Preuzimanje Ministarstva unutarnjih poslova i instaliranje Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture i medija umjesto Nine Obuljen Koržinek, primarni su zahtjevi Domovinskog pokreta koje će ideološki ionako već pregaženi neprincipijelni Andrej Plenković, kao vođa pregovaračkog tima HDZ-a, nastojati odbiti i unatoč tomu formirati s Domovinskim pokretom novu saborsku većinu. Uspije li u tomu, bit će to tek početak nastavka njegova sustavnog političkog ponižavanja, koje izvor blizak vrhu Domovinskog pokreta u prvoj fazi najavljuje kroz ukidanje navodno već ranije dogovorenih poticaja za OPG-e u vlasništvu obitelji hrvatskih građana srpske nacionalnosti na području Vukovarsko-srijemske županije.

Mogućnost da se te zlokobne najave obistine, Domovinskom pokretu dala bi ministarska pozicija u sektoru poljoprivrede i šumarstva, što je, kako navodi izvor blizak vrhu HDZ-a, jedan od, po svemu sudeći, nespornih zahtjeva pregovaračkog tima DP-a.

Spomenuti dosad nepoznati detalji sukus su pozicija s kojih će predsjednik HDZ-a Andrej Plenković s jedne i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava s potpredsjednikom Mariom Radićem s druge strane, tijekom tekućeg tjedna nastaviti pregovore o sastavljanju Vlade. Otkrili su to Nacionalu izvori bliski ključnim pregovaračima s obiju strana, precizirajući što će se sve naći na stolu kad je riječ o raspodjeli ministarstava, državnih tajnika i javnih poduzeća. Isti izvori bili su prilično odrješiti oko toga od čega ni jedna ni druga strana nema namjeru odustati te gdje su njihova očekivanja u procjepu, što bi moglo otežati pa možda čak i zakomplicirati nastavak pregovora i sastavljanje nove vlade.

Upravo zbog takvih početnih pozicija, čak i ljudi u vrhu HDZ-a smatraju, kako su neki od njih rekli u razgovoru za Nacional, da bi tako sklepana vlada HDZ-a i DP-a mogla trajati maksimalno godinu dana te da je samo pitanje vremena kada će puknuti i na kojoj temi.

‘Da smo išli na nove izbore, HDZ sigurno ne bi ponovio rezultat jer bismo mi bili krivi zbog ponovljenih izbora, i to zato što se nismo htjeli odreći SDSS-a. Bila bi to loša poruka za naše birače, a i za manjine’

Iako se postizanje dogovora s DP-om o novoj saborskoj većini u javnosti uglavnom predstavlja kao velika pobjeda predsjednika HDZ-a i tehničkog premijera Andreja Plenkovića, činjenica je zapravo da je Plenković u tim pregovorima teško politički i osobno poražen jer je morao pristati na glavni uvjet koji su predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava i potpredsjednik te stranke Mario Radić pred njega stavili, a to je potpuno odricanje od Milorada Pupovca i SDSS-a, najvjernijeg HDZ-ova partnera tijekom Plenkovićevih dosadašnjih osam godina na vlasti.

Prema stajalištima ljudi iz samog vrha HDZ-a, Plenković je na to bio prisiljen jer nije imao izbora. To jest, drugi bi izbor bili novi izbori, koji bi, po njihovu mišljenju, loše završili po HDZ.

“Situacija je kristalno jasna, nema puno prostora za fantaziranje jer su sve diktirali rezultati izbora. Plenković je bio uvjeren da će uspjeti slomiti Domovinski pokret, da će oni pristati da uz Vladu bude i SDSS, ali je DP rekao da je to prva i početna pozicija od koje neće odustati. Četiri, pet dana se razgovaralo i pokušalo usuglasiti stajališta oko toga, dobiti ruke, složiti većinu, ali DP je ostao cjelovit, nije se razbio, nisu ga uspjeli raskomadati. Dakle, sama logika je govorila da se mora ići na dogovor s njima ili na nove izbore. Da smo išli na nove izbore, HDZ sigurno ne bi ponovio rezultat jer bismo mi bili krivi zbog ponovljenih izbora, i to zato što se nismo htjeli odreći SDSS-a. Bila bi to loša poruka za naše birače, a ne bi bilo dobro ni za manjine jer bi se prema njima stvarao animozitet. Dakle, manjine moramo poštovati, njihova prava i obveze, ali da smo morali ići na nove izbore jer nismo htjeli s DP-om, a imali smo dovoljan broj ruku, za nas bi bilo pogubno“, smatra izvor blizak vrhu HDZ-a.

