NACIONAL OTKRIVA DRAMATIČNE PLANOVE HDZ-ove stranačke oligarhije o sudbini šefa stranke Andreja Plenkovića kojem, kako tvrdi visoki izvor iz Predsjedništva HDZ-a, još nisu našli pravu zamjenu, ali su ga spremni zamijeniti čim se dogovore oko kandidata

Najmanje 12 ili 13 članova Predsjedništva HDZ-a u ključnom se trenutku spremno okrenuti protiv predsjednika stranke Andreja Plenkovića, a ostali će im se onda prikloniti domino-efektom. Podrška koju mu trenutno daju samo je prividna, dok ne dođe do unutarstranačkog obračuna”, rekao je to za Nacional prošloga tjedna jedan od istaknutijih članova Predsjedništva koji je među onima koji trenutno aktivno podržavaju Plenkovića, ali i za kojeg se smatra da pripada jednoj od grupacija koje bi se prve od njega mogle okrenuti.

Taj izvor opisao je raspoloženje stranačke oligarhije ne samo prema Plenkoviću, već i prema njegovim protukandidatima za mjesto šefa stranke, te naveo moguće scenarije koji će se odvijati kad se aktivno krene u unutarstranačke izbore. Nešto slično, još prije gotovo dva mjeseca, Nacionalu je izravno rekao jedan drugi član Predsjedništva HDZ-a koji obnaša izrazito izloženu funkciju i također nominalno podržava Plenkovića, ali je isto tako blizak onim stranačkim strukturama koje bi se i najprije mogle odmetnuti od stranačkog šefa. Razlika između njih dvojice u tome je što je član Predsjedništva s kojim je Nacional razgovarao prošloga tjedna taksativno nabrojao koji su se članovi Predsjedništva spremni okrenuti protiv Plenkovića, ali i objasnio zašto do toga možda u konačnici ipak neće doći.

“Sve su to za sada prikriveni protivnici, nitko nije otvoreno protiv njega. Neki će se prikloniti tek kad vide da su se i najjači članovi Predsjedništva okrenuli protiv Plenkovića”, rekao je taj izvor. Među onima koje je nabrojio kao moguće protivnike nalaze se i neki bivši i neki sadašnji ministri, kao i neki bivši i sadašnji župani, pa i neki stranački veterani. Sve su to u javnosti vrlo poznate osobe, među njima su dvojica ministara smijenjenih u nedavnoj čistki Vlade, dvojica vrlo bliskih davnih suradnika predsjednika Franje Tuđmana koja su se sve do sada zadržala u vrhu stranke, jedan aktivni ministar koji se spominjao kao mogući Plenkovićev nasljednik, jedan od vodećih ljudi iz najnovije garde HDZ-ovskih kadrova, jedan od župana iz Dalmacije. Nakon što je nabrojio njih desetak, taj Nacionalov izvor lupio se po čelu i rekao:

“Znate li koga smo zaboravili? Pa Milijana Brkića.”

Drugim riječima, velika pomirba između Plenkovića i Brkića barem za jednog od njih samo je velika predstava. Brkićeva pozicija u stranci ponovno je ojačala jer je uspio preživjeti sve afere s kojima je bio povezan i ponovno se postavio kao čovjek bez kojeg ni HDZ ni Plenković ne mogu dobiti izbore. Upravo su Brkić i neki njemu lojalni predsjednici županijskih organizacija, kad se 2016. birao Karamarkov nasljednik, Plenkoviću dali presudnu podršku. Brkića smatraju ključnim i u nagovaranju nekih od kandidata koji su već bili najavili kandidature da odustanu od utrke kako bi Plenković bio jedini kandidat. Jedan od njih Nacionalu je rekao sljedeće:

“Mene nije nagovarao Brkić, ali stvorilo se takvo ozračje u stranci da je bilo očito da drugi kandidati nemaju u toj priči što raditi.”

No visoki izvor iz stranke otkrio je Nacionalu još nešto. Brkić je bio i taj koji je Karamarku rekao da mora sam odstupiti, a toj dramatičnoj sceni nakon koje stvari između Karamarka i Brkića više nikad neće biti iste, prethodio je sastanak 17 članova Predsjedništva. Jedan od njih ispričao je što se sve događalo:

“Nas 17 našlo se u petak u 11.30 u Klubu, dali smo zadatak jednom od nas da do 15 sati pronađe Karamarka i prenese mu poruku da se povuče. Ako to ne učini, mi ćemo potpisati zahtjev za njegovom ostavkom i sutradan ga smijeniti. Karamarko je u subotu u 10 ujutro sazvao press konferenciju i objavio da se povlači. Zašto to sad govorim? Zato što je politika pitanje trenutka. Sad su svi uz tebe, a u drugom trenutku više te nema.”

