Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici Vlade kako ne vidi logiku u odbijanju Vladine ponude za dodatnim materijalnim pravima sudaca te podsjetio da su im plaće povećane u srpnju 2023. nakon prošlogodišnjeg štrajka kroz izmjene zakona o plaćama sudaca.

Premijer je Vlade naveo da su plaće pravosudnih dužnosnika uvećane povećanjem osnovica za izračun plaće te povećanjem koeficijenta pravosudnih dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima, gdje je zaposlen najveći broj sudaca.

“Na temelju tih izmjena plaća je povećana za 34,7 posto, odnosno 583 eura sucima općinskih sudova. I drugi suci viših sudova dobili su povećanje, ali ne ovako visoko kao oni koji su najbrojniji”, rekao je premijer.

Podsjetio je da u okviru ministarstva postoji radna skupina za izradu nacrta prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaćama s ciljem da na cjelovit način uredi plaće i materijalna prava pravosudnih dužnosnika.

Istaknuo je i kako je Vlada pravosudnim dužnosnicima ponudila zakonsko uvođenje materijalnih prava koje oni nisu imali do sada.

“Taj prijedlog je u ovom trenutku iz nama nepoznatih razloga odbijen. Moram priznati da ne vidim nikakvu logiku u tome, osobito s obzirom na činjenicu da Vlada vodi računa o svim zaposlenicima u sustavu države, pa tako i o sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima”, poručio je.

Premijer je rekao i da se radi na završetku dviju uredbi koje se odnose na politiku plaća u državnom i javnom sektoru, a rok za donošenje je dva mjeseca.

“To je tema koja izaziva, što je logično i opravdano, veliki interes i samih zaposlenika, ali naravno i javnosti. Podsjećamo da je ova reforma jedna od onih reformi koju nitko do sada, kad je riječ o hrvatskim vladama prije nas, nije na ovako sveobuhvatan način pokušao iznijeti i obaviti”, rekao je, podsjetivši na povećanja plaća i materijalnih prava u mandatu njegove Vlade.

Govor mržnje u Saboru

Plenković se osvrnuo i na izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koje su trenutno u raspravi u Hrvatskom saboru, ponovivši kako su izmjene važne jer im je cilj suzbiti i adekvatno kazniti nasilje nad ženama, nasilje u obitelji, nasilje nad djecom.

“Na dnevnom redu je tema koja je niz godina samo povremeno ili prigodno bila u fokusu raznih hrvatskih Vlada, stranaka koje su bile na vlasti kao i oni koji su danas u oporbi. Ovo je bila prilika da se u Hrvatskom saboru raspravlja o problemu o kojem se nerijetko šuti, na koji se zatvaraju oči, koji se tolerira i usprkos broju ubojstava često umanjuje”, rekao je.

Umjesto toga, dodao je, u Saboru smo svjedočili “nizu laži i obmana, na temelju vrlo burnih i nerijetko krajnje neprimjerenih ispada oporbenih zastupnika”.

“Umjesto osude nasilja, svjedočili smo o govoru mržnje, širenju dezinformacija, malicioznom i pogrešnom tumačenju zakona, kao i motiva za njegovo donošenje. Svjedočili smo ponašanju koje ovo društvo čini gorim, a ne boljim, koje ga truje retorikom i lažima i koje druge potiče da mrze”, ocijenio je premijer.

Podsjetio je i kako ove izmjene Kaznenog zakona ne donose kako bi zastrašivali, progonili, prisluškivali ili kažnjavali novinare, ocijenivši to manipulativnom tezom bez uporišta.

“Ove se izmjene kaznenog zakonodavstva odnose na suzbijanje nasilja i njih donosimo zato što želimo da nasilnik koji makar pomisli da ima pravo ubiti, zna da će nakon ovih izmjena velik dio svog života provesti u zatvoru”, poručio je premijer.

Dodao je i kako žrtvama šalju poruku da prijave nasilje jer će biti zaštićene, snažnije nego dosad.