Je li to Plenkovićev poraz?

“Poraz, ustupak, kako god to nazivali, morao je to napraviti. Matematika je bila neumoljiva, a on sa svojom politikom nije imao 76 ruku. Nismo bili u situaciji kao prije četiri godine kad smo praktički složili vladu samo s manjinama. Sada je drugačije, DP je ojačao, kao i ideje koje propagira i to se moralo uvažiti. Uostalom, i europski izbori pokazuju da je tako, da će desnica ojačati i na europskim izborima“, odgovorio je isti izvor iz HDZ-a.

Jedna od teza koje se mogu čuti od ljudi bliskih vrhu HDZ-a jest da je Plenković ipak profitirao od dogovora s Domovinskim pokretom, i to zato što će time oslabiti unutarstranačku desnicu. Na to je izvor blizak vrhu HDZ-a konstatirao:

„Možda je pobijedio unutarstranačku desnicu, ali će se svakako promijeniti politika koju je do sada vodio i način na koji je suvereno upravljao.“

Tehnički premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković već je morao napraviti najteže ustupke radi dogovora s predsjednikom Domovinskog pokreta Ivanom Penavom i potpredsjednikom Mariom Radićem koji bi mogli zahtijevati resor kulture za Hasanbegovića. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Neki u vrhu HDZ-a za takvu situaciju prvenstveno sada krive liberale – to jest, predstavnike IDS-a, Fokusa i Platforme Sjever – koji nisu pristali dati podršku HDZ-u čime bi se izbjeglo sklapanje većine s Domovinskim pokretom.

„Da su IDS i Posavec odmah pretrčali i došli prije, drugačije bismo se presložili i razgovarali. Onda bi se moglo zaobići Domovinski pokret. Ovako je sada kasno“, smatra jedan od izvora bliskih vrhu HDZ-a.

Budući da je kasno, iako razgovori na tu temu nisu posve utihnuli, pregovori s DP-om se nastavljaju. No ne bez prijepora.

Prema informacijama do kojih je od više izvora s neposrednim saznanjima o tijeku pregovora HDZ-a i DP-a došao Nacional, kamen spoticanja mogli bi biti novi uvjeti koje će Domovinski pokret postaviti pred tehničkog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića i tako dodatno testirati njegove granice.

Kako tvrdi izvor blizak vrhu Domovinskog pokreta, oni bi od Plenkovića mogli tražiti da im prepusti najmanje jedno „državno“ ministarstvo, a najviše ih zanima Ministarstvo unutarnjih poslova. Kad je riječ o „državnim ministarstvima“, tu se prije svega misli na kičmu Vlade, a to su upravo unutarnji poslovi, vanjski poslovi, financije, pravosuđe i obrana. Međutim, izvor blizak vrhu HDZ-a i njegovu pregovaračkom timu tvrdi kako ne dolazi u obzir da HDZ prepusti Domovinskom pokretu ijedno od tih ministarstava. Dodatna točka preko koje, tvrdi taj izvor, Plenković neće prijeći bit će Ministarstvo kulture. Unatoč nekim naznakama da će Domovinski pokret tražiti upravo Ministarstvo kulture kao jedno od četiriju ministarstava koja bi mu trebala pripasti – što je, uostalom, u intervjuu Podcastu Mrežnica naznačio i njihov izabrani saborski zastupnik Josip Jurčević, koji bi sebe rado vidio u ulozi novog ministra kulture dok jedna druga struja Domovinskog pokreta na to mjesto gura bivšeg Karamarkova ministra kulture Zlatka Hasanbegovića – izvor blizak vrhu HDZ-a navodi da ni jedan ni drugi scenarij nisu ostvarivi. Taj izvor tvrdi:

„Vodstvo HDZ–a na čelu s predsjednikom Plenkovićem ovoga utorka ili srijede nastavlja pregovore. Ti su pregovori gotovi u smislu slaganja većine, a sada slijedi dogovor oko pozicija koje će Domovinski pokret imati. Oni su u prvim razgovorima zatražili širi spektar, bili su zainteresirani i za kulturu i za MUP, međutim, tako široko i tako veliki broj ministarstava oni ne mogu dobiti. Mogu dobiti onoliko koliko njihova pozicija koalicijskog partnera zahtijeva, što znači da mogu ostati na tri ili četiri ministarstva, a to bi mogli biti poljoprivreda, dio Ministarstva gospodarstva koje je ionako preveliko pa će se podijeliti na dio za gospodarstvo i dio za energetiku i zaštitu okoliša, te novo ministarstvo demografije i iseljeništva. No to, naravno, nije sve, njima pripadaju i mjesta potpredsjednika Vlade i Sabora, više mjesta državnih tajnika, kao i mjesta u nekim javnim poduzećima.“