Velika pomirba između Plenkovića i Brkića je predstava, Brkić je zasad preživio sve afere s kojima je bio povezan i forsiraju ga kao čovjeka bez kojeg ni HDZ ni Plenković ne mogu dobiti izbore

Taj član Predsjedništva dao je naslutiti da bi se nešto slično moglo dogoditi i Plenkoviću kad bi se članovi Predsjedništva i šefovi županijskih organizacija međusobno dogovorili. No do tog dogovora još nije došlo.

“Još uvijek ne postoji jedinstvo oko toga tko bi mogao pobijediti Plenkovića. Zapravo, kako sada stvari stoje, ako ostanu ovi protukandidati, ako se ne rodi netko novi, onda je Plenković najbolji”, izjavio je taj član Predsjedništva HDZ-a.

Drugim riječima, stranačka oligarhija nezadovoljna je Plenkovićem kao predsjednikom HDZ-a, ali smatraju da su kandidati koji su do sada već najavili svoje kandidature za sada nedovoljno jaki ili nemaju dovoljno podrške da bi mogli pobijediti Plenkovića.

Dosta toga, kažu, ovisit će i o rezultatu predsjedničkih izbora. Plenkoviću su već s više razina poručili da bi poraz Kolinde Grabar-Kitarović bio i njegov poraz, a stranački izvor Nacionalu je na pitanje misli li da će predsjednica pobijediti, odgovorio: “Bit će gusto!” Rijetko tko bi se u ovom trenutku, dakle, kladio na pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović, a njezin poraz rasplamsao bi nezadovoljstvo Plenkovićem, koje je ionako prisutno.

No za razliku od 2016. kad se Plenković nametnuo kao najozbiljniji protukandidat Tomislavu Karamarku, za sada ne postoji jedinstveni stav u stranci oko mogućeg Plenkovićeva nasljednika niti se oko toga postigao neki neformalni dogovor na razini županijskih organizacija. Član Predsjedništva HDZ-a opisao je situaciju vrlo plastično:

“Nitko još nije sjeo i o tome razgovarao. Sve je još u preranoj fazi, to se sad ne radi. Moramo sjesti i dogovoriti se neke stvari. Ako deset županijskih predsjednika sjedne i dogovori se, mi možemo dogovoriti da, karikiram, vi budete predsjednik. Ako deset županijskih organizacija stane iza vas, to je onda gotova priča. Ali nitko još nije sjeo. No isto tako treba voditi računa o raspoloženju u stranci. Ja znam da se više nitko neće dogovarati dok ne vidi gdje su njegovi ljudi. Ako mene pitate, ja sam svojedobno Karamarku dao bianco podršku. Sada, da ja bilo koga podržim bianco? Nema šanse. Treba ti pomoć? Može! Ali reci ti meni gdje su u toj priči moji ljudi. Potpredsjednik, tajnik, izaslanici… Da vidimo gdje su ljudi. Ako se počne izmotavati “Pa čuj, znaš….” mogu samo reći: “Žao mi je, što da ti kažem, žao mi je. Idemo s nekim tko će nam pozicionirati naše ljude s terena!”

Kao glavni Plenkovićevi protukandidati trenutno se ističu Davor Ivo Stier i Miro Kovač, s tim da je Stier počeo oko sebe okupljati nešto širu platformu. Kandidaturu je najavio i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, ali malo tko misli da on ima bilo kakve ozbiljne šanse za povratak na čelo stranke.

