Izvor blizak hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću Nacionalu je tijekom proteklog vikenda potvrdio da je Milanović definitivno prelomio i da će se kandidirati za drugi predsjednički mandat. Taj izvor dodatno otkriva da je tu Milanovićevu odluku tijekom proteklog tjedna ubrzao premijer Andrej Plenković nakon što je javnosti priznao da upravo zbog curenja transkripata koji upućuju na sistemsku korupciju HDZ-a, namjerava mijenjati Kazneni zakon i zatvorom kažnjavati one koji takve materijale dostavljaju novinarima.

Upravo tome Milanović će se nastaviti žestoko suprotstavljati, do te mjere da će to biti i uvod u njegovu predizbornu kampanju za drugi predsjednički mandat.

U predizbornu kampanju za još jedan mandat na mjestu predsjednika države Zoran Milanović krenut će oštrim suprotstavljanjem Andreju Plenkoviću i njegovoj namjeri izmjene Kaznenog zakona kojom bi se oštro kriminaliziralo curenje detalja iz istraga u javnost. Ovaj prijedlog u javnosti je već prozvan „lex AP“ jer je evidentno da je izazvan objavom niza transkripata iz afera povezanih s premijerovim donedavnim bliskim suradnicama Gabrijelom Žalac i Josipom Rimac, u kojima je razotkriven golemi sustav stranačkog kadroviranja, pogodovanja i namještanja poslova, pa i najočitijeg kriminala. U jednom od transkripata spominje se osoba koju se naziva „AP“, a iz konteksta je jasno da se radi upravo o premijeru Andreju Plenkoviću. Njegovu nervozu dodatno je izazvalo prošlotjedno otkriće Nacionala po kojemu se, u jednom od transkripata, spominje čak i njegova supruga za koju postoje indicije da je nezakonito posredovala u zapošljavanju ili davanju funkcija osobama s kojima njeguje prijateljske odnose.

Zoran Milanović će, kako Nacional doznaje od izvora vrlo bliskih predsjedniku države, u predstojećem razdoblju snažno eksponirati skandalozni Plenkovićev prijedlog po kojemu će odavanje podataka iz istraga postati kazneno djelo. Po aktualnom prijedlogu izmjena Kaznenog zakona ta mogućnost ne bi se formalno trebala odnositi na novinare i medije koji objavljuju takve informacije, nego prije svega na policiju, državne odvjetnike, branitelje i same okrivljenike, no jasno je da je njen glavni cilj zapravo onemogućavanje objave informacija od prvorazrednog javnog interesa. Upravo poput transkripata čiju je većinu dostupnima učinio baš Nacional.

„Plenković se ovim potezom potpuno razgolitio, a on i HDZ sami su nenamjerno počeli pisati prve taktove Milanovićeva predizbornog programa. On će se sada fokusirati upravo na to – razotkrivanje korumpiranog i nedemokratskog karaktera njihove vlasti. Najprije masovno kradu, a sada čak nastoje spriječiti da javnost za to dozna“, rekao je za Nacional jedan sugovornik vrlo blizak Pantovčaku. On podsjeća na najavu Zorana Milanovića da će amnestirati apsolutno svakoga tko eventualno dođe na udar novih odredbi Kaznenog zakona i pojašnjava da je to vrlo izravna poruka Državnom odvjetništvu da ni ne započinje trošiti svoje resurse na kazneni progon po toj osnovi. Protiv uvođenja novih zakonskih odredbi i oštrog sankcioniranja bilo kakvog curenja podataka iz istraga, proteklih tjedana snažno je istupila većina parlamentarne oporbe, ali i niz utjecajnih udruga civilnog sektora, Hrvatsko novinarsko društvo, najcjenjeniji profesori pravnih znanosti, pa čak i sudac Vrhovnog suda Damir Kos, koji je otvoreno ustvrdio da je Plenković motiviran pojavljivanjem inicijala AP u objavljenim transkriptima te da je osnovna svrha izmjena zakona – zastrašivanje.

