Za državu, ali i za samu stranku, najbolje je da se parlamentarni izbori održe što je ranije moguće, pa je početak srpnja optimalan i visoko vjerojatan termin za to. Mogu ga poremetiti jedino nepredviđena događanja oko pandemije koronavirusa, a u tom slučaju ići će se s rezervnom opcijom u rujnu – sukus je razmišljanja vrha Hrvatske demokratske zajednice i više sugovornika s kojima je Nacional razgovarao proteklog tjedna.

Pandemija koronavirusa još će na jedan način obilježiti predizbornu kampanju. Jedna od ključnih tema s kojom će HDZ na čelu s Plenkovićem nastojati pridobiti povjerenje birača i osigurati drugi mandat na vlasti izgradnja je i ubrzana revitalizacija Imunološkog zavoda. Ovo će, čini se, biti jedan od ključnih aduta HDZ-ove kampanje jer je kod premijera Andreja Plenkovića i suradnika napokon sazrela spoznaja o strateškoj važnosti ove temeljito devastirane tvrtke čija će revitalizacija, izvjesno je, tražiti znatan period. To se po svemu sudeći napokon može tvrditi nakon susreta s užim krugom eksperata koji su u ponedjeljak u ranim prijepodnevnim satima s Plenkovićem održali zadnji u nizu sastanaka na tu temu.

“Neće ići preko noći, no treba krenuti u taj posao i u ovom slučaju radit će se o važnoj najavi koju će HDZ odašiljati i koju u svakom slučaju namjerava ostvariti, po mogućnosti po ubrzanom hodogramu“, tvrdi visoki politički izvor blizak vrhu stranke.

U HDZ-u su svjesni da je period relaksacije protuepidemijskih mjera, tijekom kojeg još uvijek neće u potpunosti do izražaja doći gospodarski pad i rast nezaposlenosti, pravi trenutak za osvajanje novog mandata, no smatraju i da se radi o najpovoljnijoj opciji u kontekstu državnih interesa. Nova vlada, naime, po njima mora imati svježe ovlasti za donošenje važnih gospodarskih odluka, uključujući prije svega mjere za spas gospodarstva – a među njima i reformske poteze o kojima se u javnosti sve češće i intenzivnije raspravlja.

Nova vlada, po razmišljanjima iz vrha HDZ-a, mora imati svježe ovlasti za donošenje mjera za spas gospodarstva – a među njima i reformske poteze o kojima se u javnosti sve intenzivnije raspravlja

“Ako bismo govorili u brojkama, šanse za izbore u srpnju trenutno su na oko 75 posto; a ako broj zaraženih koronavirusom u iduća tri tjedna ostane na ovoj razini i nastavi padati, odnosno ako ne dođe do većeg iskakanja, šanse rastu na 95 posto”, kazala je za Nacional osoba iz vrha HDZ-a. Po ovom scenariju, do raspuštanja Sabora doista bi došlo već početkom svibnja, kako sve već spekuliralo u dijelu hrvatskih medija, a potom loptica prelazi u ruke predsjednika Zorana Milanovića koji ima ustavni rok od 30 do 60 dana za raspisivanje izbora. U HDZ-u procjenjuju da će on koristiti maksimalan rok i da će u međuvremenu obaviti različite razgovore, konzultacije i slično, no ne postoji uvjerenje da će se kao predsjednik države miješati u predizbornu kampanju ili na bilo koji način pomagati SDP-u. “Izjavom oko bacanja ploče HOS-a u Novskoj donekle je podigao noge i mobilizirao desnicu, ali u izbornoj kampanji po svemu sudeći će ostati neutralan i stoga se zasad ne namjeravamo baviti njegovim istupima i nećemo otvarati taj front”, dodaje isti sugovornik Nacionala iz vrha HDZ-a i Vlade. On je za Nacional otkrio dio planova kojima vladajuća stranka namjerava kapitalizirati evidentnu (barem privremenu) pobjedu nad koronavirusom i učvrstiti svoju vlast te taktiku kojom namjerava doći do tog cilja.

“Prije svega, vjerujemo da će građani usprkos određenom rastu nestrpljenja zbog različitih svakodnevnih ograničenja ipak honorirati uvedene protuepidemijske mjere i njihov učinak: sasvim je jasno da je Hrvatska uspjela spriječiti nekontrolirano širenje virusa i da se nalazi u kategoriji europskih zemalja koje su izvrsno reagirale na krizu te spriječile masovnu infekciju i raspad zdravstvenog sustava, a posljedično i umiranje velikog broja ljudi. Novoj vladi u tom smislu potezi će biti gotovo pa unaprijed zadani – trenutno ne postoje učinkovitije mjere koje bi se mogle provoditi i jasno je da će Hrvatska u većoj ili manjoj mjeri pratiti ponašanje glavnine uspješnih europskih zemalja, odnosno kopirati ili kombinirati njihove mjere, ovisno o učinku, te ih popuštati ili zatezati ovisno o eventualnom novom valu epidemije. Takva situacija trajat će do stavljanja u široku upotrebu lijeka ili cjepiva protiv ove bolesti, a to se realno ne može očekivati još najmanje godinu dana”, pojašnjava ovaj izvor iz HDZ-a. On za Nacional opisuje neke od ključnih aduta s kojima će stranka izaći pred hrvatske birače: prije svega tu su kratkoročni i dugoročni planovi za oporavak gospodarstva, potom za postizanje što veće samodostatnosti Hrvatske na nizu polja od strateške državne važnosti. To se prije svega odnosi na poljoprivredu, ali i na specifične grane proizvodnje poput cjepiva i raznih drugih pripravaka iz domene rada Imunološkog zavoda.

