Premijer Andrej Plenković predstavit će u četvrtak nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Nakon sjenice Vlade Andrej Plenković će novinarima predstaviti nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. koji će Hrvatskoj poslužiti za dobivanje 6,3 milijarde eura u bespovratnih sredstava u narednih nekoliko godina.

Ideja je da plan pomogne reformama, privatnim i javnim ulaganjima, da pridonese rastu BDP-a, te da minimalno 20 posto sredstava bude usmjereno na digitalnu tranziciju, a 20 posto na zelenu tranziciju.

Predstavljanje Nacionalnog plana:

“Vlada je predano radila na pripremama Nacionalnog plana, dokumenta koji će poslužiti za dobivanje 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava u sljedećih nekoliko godina. Ideja je da sve komponente koje su u njemu sadržane – obrazovanje, javna uprava, pravosuđe, državna imovina, tržište rada, socijalna zaštita, obnova zgrada, znanost, gospodarstvo, zdravstvo… pomognu i reformskom zamahu vlade, javnim i privatnim ulaganjima, da pridonese rastu BDP-a. Ideja je da minimalno 20 posto sredstava bude usmjereno na digitalnu tranziciju, minimalno 37 posto na zelenu tranziciju. Te investicije su bitne za ekonomiju, naš razvoj”, rekao je na početku Plenković.

Dodao je da žele da ga u sljedećih mjesec dana vidi i javnost. Najavio je da će sredinom travnja imati raspravu u Saboru te će osluškivati mišljenja svih sudionika.

“Načelno je obveza da se Plan dovrši do kraja travnja i da nakon toga krene evaluacija EK, a potom bude usvojena na Vijeću. 13 posto sredstava trebalo bi biti uplaćeno kao predujam za korištenje sredstava”, rekao je i dodao da su osigurali 24.5 milijardi eura u narednih 10 godina, što je 12 posto BDP-a iz proračuna za 2020. “Toliko nitko nije dobio”, poručio je.

Dodao je da su reforme nužne kako bi se ova sredstva koristila. “Nužno je da se minimalno 20 posto iz ovih sredstava usmjeri u digitalnu tranziciju te minimalno 37 posto u zelenu tranziciju te da se poštuje načelo nenanošenja značajne štete, što znači da sve reforme ne bi smjele utjecati na politiku klimatskih promjena”, rekao je.

Plenković je rekao da ovo nije ‘helicopter money’.

Da bi se Komisija odobrila ova sredstva, nužna je provedba reformi. Tri su temeljna zahtjeva.

“Najmanje 37 posto sredstava mora se usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji, najmanje 20 posto sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštovati načelo ne nanosi značajnu štetu. To znači da sve reforme ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja”, pojasnio je.

Dodao je i kroz ovaj plan u fokusu energetska obnova zgrada koja će poslužiti i za obnovu Zagreba, Banovine i drugih krajeva pogođenih potresom. Plan je, ističe, strukturiran u pet komponenti i jednu inicijativu.

Dodao je je i kroz ovaj plan u fokusu energetska obnova zgrada koja će poslužiti i za obnovu Zagreba, Banovine i drugih krajeva pogođenih potresom. Za gospodarstvo bi išlo 54 posto alokacije, za javnu upravu i pravosuđe 10 posto, na znanost i obrazovanje 15 posto, tržište rada 4 posto, zdravstvo 5 posto i obnova zgrada 12 posto.

Planovi bi Komisiji trebali biti dostavljeni do 30. travnja. Rasprava u saboru bit će 14. travnja.

“U rukometnom smislu idemo u trokorak. Prvo idemo napraviti plan ulaganja koja su 100 posto bespovratnih sredstava. Onda idemo na višegodišnji financijski okvir, naša je nacionalna participacija 15 posto. 85 posto EU sredstava, 15 posto naših sredstava. Treći korak, za kojeg imamo vremena do 2023. za dodatnih 3.6 milijardi eura iz instrumenta EU sljedeće generacije i na taj način koristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju”, rekao je Plenković.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako vlada smatra da plan pokriva sva područja koja su važna za hrvatsko gospodarstvo i društvo.

Na pitanje koje je jamstvo za reforme kad se već četiri godine neke stvari nisu pomaknule, premijer je rekao: “Dosta smo napredovali u pogledu digitalizacije od 2008. Stvari nisu tako banalne kao što sugerirate.”

“Neke od ovih reformi su na stalnom dnevnom redu svih vlada u svijetu, unapređenje zdravstva itd. Jedino vidim da rastu plaće, i to posebno u mandatu naše vlade, i to dosta. Važno je da se ovaj dokuemnt odobri i da se krene u investicije”, dodao je.