‘Plenković se potpuno razgolitio, a on i HDZ sami su počeli pisati prve taktove Milanovićeva predizbornog programa koji će se fokusirati na razotkrivanje korumpiranog i nedemokratskog karaktera njihove vlasti’

„Objava transkripata u kojima se razotkriva uloga visokih državnih dužnosnika ili čak činovnika, odnosno sumnje u njihove zloupotrebe vlasti, ne samo da ne bi trebala biti kažnjiva nego je zapravo poželjna kao vrlo koristan alat za javnu kontrolu vlasti, ali i rada Državnog odvjetništva i USKOK-a. HDZ-ova kriminalna hobotnica bez toga teško da bi bila razotkrivena i prokazana“, objašnjava za Nacional spomenuti sugovornik iz Milanovićeva kruga.

S druge strane, izvjesno je da će na njegovu strategiju pozicioniranja kao zaštitnika medijskih sloboda HDZ uzvratiti podsjećanjem na Milanovićeve višekratne ispade upravo prema dijelu medija, pa i novinara: Ivanu Hrstiću s N1 televizije nedavno nije odobrio dolazak na konferenciju za novinare u Uredu predsjednika, o nekim medijskim kućama izražavao se u najmanju ruku posprdno, nazivajući ih „yutelovcima“ i „Handžar medijom“, a i same novinare na terenu često je nervozno znao upitati „Tko vas je poslao?“ ili ih omalovažavati. Takve predsjednikove istupe, između ostalih, javno je osudilo i Hrvatsko novinarsko društvo. Sada, međutim, Milanović vjeruje da je iznimno važno ustati u zaštitu prava javnosti da bude informirana, a neki njemu bliski ljudi objašnjavaju da su njegovi prijašnji istupi prema novinarima i medijima možda bili neugodni, ali su u krajnjoj liniji bezopasni.

„On ih može jedino verbalno prokazati, pa možda i zlostavljati, s time da većina njegovih istupa nije bila usmjerena prema samim novinarima, nego vlasnicima i vodstvima njihovih medijskih kuća. S druge strane, Plenković ima potpunu izvršnu vlast u svojim rukama, on kroji zakone i sada ih pokušava otvoreno cenzurirati, prije svega kako bi prikrio kriminal i korupciju u redovima HDZ-a, pa i njegovih najbližih suradnika“, objašnjava jedan od sugovornika Nacionala.

Istraga kao jedna od faza u formalnom kaznenom postupku do prije desetak godina imala je tajni karakter, no već i tada bilo je jasno se radi o neprovedivoj ideji: informacije iz visoko eksponiranih slučajeva svejedno su curile u javnost, doduše, uglavnom one koje su odgovarale tužiteljstvu.

Izvor blizak Uredu predsjednika Republike Zorana Milanovića potvrdio je za Nacional da će fokus njegove nove predsjedničke kampanje biti koruptivna Plenkovićeva vlast. FOTO: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Koliko je poznato, nikada u povijesti Državno odvjetništvo nije pokrenulo nijedan postupak zbog odavanja podataka, moguće zato što bi moralo istraživati i optuživati samo sebe, dakle, upustiti se u farsu. Potom je faza istrage izmjenama zakona postala „nejavna“, što znači da se vodi u zatvorenom krugu svih zainteresiranih aktera, no iznošenje detalja o njoj više nije predstavljalo narušavanje postupka i kazneno djelo. Najnovijim predloženim izmjenama Kaznenog zakona Plenković zapravo pokušava Hrvatsku vratiti korak unatrag, a svojoj vlasti otvoriti mogućnost uhićenja osoba koje bi eventualno prokazale zloupotrebe vlasti i kriminal. Još apsurdnije, time on otvara mogućnost da se zabrani pisanje o bilo kakvoj aferi, pa teoretski i o uhićenju kakvog ministra ili državnog dužnosnika, kroz cijelo vrijeme dok se protiv njih vodi istraga koja obično traje više mjeseci. Opet teoretski, mediji bi vijest o uhićenom ministru formalno mogli objaviti tek nakon podizanja optužnice, dakle, s otprilike šest mjeseci zakašnjenja.

Plenković je prošloga tjedna, točno da dan izlaska posljednjeg broja Nacionala u kojemu je otkriveno da su u tajno prikupljenim materijalima USKOK-a zabilježeni razgovori dviju državnih činovnica koji upućuju na zaključak da je premijerova supruga intervenirala za zapošljavanje jedne osobe, iznenada sazvao konferenciju za novinare i dao do znanja da mijenja Kazneni zakon kako bi spriječio da mu objave informacija iz istraga čine političku štetu. „Ne želimo da neki od aktera koji dođu u posjed fragmenata iz hrpe materijala, iz tajnih mjera ili mobitela, dilaju informacijama i tako kreiraju političko ozračje.

