Premijer Andrej Plenković u srijedu je izjavio da kako je na rubu fantastike da je netko iz hrvatske Vlade prisiljavao mirovinske fondove da otkupe udio Sberbanka u Fortenovi, reagirajući tako na pisanje Financial Timesa dan ranije, a poručio je i da Fortenova ima jako dobre rezultate te da je na vlasnicima i upravi da traže rješenja koja su dobra za kompaniju i hrvatsko gospodarstvo.
Nakon sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova RH i Hrvatske zajednice općina u Slavonskom Brodu, novinari su pitali Plenkovića jesu li Vlada, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman ili hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Bakota na bilo koji način pritiskali Allianz da uđe u vlasničku strukturu Fortenove, o čemu je pisao Financial Times.
Premijer je podsjetio da je bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić tražio kredite od brojnih banaka u Hrvatskoj, zapadnoj Europi i u konačnici u Rusiji.
“Nakon što nam je iskrcana cijela kompanija u naručje praktički pred bankrotom, blokadom, stečajem, prošla je proces restrukturiranja, u kojem su od sedam milijardi dugova, oni što otpisani, što restrukturirani te je sačuvano 30 tisuća radnih mjesta u kompaniji, odnosno u svim sastavnicama te kompanije u Hrvatskoj i 30 tisuća radih mjesta u kompanijama te iste kompanije u susjednim zemljama”, izjavio je Plenković, dodavši da su svi dobavljači i sva poljoprivredna obiteljska gospodarstva ostali na nogama, a da to nije koštalo hrvatsku državu.
Nakon toga, uslijedila je izvanredna uprava, proces nagodbe i sada je ta kompanija u potpunosti privatna, ima svoje vlasnike i upravu, kao i svoje interese kako da u okolnostima ruske agresije na Ukrajinu i s tim u vezi promjene statusa ruskih banaka, koje su bile nekadašnji kreditori Agrokora pa suvlasnici u Fortenovi, a koje sada potpadaju pod sankcijski režim EU-a, naveo je Plenković.
“Što radi kompanija u tom trenutku? Pokušava iskoristiti vremenski prozor koji je osiguran na razini Vijeća EU da se ona i slične kompanije koje su se našle u takvom suvlasničkom prostoru i kontekstu oslobode elemenata ruskog suvlasništva”, rekao je Plenković. To je, kako je naveo, nešto za što se zalagala hrvatska diplomacija, hrvatska Vlada kada su se donosili različiti paketi sankcija na razini EU.
“Pridonijeli smo stvaranju vremenskog prostora da se zamijeni vlasnička struktura”, istaknuo je Plenković te dodao kako kompanija razgovara s mirovinskim fondovima u Hrvatskoj, a ti isti fondovi “od naših tijela traže odobrenja da idu za tim da otkupe udio suvlasništva u kompaniji koji su imale ruske banke”.
“Oni dolaze k nama da nas obavijeste o tome i našim tijelima, nitko ih ne tjera”, kazao je premijer. Naveo je kako u jednom trenutku jedan od tih fondova, pri čemu je istaknuo da “novci koje imaju ti fondovi nisu neki apstraktni novci koji dolaze iz Australije, to su novci hrvatskih umirovljenika”, najednom u zadnji tren kaže da neće.
“I to je sve. Da li ih je netko prisiljavao, da li ih je netko ucjenjivao, da li ih je netko pritiskao, to je stvarno je na rubu fantastike. Ne bih rekao znanstvene nego nekakve popularne, popularnog nastojanja da se izmisli nekakav problem”, rekao je.
Na novinarski upit je li bio neki sastanak ministra Radmana i veleposlanika Bakote s predstavnicima njemačkog Allianza nakon odustajanja AZ fonda od dogovora, Plenković je rekao da je normalno da hrvatski diplomatski predstavnici, koji za to i služe, idu pitati o čemu se to radi. “To je razlika između provjeravanja informacije i propitkivanja odluke i pritiska. Razlika od neba do zemlje”, ustvrdio je Plenković.
Na pitanje jesu li njih dvojica na tom sastanku dobili odgovor što se dogodilo, Plenković je rekao da su dobili “odgovarajući odgovor”. Ali za to treba postaviti pitanje kompaniji i AZ fondu, poručio je.
