U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održala se sjednica Vlade Republike Hrvatske.

Na dnevnom redu je među ostalim bio prijedlog zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, informacije o aktualnom stanju vezanom za potres, prijedlog odluke o donošenju Izmjene Programa sufinanciranja uspostave pokusnih polja navodnjavanja poljoprivrednih kultura za 2023. godinu.

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice zahvalio je potpredsjedniku Tomi Medvedu na postizanju dogovora u vezi čelnog čovjeka VSOA-e.

“Pozicija Vlade je čvrsta na prijedlogu brigadnog generala Mije Validžića, sa svim kompetencijama koje ima u svojoj karijeri da preuzme tu dužnost”, istaknuo je Plenković, dodavši kako će se u sljedećim tjednima voditi razgovori s Uredom predsjednika s ciljem da s to pitanje što prije riješi.

Također je zahvalio i ministru zdravstva Viliju Berošu zbog ulaganja u KBC-u Split.

Afera u HEP-u

Osvrnuo se i na pitanje prodaje viškova plina koje HEP kupio od Ine.

Rekao je kako će o tome više riječi biti na Odboru za gospodarstvo Hrvatskog sabora, gdje će, kako je najavio, biti ministar Filipović, predsjednik uprave HEP-a, čelni ljudi Plinacroa, HERE i HROTE-a.

“Cilj rasprave odbora je da se rasvijetle sve okolnosti situacije koja je nastala”, istaknuo je, te ponovio bit politike hrvatske vlade u energetskoj krizi bez presedana.

“Prvo uzrokovana je agresijom Putinove Rusije na Ukrajinu, to je polazišna točka svih okolnosti u kojima djelujemo. Ona je prouzročila ogromne žrtve, štete, imala je enormne ekonomske, energetske, prehrambene pa i inflacijske posljedice na brojne države, a praktički niti jedna država ne tlu europskog kontinenta nije prošla bez posljedica. To se manifestiralo ponajprije u brzom i enormnom rastu cijena energenata, prije svega cijena plina, koji uz sebe veže rast cijena struje i naftnih derivata. Kad rastu cijene energenata, ona se prelijeva u cijene i troškove života u svim mogućim aspektima funkcioniranja”, rekao je Plenković, prenosi HRT.

“Politika Vlade RH koja je i kroz pandemiju COVID-a i kroz energetsko prehrambeno inflacijsku krizu imala za cilj očuvati socijalnu koheziju i spriječiti socijalnu frakturu. I u tome je u potpunosti uspjela. Imala je za cilj u energetskom smislu dva ključna elementa. Prvi da cijene energenata bude priuštive našim građanima, gospodarstvu i institucijama i drugi da osiguramo sigurnost opskrbe energentima. Hrvatskim građanima i gospodarstvu niti u jednom trenutku, od početka ruske agresije na Ukrajinu, nije došao u rizik nedostatka bilo kojeg energenta i uvijek su cijene bile priuštive. Da nije bilo odluka Hrvatske vlade o subvencioniranim cijenama i da smo pustili da tržište određuje cijene, onda bi vidjeli što bi bile posljedice socijalne frakture i socijalne kohezije”, istaknuo je Plenković.

Dotaknuo se i oporbe

“Mi smo prije otprilike godinu dana imali vapaj oporbe da hrvatski plin iz naših polja ne smije ići u Mađarsku. Sjećate se gromoglasnog nastojanja opozicije gotovo da optuži Vladu i Inu da hrvatski plin ide u Mađarsku? U prošloj godini smo osigurali da se podzemno skladište plina ispuni na vrijeme i oko 1. listopada bili smo na gotovo sto posto, što je normalno. Politika osiguranja zaliha plina je bila vođena vrlo jasnom logikom da u bilo kojem trenutku, u ratnim okolnostima u Ukrajini, može doći do problema s plinovodima ili političke odluke da se plin ne šalje iz Rusije preko Ukrajine dalje prema Europi. Morali smo osigurati energetsku sigurnost”, kaže Plenković, prenosi N1.

Pritom, navodi, pomogla je izgradnja LNG terminala na Krku.

“To znači diverzifikacija opskrbnih pravaca. U cijelom tom kontekstu važnu ulogu imao je HEP, a upravo je odlukama Vlade osiguran plin onimak koji ga u protivnom tijekom zimskih mjeseci možda ne bi ni imali. Dobro je što smo osigurali zalihe i za iduću sezonu grijanja, a imamo i situaciju da je došlo do otpuštanja viškova plina tijekom lipnja. U trenutku kad je Vlada obavještena od strane HROTE-a, odnosno HERA-a, a to je bilo 29. i 30. lipnja, na vrlo jasan način izmijenili smo na idućoj sjednici uredbu i time obvezu HEP-a, odnosno Ine, da prodaje plin HEP-u i HEP-u da ga preuzima. Time smo zaustavili situaciju da dođe do tzv. pozitivnih odstupanja u transportnom sustavu, a time i viškova plina.”

“Na temelju izvješća koja su nam dostavljena ćemo analizirati ovu situaciju, održat će se i saborska rasprava. Želimo, prije svega mi, rasvjetliti situaciju do kraja pa da donesemo odluke, ako ih treba donositi. Ali, pritom moramo biti svjesni da je HEP, zahvaljujući našim odlukama, nabavljao plin po puno povoljnijoj cijeni nego da ga je nabavljao po tržišnoj cijeni tijekom krize. Ovih nekoliko odstupanja koja su se zbila u lipnju ćemo temeljito analizirati i vidjeti zbog čega je do njih došlo i kako je do njih došlo. Kako god, cijela situacija nema nikakav efekt na građane, cijena plina i struje im je ostala ista, a ukupan plus u cijelom vođenju ove energetske krize je bio takav da smo osigurali da i HEP prođe puno bolje da nije bilo odluke Vlade i reguliranih cijena”, rekao je Andrej Plenković.

Genocid u Srebrenici

Istaknuo je i kako su se prisjetili 28. godišnjice strašnog genocida u Srebrenici, kada je pogubljeno više od 8.000 nedužnih dječaka, muškaraca, Bošnjaka.

“Takav zločin ne smije biti zaboravljen, a moramo učiniti sve da se on nikada niti ne ponovi i zato još jednom izražavamo pijetet prema žrtvama i sućut obiteljima tog strašnog genocida koji se dogodio prije 28 godina.”