Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je u utorak video-vezom s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom o predstojećem virtualnom sastanku na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica EU-a. “Razgovarao sam s Charlesom Michelom o pripremama za sastanak Europskog vijeća u četvrtak, prioritetima novog proračuna EU-a, planu oporavka od posljedica Covida-19 kao i o pripremama za organizaciju Zagrebačkog samita tijekom hrvatskog predsjedanja u novim okolnostima”, poručio je Plenković preko Twittera.

Čelnici zemalja članica, koji čine Europsko vijeće i kojim predsjedava Michel, pokušat će u četvrtak na video-konferenciji postići suglasnost oko strategije oporavka od posljedica pandemije koronavirusa i izgradnji otpornosti na krizu kroz postupno aktiviranje mjera za ponovno pokretanje gospodarskih aktivnosti, koje su zbog pandemije u velikoj mjeri zaustavljene. Očekuje se da će čelnici zemalja članica dati Komisiji smjernice o budućem izgledu Višegodišnjeg proračunskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. za koji i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ističe da će biti ključni element europskog odgovora na posljedice krize na gospodarstvo.

Komisija bi sljedeći tjedan trebala objaviti novi prijedlog VFO-a, budući da je dosadašnji prijedlog sedmogodišnjeg proračuna koji datira iz 2018. godine i o kojem se dosad raspravljalo ne može više biti podloga za raspravu s obzirom na dramatično promijenjene okolnosti. Komisija je u svibnju 2018. dok je predsjednik bio Jean-Claude Juncker predložila dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura, što predstavlja 1,114 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND). U tom prijedlogu bila je predviđeno manje sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku. Dio sjevernih članica EU-a snažno se usprotivio tome prijedlogu tražeći još manji proračun i da se ograniči na 1 posto BND-a.

Sada, u promijenjenim okolnostima, čini se da postoje izgledi za dogovor o većem proračunu i većoj kohezijskoj omotnici, što je iznimno važno za Hrvatsku i druge članice, koje iz europskog proračuna više dobiju nego što u njega uplaćuju. Osim o VFO-u kao ključnom elementu odgovora na krizu govori se i o fondu za oporavak. Još je nepoznato u kojem će odnosu taj fond biti prema VFO-u ni kako će se on financirati. Ključno pitanje na koje će čelnici trebati dati odgovor je pitanje zajedničkog ili dijeljenog zaduživanja. Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je izrazila spremnost da se oporavak financira sredstvima koje bi Komisija posudila na financijskim tržištima, a jamac za te dugove bio bi europski prororačun. Merkel je rekla da može zamisliti zajedničke obveznice, pozivajući se pri tom na članak 122, paragraf 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Taj članak kaže da “Vijeće na prijedlog Komisije može pod određenim uvjetima odobriti financijsku pomoć Unije državi članici koja je u poteškoćama ili joj ozbiljno prijete ozbiljne poteškoće uzrokovane prirodnim katastrofama ili izvanrednim događajima koji su izvan njezine kontrole”. Njemačka se dosad uvijek protivila zajedničkom zaduživanju. EU je oko pitanja zajedničkog zaduživanja podijeljena na sjeverne članice, koje se na čelu s Nizozemskom tome oštro protive i na južne koje u tome vide izlaz i koje inače imaju problema s visokim javnim dugom poput Italije. Španjolska je predložila fond u visini od 1500 milijardi eura, iz kojeg bi zemlje članice u poteškoćama dobivale bespovratnu pomoć.

Ta bi se sredstva namaknula zajedničkim zaduživanjem na financijskim tržištima, a temeljni kriterij za dodjelu sredstava bila bi visina pada bruto domaćeg proizvoda i stopa povećanja nezaposlenosti. Za Hrvatsku i druge zemlje koje nisu članice eurozone najvažnije je da se dogovori inkluzivan pristup, da se ne radi razlika između zemalja europodručja i onih koje su izvan eurozone, kako bi sve zemlje članice imale ravnopravne izglede za oporavak. Čelnici bi također trebali potvrditi dogovor o fiskalnom paketu za kratkoročnu pomoć gospodarstvu koji su prije desetak dana dogovorili ministri financija zemalja članica i koji je težak 540 milijardi eura. Očekuje se također da će biti riječi i izlaznoj strategiji, odnosno o postupnom i usklađenom popuštanju mjera koje su uvedene radi suzbijanja pandemije.