Andrej Plenković izjavio je u četvrtak u Bruxellesu  da se kohezijska sredstva iz Višegodišnjeg proračunskog okvira EU-a namijenjena Hrvatskoj neće dirati ni u reviziji toga okvira o kojoj će se raspravljati tijekom sljedećih mjeseci.

Europska komisija je 20. lipnja predložila reviziju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a i zatražila dodatnih 66 milijardi eura do kraja 2027. godine koji bi uglavnom bili namijenjeni za Ukrajinu, upravljanje migracijama, jačanje otpornosti i konkurentnosti europskog gospodarstva.

“Ono što je Hrvatskoj bitno jest da bilo kakvo revidiranje sedmogodišnjeg okvira ne dotakne ono što je Hrvatskoj bitno, mi smo zemlja kohezije i zato je važno da sredstva koja su predviđena za naš regionalni ravnomjerni razvoj ostaju netaknuta i ona se neće dirati”, izjavio je Plenković prije početka dvodnevnog samita čelnika EU-a u Bruxellesu. “Tu smo poziciju markirali u razgovoru s povjerenikom za proračun Johannesom Hahnom koji je prije nekoliko tjedana bio u Zagrebu”, dodao je Plenković.

S povećanjem VFO-a se ne slažu neke od najvećih neto uplatitelja u europski proračun poput Njemačke, koja traži da se sredstva za nove izazove nađe preraspodjelom postojećih.

Čelnici država članica Europske unije okupili su se u četvrtak na dvodnevnom sastanku na vrhu na kojem će raspravljati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i nastavku potpore toj zemlji, gospodarstvu, migracijama, sigurnosti i obrani i vanjskim odnosima.

Skup je počeo radnim ručkom s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na samom početku je čestitao Hrvatskoj na 10. godišnjici članstva u EU-u.

Plenković je rekao da je ovaj samit bitan da “pokažemo koliko smo svi kao države članice i kao Unija skupa u stanju se nositi s izazovima koji se događaju proteklih godina. S obzirom na sve ove krize, zaista ih je bilo jako mnogo”,

Na pitanje o stanju na sjeveru Kosova, Plenković je rekao da je potrebno deeskalirati situaciju i osigurati uvjete za održavanje novih izbora u četiri općina sa srpskom većinom i to bez bojkota, za razliku od prethodnih izbora koji su Srbi bojkotirali.