FOTO: Borna Jaksic/PIXSELL

Izvori bliski vrhu Domovinskog pokreta tvrde, međutim, da bi DP mogao inzistirati na mjestu ministra unutarnjih poslova, a da će aktualni ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ići za ministra vanjskih i europskih poslova.

Ono oko čega nema prijepora jest novo Ministarstvo energetike i zaštite okoliša, koje će HDZ prepustiti DP-u. No budući da je resor energetike i zaštite okoliša jedan od najvažnijih u Vladi, oko kojeg se vrte ogromni interesi i ne samo veliki novac, već je i strateški važan za energetsku neovisnost Hrvatske, kako će HDZ kontrolirati kako tim resorom upravlja Domovinski pokret, čiji su predstavnici donedavno neslužbeno tvrdili da neće tražiti taj resor kako ih se ne bi povezivalo s vlasnikom PPD-a Pavom Vujnovcem, poslovnim partnerom potpredsjednika DP-a Maria Radića? Izvor blizak vrhu HDZ-a o tome je rekao nešto prilično znakovito:

„Oni su to zatražili i morat će se boriti s tim resorom. Međutim, nećemo ih mi kontrolirati, već naše sudstvo to jest izvršni organi. Naravno, i premijer kad je riječ o odlukama Vlade.“

Kad je riječ o resoru kulture, taj izvor tvrdi:

„Hasanbegović? Ne, nula bodova, to nikad nije bila opcija i on nije ni bio u igri za ministra kulture. Kultura je samo spomenuta u pregovorima, ali njegovo ime nije bilo na stolu, nije bio opcija niti ga je itko spominjao, nego se on sam nametnuo. Međutim, DP-u je odmah rečeno da oni taj resor ne mogu dobiti. Tu nema dvojbi. Plenković neće njima dati Ministarstvo kulture jer jako poštuje Ninu Obuljen Koržinek i ona će i dalje biti ministrica kulture.“

Na pitanje kako to da je Most 2016. dobio Ministarstvo unutarnjih poslova, kada je ministar bio mostovac Vlaho Orepić, izvor blizak samom vrhu HDZ-a rezolutno kaže:

„To se dogodilo jedanput i bilo je pogrešno. Iz toga se izvukla pouka. Dakle, kad je riječ o MUP-u, ministarstvima financija, pravosuđa, obrane, neće se dozvoliti da se ta ministarstva stave izvan kontrole HDZ-a.“

FOTO: Robert Anic/PIXSELL

I drugi izvor blizak vrhu HDZ-a za Nacional je potvrdio da Domovinski pokret ima aspiracije prema jednom od „državnih ministarstava“, kao i prema Ministarstvu kulture. Taj izvor tvrdi:

„To možda ne bi bilo problem da Domovinski pokret ne gura ljude poput Jurčevića ili Hasanbegovića, odnosno, da gura nekog normalnog. Hasanbegovića, doduše, nitko nije službeno spominjao, a Jurčević se više gurao sam nego što je to bio nečiji zahtjev. Međutim, Plenković će se teško odreći Nine Obuljen Koržinek. Možda bi je eventualno mogao zarotirati na mjesto ministrice znanosti i obrazovanja. S druge strane, sasvim je izvjesno da će se energetika i zaštita okoliša izdvojiti iz Ministarstva gospodarstva i da će taj novi resor pripasti Domovinskom pokretu.“

Taj izvor u većoj ili manjoj mjeri potvrdio je ono što je rekao i prvi sugovornik Nacionala:

„Tome treba pridodati i ministarstvo demografije i iseljeništva te mjesta potpredsjednika Sabora, Vlade, sedam, osam državnih tajnika i određeni broj državnih i javnih poduzeća.“

Kad je riječ o Ministarstvu kulture, stajališta HDZ-a potpuno su suprotna onome kako su to Nacionalu prezentirali izvori bliski vrhu Domovinskog pokreta.

