Premijer Andrej Plenković ponovio je u subotu da bi iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 1998. moglo koristiti Ukrajini i Gruziji koje su u ratovima s Rusijom ostale bez dijelova svoga teritorija.

Slične izjave izazivale su u prošlosti oštre reakcije Moskve koja smatra da “paralelne strukture domaće proizvodnje” idu na ruku kijevskoj “ratnoj kampanji”, umjesto poziva na obnovu dijaloga s Moskvom kroz proces iz Minska.

Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, Plenković je rekao da se iskustvo Ukrajine i Gruzije može usporediti s Hrvatskom, čiji su dijelovi teritorija bili okupirani od 1990. do 1998.

“Imali smo dva rješenja: vojno i diplomatsko…Rješenje koje se oslanja na pritisak i diplomaciju rezultirao je reintegracijom našeg teritorija”, istaknuo je Plenković.

Po njegovim riječima, taj bi se model mogao primijeniti na Ukrajinu i Gruziju koje bi bolje prošle da su bile članice EU-a i NATO-a.

“Ukrajina i Gruzija nisu ni u EU-u ni u NATO-u i to komplicira situaciju. Da su bile, situacija bi bila puno drugačija”, Plenković, bivši šef izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Ukrajinom.

Ukrajinsko ministarstvo za privremeno okupirane teritorije i raseljene osobe nedavno je objavilo da hrvatski model razmatra radi reintegracije Donbasa na istoku zemlje koji od 2014. kontroliraju proruski pobunjenici koje podupire Moskva.

Gruzija, koja je s Rusijom ratovala 2008., ostala je bez odmetnutih pokrajina Abhazije i Istočne Osetije koje vojno i gospodarski ovise o Moskvi.

Mirna reintegracija značila je povratak istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak zemlje. Nakon što je 1996. uvedena UN-ova prijelazna uprava, ta su područja u siječnju 1998. konačno vraćena u sastav Hrvatske.