Kao što je Nacional već pisao, Stieru za sada podršku daje i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji bi mogao postati njegov kandidat za zamjenika, kao i Domagoj Ivan Milošević. Prema jednom od scenarija koji kruže HDZ-om, razgovara se čak i o mogućnosti da Stier preuzme mjesto predsjednika HDZ-a, Penava bi mu bio zamjenik, a Domagoj Ivan Milošević bio bi kandidat za premijera. No na takav scenarij ne gledaju svi u HDZ-u s odobravanjem pa je moguće da će se od te ideje odustati i prije no što bude službeno prezentirana. U tom slučaju malo je vjerojatno da bi Domagoj Ivan Milošević istaknuo svoju kandidaturu za predsjednika stranke iako stranački izvori tvrde da on itekako ima takve ambicije. Među kandidatima koje bi određeni krugovi željeli gurnuti u bitku za predsjednika stranke, spominje se i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Kao jedan od potencijalnih kandidata još se ranije spominjao i bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je bio među ministrima koji su morali otići zbog raznih afera. No Nacionalovi izvori iz HDZ-a uvjereni su da iza nedavnih brojnih istupa Josipa Đakića koji nisu išli na ruku premijeru Plenkoviću, stoji upravo Tomislav Tolušić te da on preko Đakića pokušava uzdrmati njegovu poziciju kako bi ga što više oslabio. Posljednji Đakićev istup bio je povezan s idejom da se Dan antifašističke borbe prestane obilježavati kao praznik. Prije toga bio je predvodnik braniteljske struje koja je tražila da DORH kazneno goni predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca zbog izjava u kojima uspoređuje Hrvatsku s NDH.

No član Predsjedništva s kojim je Nacional razgovarao smatra da nitko od njih nema šansu protiv Plenkovića:

“Trenutno nema boljeg kandidata iako on pleše po rubu.”

Upitan na što se odnosi to plesanje po rubu, pojasnio je:

“Na odluke, način odlučivanja, stil kojim radi. On ima dvoje, troje ljudi s kojima komunicira i donosi odluke. I ima 50 ljudi koji ga svakodnevno tapšaju po ramenu i govore mu da je najbolji. To je početak kraja.”

‘Još uvijek ne postoji jedinstvo oko toga tko bi mogao pobijediti Plenkovića. Zapravo, kako sada stvari stoje, ako ostanu ovi protukandidati, ako se ne rodi netko novi, onda je Plenković najbolji’

No iako “pleše po rubu”, Plenković bi mogao i dalje ostati predsjednik ako stranačka oligarhija ne postigne dogovor o njegovoj zamjeni. Ispada da jedni druge drže u šaci. S jedne strane, Plenkoviću zamjeraju da uopće nema kontrolu nad strankom, a s druge ti koji tvrde da on ne kontrolira stranku, ne vide za sada nikog sposobnijeg od njega da vodi stranku i Vladu. No sve to, kako i sami ističu, može se u sekundi preokrenuti.

Jedan od bitnih faktora koji će na to utjecati svakako su i nova izborna pravila izglasana u novom Statutu HDZ-a. Prema članku 73. Statuta “pravo sudjelovati, birati i biti birani na unutarstranačkim izborima, referendumima i izjašnjavanjima imaju članovi koji su upisani u evidenciju članstva HDZ-a i koji su na dan njihova raspisivanja podmirili svoje članske obveze za prethodnih šest mjeseci”. Po članku 74. Statuta, kandidati za predsjednika i zamjenika HDZ-a moraju imati potpise najmanje pet posto članova s pravom glasa, a kandidati za potpredsjednike HDZ-a, predsjednike i potpredsjednike temeljnih, općinskih i gradskih organizacija gradskih četvrti i županijskih organizacija HDZ-a, moraju imati potpise najmanje tri posto članova s pravom glasa iz organizacije u kojoj se provode izbori.

No ključno je pitanje koliko HDZ ima članova s pravom glasa i koliko će ih biti u trenutku raspisivanja izbora.

Na ta pitanja u HDZ-u nisu dali posve jasne odgovore. Naime, iako u Statutu jasno piše da pravo glasa imaju samo članovi koji su podmirili članarinu za posljednjih šest mjeseci, oni skrivaju taj podatak, odnosno odgovorili su da će to biti poznato na dan raspisivanja unutarstranačkih izbora jer ne plaćaju svi članarinu jednakom dinamikom. U vrijeme izbora Andreja Plenkovića za predsjednika stranke, za njega je glasalo oko 97.000 članova. Prije konačnih službenih rezultata iz HDZ-a su tada priopćili da je od 208.277 članica, na izbore izašlo njih 98.209, odnosno 46,83 posto, a da je Plenković, kao jedini kandidat, osvojio 99,61 posto onih koji su glasovali, odnosno oko 97 tisuća glasova. Tri mjeseca prije toga na unutarstranačkim izborima, na kojima je također bio jedini kandidat, Tomislav Karamarko osvojio je oko 92.000 glasova.

Nacionalovi izvori smatraju da bi se sada, s nedavno uvedenim novim pravilima Statuta, moglo pokušati dodatno manipulirati brojem članova koji imaju pravo glasa.

Pravo biranja u HDZ-u imat će samo članovi koji su na dan raspisivanja izbora platili članarinu unazad 6 mjeseci