„Mislim da je to riješeno i da Plenkoviću sada ne treba Nina Obuljen Koržinek u tom resoru te da će on nju staviti negdje drugdje, možda čak i u Ministarstvo znanosti i obrazovanja. A što se tiče Hasanbegovića, on uopće Plenkoviću nije tako neprihvatljiv kako se to u javnosti prezentira. Podržao ga je na glasanju oko Ukrajine, što je Plenkoviću bilo jako bitno, i od tada njih dvojica izravno komuniciraju, štoviše, dopisuju se redovito“, tvrdi izvor blizak vrhu Domovinskog pokreta.

Taj izvor vidi još jedan razlog zbog kojeg bi Domovinski pokret, po njegovu mišljenju, mogao inzistirati na Hasanbegoviću.

“Kad je Plenković pokušao predložiti da se složi manjinska vlada sa 74 ruke plus manjine, DP je inzistirao da moraju imati 76 ruku i koalicijski sporazum, ali bez SDSS-a. Međutim, Pupovčev plan je bio da provokativno podrži vladu. Kad bi ministar kulture bio netko tko je njima prihvatljiv, to bi se moglo i dogoditi. Dakle, Pupovac je imao plan dići ruku, a u DP-u misle da je jedina obrana, jedina garancija tome da Pupovac posve sigurno neće dići ruku za vladu, to ako u toj vladi bude Hasanbegović. Pupovac bi provario i Ćipu i bilo koga drugog, jednostavno zato što nema još iskustva s tim ljudima kao članovima vlade pa bi to nekako mogao i obrazložiti da im se da prilika. Međutim, za Hasanbegovića ne bi mogao reći ‘ajmo mu dati priliku kad već imaju iskustva, jer bi Novosti već bile pred izdisajem da nije pala vlada Tihomira Oreškovića u kojoj je sjedio Hasanbegović. Tako da u DP-u shvaćaju kako je jedini način da ih Pupovac ne namagarči i da provokativno digne ruku za njihovu vladu – iako nije među onih 76 – da inzistiraju da Hasanbegović bude u Vladi. Jer preko toga Pupovac ne bi mogao prijeći.“

Izvori bliski vrhu HDZ-a tvrde kako nema šanse da se Plenković odrekne Nine Obuljen Koržinek, ali da bi je možda mogao prebaciti u resor obrazovanja. FOTO: Sasa Miljevic/PIXSELL

Domovinski pokret tijekom pregovora i javno je i tajno komunicirao da ni na koji način ne želi sjediti u vladi koju bi podržavao SDSS i čiji bi glasovi odlučivali o toj vladi. Međutim, nije bilo govora o tome što ako SDSS odluči samostalno podržati Plenkovićevu vladu. Izvor blizak vrhu HDZ-a o tome kaže:

„Ako SDSS u Saboru podrži Vladu, to njima nitko ne brani niti dovodi u pitanje. Ključno je da njih nema u onih 76 ruku koje se nose kod predsjednika Milanovića i koje će biti navedene u sporazumu.“

Fiksiranost Domovinskog pokreta na SDSS održava se u još jednoj okolnosti. Izvor blizak vrhu Domovinskog pokreta rekao je za Nacional da će oni sigurno preuzeti resor poljoprivrede te je odmah naveo da će to značiti obustavu jednog poljoprivrednog projekta vrijednog 6,2 milijuna eura, kojim su trebali biti financirani OPG-ovi u okolici Vukovara.

„Tu će SDSS imati veliki gubitak jer će izgubiti te projekte“, tvrdi taj izvor.

Međutim, izvor blizak vrhu HDZ-a tvrdi kako ne dolazi u obzir da se bilo kakvi projekti zaustavljaju.

„Nema nikakvog stopiranja. Jasno je rečeno da se neće dovoditi u pitanje projekti namijenjeni srpskoj nacionalnoj manjini. DP ih ne želi u izvršnoj vlasti, ali sve ostalo ostaje“, tvrdi taj izvor.

I drugi izvor blizak vrhu HDZ-a ističe da će se manjinski projekti za srpsku zajednicu najnormalnije nastaviti provoditi.

Jedini bi izuzetak u tome mogao biti list Novosti, koji je trn u oku Domovinskom pokretu, ali i Plenkoviću.

Međutim, izvori iz Domovinskog pokreta, kao i iz HDZ-a, ističu kako nemaju ništa protiv toga da država nastavi financirati Novosti ako će se oni baviti onime zbog čega ih država i financira, a to su kultura i teme od značaja za srpsku zajednicu u Hrvatskoj.