Na upit novinara je li točno da Allianz nije htio ući u Fortenovu jer nisu htjeli da novac ide u Rusiju, Plenković je kazao da se to mora pitati “čelnika AZ fonda ovdje i Allianza u Njemačkoj”. Na upit je li Vlada naručila nadzor tog fonda od Hanfe, Plenković je poručio da je Hanfa neovisno tijelo.
Dijelu oporbe koja želi ovu temu prikazati kao prorusko djelovanje Vlade, pak, Plenković je poručio: “Koliko neinformiran, neupućen, kolika neznalica moraš biti, da ako se stvori zakonski prostor da ruski suvlasnici izađu iz kompanije, ako postoje fondovi koji žele kupiti taj udio, da ovako velika i značajna kompanija za hrvatsku ekonomiju više nema tog elementa u kontekstu sankcijskog režima, po kojoj to logici može biti proruski stav?”
Na upit hoće li se donositi neki novi zakon o Fortenovi, Plenković je odgovorio da ne zna otkud uopće ta ideja da bi se nekakav novi zakon donosio.
“Fortenova ima jako dobre rezultate po ovome što je objavljeno javno, pogledajte njihove dobiti i funkcioniranje, a na vlasnicima i upravi je da traže rješenja koja su im u korist, a dobra su i za hrvatsko gospodarstvo”, zaključio je Plenković.
Podsjetimo, jučer je Financial Times objavio da je hrvatska Vlada podvrgnula pritisku njemačkog osiguravatelja Allianz, a Hanfa zaprijetila mjerama njegovom AZ fondu nakon što se povukao iz sporazuma koji je uključivao isplatu 500 milijuna eura ruskoj Sberbanci za 42,5-postotni udio u Fortenovi, najvećem poslodavcu u Hrvatskoj sa 45 tisuća zaposlenih i prihodom od 5,2 milijuna eura.
U Allianzu su naveli da je odbor AZ-a samostalno odlučio da neće ulagati u Fortenovu “zato što je profil rizika i povrata bio potpuno neprimjeren za umirovljenike i zato što je financijska struktura predstavljala potencijalne rizike kršenja propisa koje je smatrao neprihvatljivima”.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman i hrvatski veleposlanik u Berlinu Gordan Bakota naknadno su lobirali kod nekoliko Allianzovih direktora, ustvrdili su izvori za FT. Grlić-Radman nagovarao je člana Allianzovog odbora Klausa Petera Roehlera da poništi tu odluku, ističući da je Fortenova važna za hrvatsko gospodarstvo.
Nakon što je Allianz odbio preispitati odluku, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) eksplicitno je, kako tvrde izvori za FT, zaprijetila AZ-u novčanim kaznama i smjenom uprave, ako otkrije greške u sustavu upravljanja i kontroli upravljanja rizikom.
Njemačka vlada obaviještena je o pritisku hrvatske vlade i Hanfe na Allianz, rekli su izvori za FT. Glasnogovornik njemačke vlade izjavio je za FT da neće “komentirati interne poduzetničke odluke ni sadržaj povjerljivih razgovora s predstavnicima drugih zemalja”.
Što se tiče operativnog poslovanja Fortenove Grupe, preliminarni nerevidirani rezultati za 2022. pokazali su da je kompanija ostvarila ukupne prihode veće od 5,2 milijarde eura, operativnu dobit veću od 470 milijuna eura i prilagođenu operativnu dobit višu od 300 milijuna eura. Neto dug Grupe iznosi 1,1 milijardu eura uz omjer neto duga i prilagođene operativne dobiti od 3,5 puta i likvidnost na računima veću od 280 milijuna eura.
U međuvremenu, nakon što su mirovinski fondovi odustali od otkupa udjela Sberbanke, a blokirana je i prodaja udjela Sberbanke jednom arapskom investitoru, Fortenova grupa započela je potkraj travnja s međunarodnim procesom ispitivanja interesa potencijalnih investitora za kupnju udjela u Fortenova Group MidCo B.V., nizozemskoj kompaniji koja je vlasnica Fortenova grupe d.d., no kako se neslužbeno doznaje nitko od potencijalno zainteresiranih ulagača nije dostavio neobvezujuću ponudu. U rujnu dospijeva obveznica od milijardu eura koju treba refinancirati.
Komentari