Hrvatska je tijekom šest mjeseci predsjedanja Vijećem Europske unije pokazala liderstvo i postigla maksimum realno mogućega u okolnostima kakve nikada dosad nisu zabilježene, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković u intervjuu Hini.

Nitko nije mogao zamisliti ovoliko izazova s kojima smo se morali suočiti i pandemiju koja nije viđena u zadnjih sto godina, a Zagreb je istodobno pogodio potres, podsjetio je Plenković, tvrdeći da ni “najiskusnije i najstarije države članice na pamte da se bilo koje predsjedanje zbivalo u takvim uvjetima”. “Zbog toga su pohvale koje dobivamo od svih država članica mnogo više od kurtoazije”, kaže premijer.

Ustvrdio je da je Hrvatska, “unatoč okolnostima bez presedana, ostvarila brojne ciljeve koje si je zadala”, pa “na europskoj i međunarodnoj sceni ima poziciju i reputaciju kakvu nikad ranije nije imala”.

Tvrdi da je Hrvatska “na europskoj razini pokazala liderstvo i inicijativu po najsloženijim temama”, koordinirajući zajednički odgovor na krizu uzrokovanu covidom-19. “Prikladno je reći da je Europska unija mnogo postigla u rekordnom vremenu”.

Plenković ocjenjuje da je najveće postignuće hrvatskog predsjedanja “da smo djelovali i obavili sve što je trebalo u najtežim mogućim okolnostima”.

Smatra da su postignuti glavni ciljevi predsjedanja: Zagrebački sastanak na vrhu i pomaci u politici proširenja, pripreme za pokretanje Konferencije o budućnosti Europe i uredan Brexit.

“Teze da je naše predsjedništvo podbacilo mogli smo jedino čuti u nekakvim anonimnim člancima bez ikakvih argumenata. Hrvatska administracija stekla je vrijedno iskustvo, osobito u kriznom upravljanju na europskoj razini”, ustvrdio je premijer.

Priznaje da je “pandemija smanjila i odjek našeg predsjedanja”, ali “nije njegov sadržaj i ukupnu kvalitetu”.

Plenković je najavio kako “očekuje što skoriji dogovor o Planu oporavka EU-a i novom Višegodišnjem financijskom okviru, koji će biti europski odgovor na gospodarsku krizu i novu realnost koja je pred nama.” Hrvatska iz tih izvora očekuje “gotovo 22 milijarde eura”, “iznos dvostruko veći nego što Hrvatska sada ima iz EU proračuna na raspolaganju i snažan je poticaj bržem gospodarskom razvoju nakon krize”.

Novac će biti usmjeren, “između ostaloga, na održivi gradski i željeznički promet, čistu i efikasnu proizvodnju i korištenje energije, širokopojasni internet, ali i u sredstva za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća”, kazao je, među ostalim, predsjednik Vlade u intervjuu Hini.