Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović na konferenciji za novinare predstavljaju mjere za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Mjere bi trebale vrijediti od 1. listopada do kraja godine, kazao je Plenković odgovarajući jučer na pitanje novinara o prestanku moratorija na ovrhe.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku je podsjetio koji su efekti mjere koje su već donesene. “29.2 imali smo 1,542,328 osiguranika. 15.10. imamo 1,545,538 osiguranika, što je za 3219 osiguranika više. Dosad smo prema HZZ-u isplatili 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta, uz to, kad se pridodaju doprinosi, dolazimo do preko 10 milijardi kuna. To je ono što smo učinili dosad”, rekao je.

“Zadnjih 20-ak dana imamo 4 puta više aktivnih nego 1. listopada. Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlensoti, likvidnost poduzeća, osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja. U ovom procesu promišljanja i donošenja mjera osluškivali smo feedback sindikata i poslodavaca, zbog toga ovaj novi današnji paket predstavljami na temelju tih konzultacija”, dodao je.

“Cilj je da mjere pojednostavimo i omogućimo da se u određenim područjima proširi opseg poslodavaca i grana koje će njome biti obuhvaćene”, rekao je Plenković.

“Prva mjera odnosi se na skraćivanje radnog vremena od 70 posto, smanjuje se dokumentacija koju treba podnijeti, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste na 2800 kuna”, rekao je premijer.

U tjednu koji traje 5 dana netko moze raditi dan i pol, a ta tri pol dana nadokanit će država.

Druga mjera je, kaže Plenković, najbitnija mjera. “Išli smo na prepravljanje mjere koja je već bila. UVodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Potpora od 2000 kn za pad prometa od najmanje 40 posto, 4000 kn po radnika ide za pad prometa od 60 posto na više. Korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Pad prometa se neće mjeriti na mjesečnoj baziti, nego se uspoređuje pad prometa u 2 i 3 kvartalu s prometom u 2 i 3 kvartalu 2019. na taj način omogućujemo realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima,. Ostavljamo iznimku za sektor kojima je rad ograničen odlukama stožea, poput usluga hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na mjesec ili ovo s kvartalima.

Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac. To je trošak od 300 do 350 milijuna kuna, Temeljni cilj je očuvati radna mjesta. Očekujemo da ove mjere na sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazive vezane uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od 7 milijardi kuna potpore. Do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2 milijardi.

Ovim mjerama smo uspjeli osigurati broj osiguranika kao što je bio i prije. To je omogućilo da nemamo eskalaciju nezaposlenosti”, poručio je.

Pitanja novinara:

Kako to financirati? “Što se tiče financiranja, mi smo pronašli način da cijeli proračun ima dovoljno sredstava, pa i ovih 350 milijuna kuna. Znate da smo se pravododno snašli i s aranžmanima s HNB-om, i svim postalima, mi smo održali da svi u Hrvatskoj imaju i plaće i mirovine. Nikada u ovakvoj krizi niti jedno niti drugo došlo u pitanje. A ovdje imamo i iskorak u privatnom sektoru.”

Što s otpuštanjima? “Tu imamo različite stavove. Dogovor je da ćemo danas zaprimiti od strane sindikalnih predstavnika i HUP-a, generalno smjer za koji smatramo da je pravilan, naravno da za radnike za koje se koriste mjera ne može doći do otpuštanja. Imamo nekih nesuglasica, ali generalan stav je taj navedeni: radnici za koje se dobivaju mjere ne mogu dobiti otkaz”

Koja je brojka zaposlenih, ne osiguranika? “Terminološki se mogu složiti, tako se komuniciraju podaci koje DZS obrađuje i koje u pravilu imaju određeni vremenski gap. Mi komuniciramo broj osiguranika kao istovjetan broju zaspolenih jer su trendovi jednaki. Kriza očekuje da djeluje svakodnevno i komuniciramo broj osiguranika. Ako raste broj osiguranika onda raste i broje zaposlenih.”

Otkazi, a primaju se potpore? “Da, nismo imali kako učestalu pojavu, ali su se pojavljivali slučajevi u kojima su određeni poduzetnici primali potpore a dali su otkaz. Potpore se u tom slučaju potražuju od strane poslodavaca, na taj način je vraćeno preko 100 milijuna kuna.”

Smanjeni su kriteriji. Mnogi će uzet novac i radnike poslat doma, svjesni ste toga? Je li ovo light varijanta lockdowna? “Već u protekloj fazi propisali smo da mjere mogu koristiti samo oni koji rade. Ako netko ne radi nema pravo na mjere.”

Kako i kada misli riješiti sukob s Milanovićem? Hoće li pokrenuti opoziv Milanovića? “”Ne znam što ste vi čuli, što je bilo na predsjedništvu. Ne radi se tu o bilo kakvoj inicijativi, broj špekulacija i plakanja da mi tu oko neslaganja idemo mijenjati ustav ne stoji. Tko god vam to govori recite mu da ne govori istinu. Imamo više tema s Milanovićem…. Covid nije karijes, ako se maske trebaju nosit, onda se nose.”

O veledrogerijama “Veledrogerije biraju trenutak kada će se javiti, u intervalima. Cijelo vrijeme imamo pitanje troškova, što smo im ponudili to će vam reći Beroš i Marić.” Ustvrdio je kako zbog dugovanja prema veledrogerijama ne može doći do prekida cijepljenja protiv gripe. Kazao je da će lijekova biti. “Te veledrogerije moraju funkcionirati na hrvatskom tržištu i sutra”, rekao je premijer.

O lockdownu? “O tome sam sve rekao jučer”

Zašto je tako teško napisati dobar ovršni zakon? Kakva se poruka šalje ako se ne plaća veledrgoerijama? “Različite su okolnosti u pojedinima zemljama, ne može se zakon copy pastetati. Vodimo razgovore s veledrogerijama da ne dođe do problema u sustavu. Bit će lijekova. Te veledrogerije moraju operirati na hrvatskom području i sutra. Sad smo dali 7 milijardi za plaće ljudima u Hrvatskoj koji rade u privatnom sektoru. Nemamo sad za plaćanje duga”.

Je li istina da Belje preuzima Meggle? “Naravno da pratimo situaciju, nama je drago da je Fortenova grupa kroz Belje krenula u preuzimanje mljekare, nadamo se da će većina ljudi ostati na svojim radnim mjestima. Isto tkao se nadamo i da će ostati tvornica u Knafanaru. Strani ulagači u Hrvatskoj donose odluke na temelju rezultata, poslovnih planova, procjene, to je tržišna ekonomija….”

Treba li predsjednik Milanović objaviti kako troši sve resurse, kako putuje? Što je sa sastankom? “Aludira se na, kako je on rekao, sastanak s DORH-om on je u svom međimurskom izdanju govorio o sastanku s DORHom, a neki iz medija već imaju tuinformaciiju pa pitaju Milića. Pa ću vam reći, ne znate to svi. Bio je sastanak u 9.3 u subotu ujutro, tu u vladi. Što ćemo sa snimkom, bio je nebrojeni broj upita. Takvu odluku ne možemo donijeti bez da se konzultiramo s onima koji vode postupak, ja sam osobno htio vidjeli da li će se objavom snimke nešto u postupku promijeniti. S pravnog aspekta moglo se pristupiti odluci da se snimka prikaze javno”.