Drugi bitan kratkoročni segment bit će pokušaj revitalizacije hrvatskog turizma, barem u onoj mjeri u kojoj će to biti moguće zbog globalnih okolnosti. Popuštanje protuepidemioloških mjera odvijat će se iz tjedna u tjedan i ako ono poluči očekivane učinke, Hrvatska će se moći reklamirati kao sigurna destinacija. A to bi, u kombinaciji s diplomatskim aktivnostima u nizu europskih zemalja i potencijalnim dogovorom o transferu turista, moglo dovesti do kakve-takve turističke sezone ovog ljeta. Ona neće biti ni sjena prethodnih, naravno, ali bitno je održati ekonomsku aktivnost i stvoriti što bolju startnu poziciju za sezone u godinama koje dolaze”, objašnjava ovaj sugovornik iz HDZ-a. On naglašava još jedan važan detalj: aktualna vlada predvođena HDZ-om učinit će apsolutno sve kako se ni u kojem slučaju ne bi zaustavilo provođenje velikih investicijskih i infrastrukturnih projekata, osobito onih financiranih iz europskih fondova, jer je evidentno da oni snažno utječu na kretanje BDP-a.

U programskom smislu, HDZ će za predstojeće parlamentarne izbore zapravo nadograditi program koji su Andrej Plenković i njegov tim predstavili uoči nedavnih unutarstranačkih izbora i na temelju kojeg je ostvarena apsolutna pobjeda, s time da će se u njega dodatno ugraditi vizija pojednostavljeno opisana izrazom “Hrvatska nakon korone”. U ovom segmentu iznimno će bitna biti reakcija Europske komisije i izgled budućeg “Marshallova plana” za revitalizaciju europskog gospodarstva, u čijem će kreiranju Hrvatska kao predsjedateljica i Plenković kao izvrsno umrežen premijer sasvim sigurno aktivno sudjelovati. A to će na domaćem planu dodatno stvoriti dojam o njegovoj kompetentnosti, gotovo pa nezamjenjivosti, pogotovo stoga što do srpnja još uvijek neće biti vidljive ekonomske posljedice krize oko koronavirusa i što će veliki dio tvrtki još uvijek koristiti Vladine poticajne mjere za pomoć ugroženim tvrtkama i za održavanje zaposlenosti.

‘Sigurno je da se na HDZ-ovim listama neće naći gubitnici na unutarstranačkim izborima Kovač, Brkić i drugi, uz mogući izuzetak za Davora Ivu Stiera, a nije u planu ni poticanje daljnje karijere Mikulića’

“Što se tiče situacije unutar same stranke, ona je poprilično jasna: Plenković je najprije pomeo pod sa svojim protukandidatima poput Mire Kovača ili Milijana Brkića, potom se riješio kompromitiranih kadrova poput Milana Kujundžića, a kriza oko virusa bacila je u zapećak i brojne teme na kojima su oni politički egzistirali, ponekad čak i parazitirali. Okosnicu HDZ-ovog tima za izbore činit će Plenkovićevi glavni aduti na unutarstranačkim izborima – Tomislav Medved, Oleg Butković, Branko Bačić, Ivan Anušić i Zdravka Bušić – te još i pobjednički tim protiv korone, prije svega ministri Davor Božinović i Vili Beroš. Tu su svakako ministri koji su konstantno predstavljali podršku Plenkoviću, poput Damir Krstičevića i Gorana Grlića-Radmana, ali i neki drugi poput Tomislava Ćorića, a svakako još i Gordan Jandroković, Ante Sanader i niz HDZ-ovih dužnosnika mlađe generacije na mjestima župana, gradonačelnika i načelnika. Sigurno je da se na HDZ-ovim listama neće naći gubitnici na unutarstranačkim izborima Kovač, Brkić i drugi, uz mogući izuzetak za Davora Ivu Stiera, a nije u planu ni poticanje daljnje političke karijere glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića”, kazao je drugi sugovornik iz HDZ-a. Po njegovim riječima, vrlo je neizvjesna politička sudbina ministra financija Zdravka Marića i gospodarstva Darka Horvata jer – kako je Nacional opisao još prošlog tjedna – Plenković nije zadovoljan brzinom i kvalitetom njihove reakcije na krizu i u njima ne vidi potencijal za strateško planiranje i razvoj hrvatskog gospodarstva u novim okolnostima. “Teško da će njih dvojica biti u prvom planu, mada u Horvatovu slučaju to nije još uvijek definitivno samo zato što nije izvjesno da HDZ u Međimurju ima druge kadrove sposobne za obnašanje visokih funkcija. Uglavnom, stranačka hijerarhija jasno će se vidjeti na izbornim listama”, dodaje on.

Na srpanjske ili eventualno rujanske izbore HDZ definitivno izlazi samostalno i procjenjuje da mu je SDP jedini realni konkurent, premda će i ta stranka vjerojatno proći znatno lošije u odnosu na šanse koje joj daju trenutka istraživanja javnog mišljenja. HDZ računa na izbornu pobjedu sa značajnom razlikom, a tek nakon toga se namjerava posvetiti postizbornoj kombinatorici i traženju koalicijskih partnera. O Domovinskom pokretu Miroslava Škore zasad se ne žele izjašnjavati prije svega zato što smatraju da on neće polučiti značajan rezultat. “Ne samo da ima ozbiljne poteškoće u razgovorima s Mostom i Suverenistima, nego ne uspijeva ni formirati ozbiljnu organizaciju na terenu kao osnovni preduvjet za izlazak na izbore. Usprkos respektabilnom rezultatu na predsjedničkim izborima, njegov osnovni cilj na parlamentarnima bit će puko političko preživljavanje”, smatraju u HDZ-u.