„Međutim, oni s državnim novcem pljuju po Vladi“, tvrdi izvor iz HDZ-a.

‘Ministarstvo kulture možda ne bi bilo problem da Domovinski pokret ne gura ljude poput Jurčevića ili Hasanbegovića, odnosno, da gura nekog normalnog. A Hasanbegovića nitko nije službeno spominjao’

Izvor blizak vodstvu Domovinskog pokreta, pak, predlaže:

„Naravno da nemamo ništa protiv toga da Novosti izlaze i na ćirilici, ali bez političkog dijela. Kad bi oni pisali o folkloru, prirodi i društvu, nije problem da to Vlada financira, ali to onda ne bi koštalo 600 tisuća eura i tamo ne bi pisali autori poput Hrvoja Šimičevića, već bi onda, karikiram, neki Đorđe Đorđević pisao o branju šljiva za pečenje rakije kod Borisa Rašete u Lici. I to onda ne bi koštalo 600 tisuća eura godišnje.“

To su uglavnom okviri tema koje će se naći na stolu u nastavku pregovora HDZ-a i Domovinskog pokreta. No u tim pregovorima najveći ustupak morao je, odmah na početku, napraviti upravo Andrej Plenković i pogaziti kompletnu svoju dosadašnju politiku prema manjinama.

Kako god Plenković to pokušavao „umotati u celofan“, činjenica je da su ga politički pregazili ljudi koji su ga do jučer nazivali izdajnikom i koji smatraju da bi bolji predsjednik HDZ-a bio Ivan Anušić, što je javno na Podcastu Mrežnica prošloga vikenda rekao njihov član i novi izabrani saborski zastupnik Josip Jurčević, koji je Plenkovića prozvao „eksponentom globalističke strukture koja od njega želi da pacificira Hrvatsku i da nas kolonizira“. Iako ljudi bliski vodstvu Domovinskog pokreta tvrde da je riječ o „solo“ istupu Josipa Jurčevića koji ne odražava stavove vodstva Domovinskog pokreta, činjenica jest da je Domovinski pokret upravo s takvim i sličnim stavovima i ušao u kampanju za parlamentarne izbore te je vodio s pozicije najžešćeg Plenkovićevog političkog neprijatelja i s ciljem rušenja njega i HDZ-a.

Unatoč koleričnoj dinamici tih pregovora i svakodnevnom variranju njihove izvjesnosti, neki detalji, prije svega najave da se odriče prisutnosti predstavnika srpske nacionalne manjine u budućoj vladi, koji su se koncem proteklog tjedna počeli plasirati prema javnosti s aspekta upotpunjavanja političkog profila najdugovječnijeg hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, ipak se mogu tumačiti jednoznačno.

‘Ako SDSS u Saboru podrži Vladu, to njima nitko ne brani niti dovodi u pitanje. Ključno je da njih nema u onih 76 ruku koje se nose kod predsjednika Milanovića i koje će biti navedene u sporazumu’, kaže izvor iz HDZ-a

Ti detalji Andreja Plenkovića prokazuju kao prvorazrednog političkog beskičmenjaka, koji se pritisnut novom političkom realnošću u borbi za svoj politički opstanak i probitak bez problema odriče nekih ključnih odrednica vlastite umjereno desne političke agende i principa. Prokazuju ga kao osobu iza čije se nominalno proeuropske vanjštine krije licemjerni pragmatik spreman „i s crnim vragom saditi tikve“, zbog čega će, dovrši li slaganje vlade s DP-om, biti lišen bilo kakvog kredibiliteta za prozivanje političkih suparnika i neovisnih kritičara te moralno dociranje.

Pritom bi njegov ostanak na vlasti, iz čega bi svakako i dalje pokušavao crpiti uporište za svoje nervozne kritike upućene oporbi i kritičkoj javnosti, mogao dodatno usporiti približavanje Hrvatske srednje razvijenim članicama EU-a. Da paradoks bude veći, počne li se u nekim segmentima događati suprotno, zasluge za to mogli bi si početi pripisivati pripadnici tvrde desnice iz Domovinskog pokreta.

Za Plenkovića je još pogubnija spoznaja da ga Domovinski pokret može svakodnevno dodatno pritiskati i diktirati mu što da radi – jer ako on ne pristane na neke njihove uvjete, oni mogu u bilo kojem trenutku odustati od podrške njegovoj vladi i de facto ga srušiti.

A to je, čini se, tek početak njegova suočavanja s punim značenjem statusa relativnog izbornog pobjednika.