Danas zasjeda hrvatska Vlada.
Na dnevnom je redu rebalans ovogodišnjeg proračuna koji se, kako je najavljeno, povećava na 29,3 milijarde eura. Glavni su razlozi sredstva potrebna za obnovu od potresa i pakete pomoći građanima, kao i plaće i mirovine.
Na dnevnom je redu i izmjena Zakona o izbornim jedinicama kojom će se intervenirati u odredbu o datumu stupanja na snagu zakona. Sabor je taj zakon izglasao 28. rujna s odredbom o stupanju na snagu 1. listopada. No, u Narodnim novinama kao službenom glasilu zakon je objavljen izvan roka, tek 4. listopada. Do toga je došlo jer je predsjednik Republike potpisao zakon 3. listopada, pozivajući se na ustavni rok od osam dana za stavljanje potpisa. Vladajuća većina ocijenila je to potezom bez presedana i namjernom institucionalnom opstrukcijom.
Govoreći o projektima za obnovu nakon potresa Andrej Plenković je rekao da su zadovoljni.
Osuda napada Hamasa, zabrinutost zbog daljnje eskalacije
“Doniramo dodatnih pet milijuna eura za proces razminiranja u Ukrajini”, dodao je.
“Naša potpora Ukrajini praćena je jasnim djelovanjem. U Hrvatskoj su boravili njihovi pravosudni stručnjaci kojima smo prenijeli naša specifična znanja.
Održani su sastanci o budućnosti Unije, osvrnuli smo se na stanje na Kosovu nakon incidenta i terorističkog napada u Banjskoj. Vlada je snažno osudila terorističke napade Hamasa na Izrael gdje je poginuo velik broj civila, izražavamo sućut. Reagirali smo i kao predsjedavajuća Međunarodnim savezom sjećanja na holokaust. Podržavamo pravo Izraela u skladu s međunarodnim pravom, zabrinuti smo za daljnju eskalaciju i destabilizaciju Bliskog istoka.”
“Obilježili smo obljetnicu raketiranja Banskih dvora i pokušaja likvidacije predsjednika Tuđmana i vodstva Hrvatske.
Na zatvorenom dijelu Vlade donesene su odluke o smanjenju cijena goriva.”
Osrvnuo se na akciju policije u Splitu: “To je dokaz da se policija bori protiv kriminala, ovog puta protiv skupina koje se bave raspačavanjem droge. Uhićenja su povezana sa suradnjom s njemačkom policijom u kojoj je sudjelovala i španjolska policija. Svjedočili smo ove godine rekordnim zapljenama kokaina, skoro 700 kilograma. Policija je radila na uhićenju 49 zločinačkih udruženja”, rekao je i čestitao policiji.
“Važno je da je Fitch revidirao izgleed dugoročnog rejtinga Hrvatske, on je na razini BBB+, a izgledi su sad postali pozitivni što znači da imamo dobre poruke. Naš rast BDP-a je drugi najbolji rezultat u EU-u i nadomak smo kreditnog rejtinga kakvog Hrvatska nikad dosad nije imala. To ohrabruje”, dodao je.
O rebalansu proračuna rekao je:
“Vlada upućuje u Sabor izmjene i dopune proračuna i niz zakona. Ovaj rebalans je važan za nastavak gospodarskog rasta, usporavanje inflacije i očuvanje društvene kohezije. Tu revidiramo i projekcije gospodarskog rasta. Prošle su godine projekcije bile 0,7 posto. Danas nakon svega, posebno naglašavam limitiranje cijena energenata, došli smo u poziciju da sad predviđamo rast od 2,8 posto što je na tragu poboljšanih prognoza svjetskih agencija. Prema projiciranim prihodima i rashodima godinu ćemo završiti u minimalnom deficitu od 0,3 posto što potvrđuje da nam je praktički proračun u 2023. uravnotežen. Imamo 60,7 posto udio javnog duga u BDP-u. U ovako kriznim vremenima ovako smanjiti javni dug je značajno postignuće.
Inflaciju procjenjujemo na 8 posto, no svi ostali podaci govore o tome da smo sve dobro prilagodili.”
Jandroković: “Očito je da predsjednik Republike namjerno nije potpisao zakon”
“Predsjednik nije poštovao volju zakonodavca”
Osvrnuo se i na ponovnu proceduru oko Zakona o izbornim jedinicama te još jednom prozvao predsjednika Republike što zakon nije na vrijeme potpisan:
“Ponovno će se u Sabor uputiti Zakon o izbornim jedinicama. Time otklanjamo formalno-pravne nedostatke nastale postupcima predsjednika Republike koji nije poštovao volju zakonodavca i nije na vrijeme potpisao. Očito je da je on to učinio svjesno i namjerno bez obzira na ustavni rok od osam dana.
Ovo je prvi put da se ovako nešto dogodilo. Kad je on obnašao dužnost premijera, njegova je Vlada određivala da određeni zakon stupi na snagu određenog datuma. I svaki put tadašnji predsjednici Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović poštovali su volju zakonodavca, Sabora.
Kad je riječ o našem mandatu, zadnja situacija bila je u lipnju kad se donosio Zakon o osobnoj asistenciji. Zakoni su trebali stupiti na snagu 1. srpnja i predsjednik je potpisivao. To je uobičajena zakonodavna praksa. Ovo je štetan presedan. Riječ je o namjeri”, prenosi N1 televizija.
Komentari