Vlada zastaje s otkupom Ine od MOL-a zbog novih pravnih okolnosti nastalih nakon presude Vrhovnog suda te pokreće reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. i nastavlja s aktivnostima sudjelovanja RH u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem., rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Premijer Andrej Plenković rekao je na početku sjednice Vlade da se postupak protiv Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine i Ugovora o pliskom poslovanju, pokreće jer Vlada smatra da “zbog novih presuđenih okolnosti na Vrhovnom sudu” takvi ugovori ne mogu opstati.

Vrhovni sud RH je krajem listopada ove godine potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je bivši premijer Ivo Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupan Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.

Odluka se temelji na mišljenju struke

Vladina odluka, kako je dodao, utemeljena je i na pravnim mišljenjima i izvijestio da se Vlada konzultirala s Državnim odvjetništvom, Katedrom za međunarodno privatno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu te s Vladinim pravnim zastupnicima u postupcima s MOL-om.

“U ovim promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa dionice koje MOL drži u Ini, dok se ne razriješi ova nova pravna okolnost”, rekao je Plenković.

Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a su prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. siječnja 2009. godine.

Izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara je broj članova Nadzornog odbora Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada.

Prema tim izmjenama, Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave, koji ima i odlučujući glas. Kao novina u upravljanje su uvedeni izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave.

Vlada i MOL su tada potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom. U prosincu 2009. godine Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.

Prije tri godina odabran konzorcij

U travnju 2018. godine Vlada je odabrala konzorcij, u kojem su bili Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb, za investicijskog savjetnika Vlade u transakciji moguće kupnje dionica Ine od MOL-a te moguće naknadne prodaje tih dionica novom strateškom partneru Ine. Međutim, nakon što su se pojavili prijepori oko “shvaćanja onoga što je trebalo inkorporirati u sam ugovor o zastupanju, poglavito po pitanju tehničkih aspekata samoga angažiranja savjetnika”, Vlada je početkom kolovoza 2019. za novog konzultanta odabrala englesko-francusku investicijsku banku Lazard.

Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine u kojoj drži 49,1 posto dionica Ine (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionica), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto (608.241 dionice).

Sjednica Vlade

Premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru na sjednici Vlade podsjetio je na važna događanja u godini na izmaku i osvrnuo se na godišnjicu potresa na Banovini.

”Obilježili smo tužnu obljetnicu potresa koji je pogodio Banovinu. Potres je mobilizirao cijelu Hrvatsku, pokazali smo srce i solidarnost, hvala svim volonterima koji su pohrlili u pomoć na Banovinu pružiti pomoć”, rekao je.

“Donijeli smo niz odluka kojima smo olakšali život svojim sugrađanima, osigurali smo alternativni smještaj u kontejnerima i kućicama, tu smo napravili ogroman i brz iskorak”, kaže.

Kazao je da je “Vlada potpuno stala iza Banovine i učinila sve što je u našoj moći da olakša živote ljudima”. ”Još oko 5600 osoba je smješteno u mobilnim jedinicama, to je broj ljudi u alternativnoj smještaju. Nastojali smo osigurati da funkcionira sve ono što je ključno. Izdvojili smo ukupno više od milijardu kuna”, rekao je premijer, prenosi dnevnik.hr.

Autocesta kao ključan projekt

Plenković je kazao i da se želi dinamizirati obnova.”Zato želim reći da su radovi na 900 kuća, otvoreni su natječaji za izgradnju zgrada i obiteljskih kuća, želimo da ta nova izgradnja bude otporna na nove potrese. Međutim, naš pogled na Banovinu nije samo vezan za potrese. Za danas smo pripremili program mjera koji se odnosi na demografsku i gospodarsku revitalizaciju Banovine i cijele županije vrijedan 15 milijardi kuna”, rekao je i najavio da želi da se do kraja mandata ove Vlade završi izgradnja autoceste Zagreb-Sisak.

”Da bismo napravili poseban korak prema ovom dijelu Hrvatske, nova karta regionalnih potpora stupa na snagu 1. siječnja i tu će svi profitirati. Gospodarske potpore na Banovini će biti 60 posto za velike poduzetnike, 70 za srednje i 75 za male. To znači da ako investitor bira investirati u Sisak ili Petrinju na oko 3 i pol milijuna njemu će biti za milijun kuna jeftinije investirati u Sisak”, pojasnio je premijer.

”Nema tog područja u kojemu je bio ovakav potres i da se obnovilo u mjesec dana, dva mjeseca ili godinu dana. To su lažne teze”, poručio je.

Vlada će na sjednici usvojiti Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, vrijedan 15 milijardi kuna.

Premijer o koroni: Rast brojki je signal

Osvrnuo se i na stanje s epidemijom koronavirusom rekavši da je rast broja novozaraženih ”signal da bismo mogli gledati eksploziju omikrona koji je očito takav soj da se munjevito širi”.

”Zato smo ovaj tjedan održali više sastanaka, i Znanstveni savjet i sastanak s ravnateljima bolnica. U ovim okolnostima moramo biti spremni na održavanje zdravstvenog sustava”, rekao je.

“Omikron je puno zarazniji od ostalih varijanti. Da nije, ne bi se tako brzo širio svijetom. Ja već godinu dana govorim da se treba cijepiti i pridržavati svih mjera. To je temelj zaštite od virusa”, dodaje premijer.

Povećava se minimalna bruto plaća

Premijer je kazao i da se od siječnja povećava minimalna bruto plaća za 437,5 kuna na 4687 kuna.

“To znači da je minimalna neto plaća s 3400 ide na 3750 kuna, odnosno na 500 eura. Tu vidimo da smo uvećali u našem mandatu zaista nekoliko puta sustavno minimalne plaće i na taj način olakšavamo položaj onih koji su na toj razini osobnog dohotka”, kazao je premijer.

Ministar branitelja Tomo Medved osvrnuo se na aktivnosti vezane uz obnovu na potresom pogođenom području te pobrojao što je sve Vlada učinila. Kazao je da će Stožer za obnovu nastaviti pratiti svaki segemnt procesa same obnove.