Danas se u Zagrebu održava sjednica Vlade, a na dnevnom redu je, među ostalim, Prijedlog o pokretanju pregovora o izmjenama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i imenovanju pregovaračkoga odbora Vlade RH, te Prijedlog o pokretanju pregovora o sklapanju novog Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovanju Vladinog pregovaračkoga odbora.
Na Vladi je i Prijedlog Smjernica politike državnih potpora za razdoblje 2024. – 2026., odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti te dopuna Odluke o prihvaćanju nagodbe između Republike Hrvatske i društva HŽ Cargo d.o.o., u svrhu restrukturiranja.
Plenković je govor započeo s temom jačanja međunarodnog položaja Hrvatske.
“S obzirom na to da smo na početku godine, osvrnut ću se na nekoliko novih zakona koji su stupili na snagu – devet zakona u paketu poreznih izmjena, temeljem kojeg će svima rasti plaće”, rekao je.
“Povećali smo minimalnu plaću na 840 eura bruto, ovo je ozbiljno povećanje. Stupa na snagu Zakon o inkluzivnom dodatku koji objedinjuje i povećava naknade. Povećava se i nacionalna naknada za starije i bit će 150 eura. Ulazimo u fazu kad Zakon o trgovini dolazi u punu primjenu, reguliranje rada nedjeljom, prelazimo na režim na samo 16 radnih nedjelja u cijeloj godini”, nastavio je Plenković.
Istaknuo je povećane iznose za dječje doplatke, kao i izmjene zakona koje omogućavaju do 2027. prelazak svih osnovnih škola na jutarnju smjenu.
U turizmu i ugostiteljstvu fiskalizirano računa iznad 6 mlrd eura
U djelatnostima smještaja, pripremanja i usluživanja hrane i pića te putničkih agencija i organizatora putovanja u 2023. je fisaklizirano računa u vrijednosti od 6,05 milijardi eura i izdano 410 milijun računa, što je šest posto više nego u 2022., podaci su izneseni na sjednici Vlade u četvrtak.
Iznoseći te i druge podatke o ostvarenim rezultatima turizma i ugostiteljstva u 2023., premijer Andrej Plenković čestitao je cijelom turističkom sektoru, Ministarstvu turizma i sporta (MINTS) i svima koji su se trudili da “taj aspekt gospodarstva još jednom bude dobar i značajan” u godini kada je “Hrvatska među top 20 destinacija u svijetu”.
Naglasio je i fizičke rezultate turizma za 2023. s više od 20,6 milijuna dolazaka turista i 108 milijuna noćenja, što je za devet odnosno tri posto više nego u 2022., kao i samo za protekli prosinac u kojemu je Hrvatsku posjetilo 17 posto više turista, ostvarivši 10 posto više noćenja nego u prosincu 2022. Tome je pridonijela i Nova godina, za koju je u Hrvatskoj bilo 90 tisuća turista ili 12 posto više nego na isti datum godinu prije.
Posebno važnim ocijenio je i podatke Hrvatske narodne banke za treće tromjesečje 2023. u kojemu je ostvareno 9,12 milijardi eura prihoda od stranih turista, što je 7,7 posto ili 653,3 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2022.
Iz MINTS-a su iznijeli i podatke za devet mjeseci 2023. u kojima su prihodi od stranih turista iznosili gotovo 13 milijardi eura, što je porast od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., odnosno taj je prihod bio viši za 331 milijun eura.
Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2024. – 2026.
Vlada je na sjednici u četvrtak donijela i Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2024. do 2026. godine.
Smjernice je, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, izradilo Ministarstvo financija, a kako je naveo resorni ministar Marko Primorac, one predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedloga državnih potpora iz svoje nadležnosti.
Smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora, čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoženije, naveo je ministar, ističu se potpore “horizontalne prirode”, što je i u skladu s praksom Europske unije.
To su potpore koje se odnose na istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganje. “Kada govorimo o ulaganjima, posebno one potpore koje su u obliku regionalnih potpora”, dodao je Primorac.
Kako stoji u obrazloženju odluke, smjernice se odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, a ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu.
Također, navodi se, sukladno smjernicama davatelji državnih potpora trebaju osobito oprezno postupati pri odlučivanju o davanju državnih potpora koje, po svojoj prirodi, imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje. To su sektorske državne potpore, za koje iznos i učestalost dodjele u razdoblju 2024. – 2026. treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, napominje se.
Komentari