Ministar Marić je rekao da je OIB bio veliki iskorak. “Puno je napravljeno, ali sve evidenije još nisu povezane”, rekao je i dodao da je sustav e-gradjani jako dobar, ali je slabo prepoznat u općoj populaciji.

Na pitanje je li analizirano zašto neki dobar program nije proveden, odgovorio je ministar Josip Aladrović referirajući se na konkretan problem reforme plaća. “Nije bilo moguće provesti sve reforme iz domene plaća. Zato smo u plan oporavka dodali kao mjeru reorganizaciju plaća i u državnoj i javnoj upravi. U idućem razdoblju to možemo provesti.”

O konkretnim projektima govorio je Tomislav Ćorić: “Kroz ovaj plan oporavka financirat će se biorafinerija Sisak. Biogoriva su goriva budućnosti i to je smjer Ine koji otvara perspektivu na tržištu.”

O reformama u zdravstvu Vili Beroš je rekao: “Ovaj plan je važna karika u lancu reforme zdravstva. Jačanje otpornosti je nikad važnij. Dva osnovna cilja su adekvatan odgovor na aktualne izazove u smislu i tumorskih bolesti, ali i na zarazne bolesti kao što sad svjedočimo u kontekstu pandemije. Potom osigurati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite. Uzimajući u obzir vremenska ograničenja, plan ima pet koraka. Prvi je unaprjeđenje kvalitete u sklopu kojeg se planira financiranje mobilnih ambulanti i ljekarna te dogradnja raznih objekata. Drugo je uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, donesen je i strateški okvir borbe protiv raka. Nadalje planira se uspostava nacionalne onkološke mreže i uvodi se sustav strateškog upravljanja ljudskim resursima. Time će se omogućiti brojne nove specijalizacije. Imamo i mjere za financijsku održivost sustava.”

O dugu veledrogerijama Beroš je rekao da je Vlada odredila 900 milijuna kuna. “No, to je samo početak. Ne bježimo od duga. Vlada će ga podmiriti, ali taj novac nije bačen u zrak, nego je utrošen za liječenje”, poručio je.

O problemu obustave lijekova rekao je: “Očekujem očitovanje ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića. Preliminarno je rekao da ne fali, nego je lijek zatražen unaprijed zbog putovanja. Čak odgođena primjena tog lijeka nema utjecaja na krajnju terapiju. Zbog organizacije se može dogoditi da netko ne dobije lijek isti dan, no svi su ravnatelji dobili jasan naputak da se o tome mora voditi računa i upozoriti ministarstvo ako ima neštasica na vidiku. Zasad informacija o nestašicama nema.”

O radnicima u Hrvatskoj Aladrović je rekao: “Što se tiče stope zaposlenosti, tu smo kroz razvojnu strategiju definirali ciljeve. Smatramo u Ministarstvu rada da je ovaj postotak od 70% dostižan. Broj radnika, tj. osiguranika na burzi može biti viši. Oko 160 tisuća ljudi je nezaposleno. Očekujemo uvozom radnika i aktivacijom zapošljivih radnika s burze da su to dostižne brojke. Broj radnika u Hrvatskoj mora se u idućem periodu konstantno povećavati.”

Ćorić je dodao da je cilj otvoriti Zakon o javnoj nabavi i ići u smjeru ozelenjavanja javne nabave da se taj sustav prilagodi onome što želimo, a to je skraćivanje lanca javna nabave što otvara mogućnost da bliži opskrbljivači u tome zauzmu adekvatnije mjesto. “Što se tiče ministarstva, ići ćemo za tim da primjerom pokažemo kako to učiniti. Učinkovitost sustava javne nabave pitanje je u cijeloj Europi i treba ići za maksimalnom transparentnošću postupaka prema javnosti”, poručio je.

Ministrica Nina Obuljen Koržinek rekla je da je predviđeno ulaganje u kulturnu industriju. “Ulaganja moraju biti vezana uz reforme, naglasak je na normativnom okviru vezano uz monetizaciju intelektualnog vlasništva na digitalnom tržištu i povećanje konkurentnosti mikro tvrtki. Drugi segment je medijska industrija i sustav provjere činjenica, te ulaganje u profesionalno novinarstvo”, rekla je.

“Ovih 6 milijardi bespovratnih sigurno neće biti dovoljno za obnovu”, rekao je ministar Darko Horvat o obnovi nakon potresa. Dodao je da se sredstva pribavljaju iz drugih izvora.