Zašto bismo dopuštali da nerelevantne stvari iz hrpe dokumenata nekontrolirano cirkuliraju u javnosti? Želimo zaštititi prava okrivljenika, ali i druge ljude koji su se našli u takvoj situaciji bez da su počinili kaznena djela“, izjavio je Plenković na spomenutoj konferenciji za novinare. Cinici će reći da je pod „drugim ljudima“ mislio na osobu s inicijalima AP, a eventualno i na premijerovu suprugu koja se upravo tog dana našla na naslovnici Nacionala.

Neslužbeni izvori govore da se s najavljenim izmjenama Kaznenog zakona ne slaže veliki dio Plenkovićevih bliskih suradnika i stranačkih kolega, pa čak ni veliki dio Ministarstva pravosuđa i uprave koji vodi HDZ-ov ministar Ivan Malenica, no oni se zasad izjašnjavaju tek neslužbeno i u internim razgovorima. U javnosti je snažno odjeknuo istup suca Vrhovnog suda Damira Kosa koji je prošlog tjedna – najprije na okruglom stolu u organizaciji HND-a, a kasnije i u intervjuu za N1 – eksplicitno protumačio da se država „digla na noge nakon što se u prepisci Josipe Rimac i Gabrijele Žalac pojavila osoba s inicijalima AP, što koincidira s inicijalima premijera“.

Neslužbeni izvori govore da se s najavljenim izmjenama Kaznenog zakona ne slaže veliki dio Plenkovićevih bliskih suradnika, pa čak ni veliki dio Ministarstva pravosuđa i uprave koje vodi Ivan Malenica

„Na prvu je on rekao da se ništa ne može, ali onda je uslijedila žestoka reakcija te se pozvalo na zaštitu onoga koji se spominje, ne i okrivljenika. Kad se govori o visokim državnim dužnosnicima ili dužnosnicima lokalne vlasti, notorno je da oni imaju smanjen prag zaštite svoje osobnosti. Javnost mora znati tko su i što su kako bi se mogla opredijeliti na izborima koji slijede. Prešućivanje njihovih eventualnih nepodopština ili nečega gdje im se netko obraća, a ne reagiraju pred institucijama države s prezentacijom onoga što se od njih traži, apsolutno je negativno. Javnost to treba znati. Ovdje se ne radi o tome ima li tko ljubavnicu i koje je spolne orijentacije, to je druga vrsta privatnosti. Ovdje se radi o prezentaciji postupanja visokih državnih dužnosnika, javnost o tome mora znati. Da se kroz transkripte spominjalo suce koji primaju mito, javnost bi o tome također imala pravo znati“, objasnio je, između ostalog, sudac Vrhovnog suda Damir Kos. On je upozorio i da u predloženim izmjenama Kaznenog zakona uz novo kazneno djelo ne stoji da ono nije počinjeno ako se radilo o javnom interesu, pa je podsjetio na slučaj Ankice Lepej.

„Ona je bila bankovni službenik i nije izašla na Trg bana Jelačića izvikivati te informacije, nego ih je dala medijima. Postojao je dovoljan senzibilitet da se to okarakterizira kao javni interes. U ovom trenutku apsolutno bi trebalo postavljati pitanje javnog interesa. Zakonodavac, tamo gdje je to htio, kod odavanja poslovne tajne i nekih drugih djela, izrijekom je uključio dio ‘… ako je djelo učinjeno u javnom interesu, nema kaznene odgovornosti’, no ovdje to nije napravio. Ovo je krnja norma“, rekao je sudac Kos.

Simptomatično je da je, kada se velik dio javnosti uznemirio oko planiranog Plenkovićeva osvetničkog pohoda zbog curenja informacija u za njega neugodnim istragama, premijer pozvao na zasad neprovjereni podatak da „ista ili slična praksa vrijedi u velikom broju zemalja članica Vijeća Europe“. Na to mu je, u svom neuobičajeno otvorenom istupu, sudac najvišeg suda u državi efektno odgovorio:

„U institucionalnom obrazloženju prijedloga nacrta ovog zakona izvršna vlast nije ništa rekla o komparativnom pregledu. A onda premijeru možemo vjerovati ili ne vjerovati.“