranje i povezivanje pojedinih dijelova dokumenta (SWOT analize prikazuju stanje, iz njih proizlaze potrebe, a iz kojih, nakon prioritizacije, proizlaze intervencije – svaki komentar vezan uz pojedino pitanje ponavlja se i do tri puta, u kontekstu svakog od navedenih dijelova) te komentari vezani uz dopunu/ažuriranje podataka ili njihovo pojašnjenje.

2. Komentari vezani uz dijelove dokumenta, a koje javnost ne vidi do objave usvojenog SP ZPP-a, kao što su, naprimjer, poštovanje pravila državnih potpora, usklađenost s pravilima WTO-a, kalkulacije izračuna potpora i slično.

3. Komentari vezani uz konkretne potrebe ili intervencije; primjeri takvih:

– Dodatno je tražena jasnija poveznica doprinosa relevantnim ciljevima Unije za 2030. koji su navedeni u strategijama EU-a “Od polja do stola“ i strategiji o biološkoj raznolikosti (dijelovi EU-ova „Zelenog plana“), kao što je navedeno u preporukama Komisije izdanim u prosincu 2020. EK smatra da nisu dobro predstavljeni postizanje ekoloških i klimatskih ciljeva i prelazak na održivije prakse (prikazan je kontinuitet, a potrebno je povećanje tih ambicija) te da je potrebno obuhvatiti širi aspekt dobrobiti za ekosustav, a koji će tako postati temelj za produktivan i profitabilan poljoprivredni sektor.

– Predloženim intervencijama osiguravamo potpore za navodnjavanje i korištenje biomase, a EK u komentarima traži pojašnjenje i/ili opis preventivnih aktivnosti kojima ćemo osigurati da navodnjavanjem poljoprivrednih površina nećemo značajno negativno utjecati na podzemne vode (zagađenje), kao i da sagorijevanje biomase neće značajno negativno utjecati na zagađenje zraka (česticama koje nastaju izgaranjem).

– EK potvrđuje da RH povećava površine pod ekološkom proizvodnjom, ali ponovno ističe istovremeni nedostatak ekoloških proizvoda na tržištu te problematizira mogućnost stvaranja potražnje za takvim proizvodima, što nužno dovodi do smanjenog interesa za prelazak s konvencionalne na ekološku proizvodnju. Budući da je u pripremi Akcijski plan za ekološku poljoprivredu, a koji uključuje aktivnosti povrh intervencija SP ZPP-a, isti će adresirati ova pitanja, a potencijalno i dodatno pridonijeti povećanju površina pod ekološkom proizvodnjom, što je jedan od ciljeva EU-ova Zelenog plana.

– Također vezano uz pitanje tržišta, EK propituje programiranje sektorskih intervencija samo za proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća, jer upravo te intervencije najviše pridonose poboljšanju pozicije poljoprivrednika u vrijednosnom lancu odnosno konkurentnosti, prvenstveno malih poljoprivrednika. Nedovoljan interes poljoprivrednika za udruživanje u proizvođačke organizacije također je potrebno pojasniti EK.

– Što se tiče ruralnog razvoja i njegove osnove LEADER pristupa (kroz lokalne akcijske grupe – LAG), EK pozdravlja promjenu pristupa, a gdje će LAG-ovi kroz lokalne razvojne strategije moći planirati intervencije nevezane uz intervencije SP ZPP-a na nacionalnoj razini, ali traži dodatne podatke o stvarnoj uključenosti lokalnih dionika u izradu takvih dokumenata u ovom programskom razdoblju.