Šest europskih čelnika, među kojima i hrvatski premijer Andrej Plenković, i koji predstavljaju tri najjače političke skupine u Europskom parlamentu okupili su se u petak navečer na neformalnoj večeri u Bruxellesu kako bi razmijenili stajališta o imenovanjima novih čelnika europskih institucija.

“Ovo je prvi sastanak europskih pučana, socijalista i liberala, koji smo dogovorili prošloga tjedna. Namjera je razgovarati o pozicijama svake od političkih grupacija. Pozicija Europske pučke stranke je poznata i sada želimo vidjeti kako dišu druge dvije velike političke pozicije”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković po dolasku na sastanak.

Na upit očekuje li se večeras dogovor oko imenovanja, Plenković je odgovorio niječno, ističući da će “taj proces trajati”.

Na summitu 28 čelnika EU-a, održanom 28. svibnja, dva dana nakon europskih izbora, dogovoreno je da predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk započne konzultacije sa šefovima država ili vlada o izboru novih čelnika.

Istodobno tri najveće političke skupine u Europskom parlamentu – Europska pučka stranka (EPP), socijaldemokrati (S&D) te liberali (ALDE) imenovali su po dva predstavnika, koji su ujedno i članovi Europskog vijeća, da pomognu Tusku u tom procesu.

Pučani su za svoje pregovarače odredili Andreja Plenkovića i latvijskog premijera Krišjanisa Kariņša, liberali nizozemskog i belgijskog premijera Marka Ruttea i Charlesa Michela, a socijalisti španjolskog i portugalskog premijera Pedra Sacheza i Antonia Costu.

Sastanak u Bruxellesu prvi je susret šestorke, a sazvao ga je belgijski premijer Charles Michel. Nije vjerojatno da će ovaj prvi susret donijeti neke konkretne rezultate. Prvi cilj je doći do imena kandidata za predsjednika Europske komisije koji može dobiti potporu Europskog vijeća, koje se sastaje na summitu 20. i 21. lipnja, te Europskog parlamenta.

EPP je na europske izbore išao s njemačkim demokršćaninom Manfredom Weberom kao svoijm vodećim kandidatom za predsjednika Europske komisije, socijaldemokrati su istaknuli Nizozemca Fransa Timmermansa, dok liberali nisu imenovali svoga “spitzenkandidata”, nego su istaknuli skupinu ljudi, izborni tim.

Razlog za takav postupak je protivljenje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona konceptu “spitzenkandidata” po kojem predsjednik Europske komisije postaje onaj vodeći kandidat neke od političkih skupina koji može osigurati većinu u Europskom parlamentu.

Očekuje se da će pučani inzistirati na Weberu, kojemu se protive i liberali i socijaldemokrati. Pučani i socijaldemokrati i dalje imaju najveće zastupničke klubove u Europskom parlamentu iako više nemaju većinu. Stoga će se dogovor morati postići i s ostale dvije proeuropske skupine liberalima i vjerojatno i sa zelenima.

Odmah nakon izbora za Europski parlament, održanih od 23. do 26. svibnja, započeo je proces pregovora o imenovanju novih čelnika. Riječ je o paketu unutar kojeg najprije treba izabrati novog predsjednika Europske komisije, Europskog parlamenta, a nešto kasnije i predsjednika Europskog vijeća, visokog predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost i predsjednik Europske središnje banke.

Pritom će trebati voditi računa o zemljopisnoj, demografskoj (velike i male članice), spolnoj i političkoj ravnoteži.