Napetosti između Vlade i sindikata učitelja mogle bi u tekućem tjednu ući u novu eskalaciju i to zato što premijer Andrej Plenković ozbiljno razmatra još jednu mogućnost koja bi protivnu stranu mogla iziritirati i proizvesti dodatne frustracije, kako u sindikalnim krugovima, tako i u široj javnosti.

Pojedinci iz najužeg kruga osoba s kojima se Plenković savjetuje u kriznim situacijama savjetovali su mu koncem proteklog tjedna da štrajk pokuša suzbiti na još jedan način koji mu zakon omogućuje. Rekli su mu da najavi predstavnicima sindikata kako im štrajk neće biti plaćen. A Plenković je, kako tvrde njemu bliski krugovi, nakon jednodnevnog razmišljanja najvjerojatnije prelomio i odlučio prihvatiti te sugestije. Drugim riječima, Plenković bi tijekom tekućeg tjedna to sindikatima mogao i službeno najaviti.

Ono što bi dio javnosti naklonjen sindikatima mogao doživjeti kao još jednu demonstraciju premijerove bahatosti, u najužem Plenkovićevu krugu doživljavaju kao mudar potez. Jedan Plenkoviću blizak izvor o tomu je za Nacional rekao:

‘’To je nešto što Vlada po zakonu može napraviti i što bi se moglo pokazati kao jako dobar ‘antibiotik’. Ako bi se to dogodilo, štrajkaši bi mogli izdržati mjesec dana, ali teško duže od toga. I tu je ključ koji Plenković vidi kao rješenje ove situacije.’’

Isti izvor blizak premijeru Plenkoviću izjavio je za Nacional još nešto što sugerira da Plenković namjerava ovu situaciju razvodniti kako bi kupio vrijeme do izbora. Tvrdi da Plenković u diskusiju o koeficijentima želi uključiti širi krug sindikata, a ne samo one prosvjetnih radnika te započeti kompleksniju diskusiju. To je Plenković već najavio izjavljujući da Vlada namjerava u tu svrhu angažirati i strane konzultante. Bude li se to radilo po principu po kojima je Vlada ušla u proces angažiranja stranih konzultanata za proces reotkupa dionica Ine od mađarskog MOL-a, taj bi se proces mogao oteći i do konca mandata neke druge Vlade.

Sindikati bi ovakvu Plenkovićevu odluku mogli protumačiti kao još jednu demonstraciju premijerove bahatosti, dok je u najužem Plenkovićevu krugu doživljavaju kao mudar potez

Ali po svemu sudeći neće trebati čekati ni približno toliko dugo da se uvidi kako napetosti eskaliraju. U ponedjeljak je propao pokušaj mirenja Sindikata znanosti i visokog obrazovanja s Vladom. Kao rezultat toga u petak će se održati jednodnevni štrajk i nenastavnog osoblja i predavača, njih oko sedam stotina, a ako se sindikalni zahtjevi ne riješe održat će se i još jedan u srijedu, 30. listopada. U ponedjeljak su predstavnici sindikata učitelja u nekim svojim javnim istupima dodatno argumentirano i dokumentirano demantirali sve navode Vlade kojima su oni pokušali zahtjeve sindikata ocijeniti neracionalnim i nekonstruktivnim.

I u krugovima bliskim Plenkoviću izgleda shvaćaju da su sindikati učitelja pročitali njihove namjere. Jer sada jedan visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a bliskom Plenkoviću navodi da zbog toga sindikati prosvjete nastavljaju s ultimatumima kako bi dodatno zaoštrili situaciju te da iza toga očito postoji i određena politička agenda. Ni tijekom proteklog tjedna nije splasnulo uvjerenje užeg Plenkovićeva kruga da HNS manipulira dijelom sindikata i njihovih vođa s ciljem da proizvede izvanredne izbore.

Naročito su ta njihova uvjerenja osnažile neke izjave ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak iz intervjua za Večernji list od prošle subote. Ona je, među ostalim, tada izjavila:

‘’Ako se ne pronađe rješenje kojim će prosvjetari biti zadovoljni, očito idemo na izbore, no to je na premijeru. Mislim da je krajnje vrijeme da se prestanemo ukopavati u rovove, da sjednemo za stol i pošaljemo jasnu poruku da je obrazovanje prioritet Republike Hrvatske. Ali da i to pratimo konkretnim ulaganjem u naš najvažniji resurs – a to su ljudi.’’

U vrhu HDZ-a tu situaciju vide dijametralno suprotno. Ondje smatraju da se u rovove ukopava HNS i da za to postoje i neki dublji pozadinski razlozi koje su Nacionalu prezentirali još prije desetak dana.

A prema tom viđenju, Plenković i tim njegovih najužih suradnika iz vrha stranke i Vlade, ozbiljno sumnjaju da se njihov koalicijski partner HNS već dogovorio s SDP-om oko formiranja predizborne koalicije za buduće parlamentarne izbore. Počelo se stoga u tim visokim političkim krugovima sumnjati da je taj dogovor HNS-a i SDP-a zapravo u pozadini kontinuiranih, po Plenkovićevu uvjerenju kapricioznih pritisaka koji su zasad rezultirali cirkularnim štrajkovima u školama po različitim županijama koji se nastavlja i nakon što je Plenković prošli utorak objavio svoj plan za povećanje plaća i druge darove zaposlenima u državnom i javnom sektoru.

U vrhu HDZ-a ni nakon prošlog tjedna nije smanjeno uvjerenje da je HNS osokoljen upravo tim pozadinskim dogovorom, iskoordinirao politički pritisak sa sindikatima i učiteljima s namjerom da do kraja ustraje na već iskazanim zahtjevima i na koncu izazove izvanredne parlamentarne izbore.

A prema tom scenariju, oni bi na izvanredne parlamentarne izbore izišli u predizbornoj koaliciji s SDP-om te bi potom zauzeli takva mjesta na zajedničkim predizbornim listama koja bi im osigurala nastavak političkog preživljavanja, parlamentarni status i zadržavanje brojnih funkcija u državnim tvrtkama koji je posve neprimjeren njihovoj realnoj političkoj snazi i utjecaju.

U HNS-u to energično demantiraju. Ali slično su reagirali i neposredno prije no što su ulaskom u koaliciju s HDZ-om spasili Plenkovićevu vladu od prijevremenih izbora.

Visoki dužnosnik te stranke odmah po objavi takvih pogleda u Plenkovićevu užem krugu za Nacional je izjavio da su to neistine te da će HNS na sljedeće izbore izići samostalno. Takav je scenarij za Nacional ekstenzivno demantirao i još jedan izvor blizak HNS-u. On je ovako objasnio zašto je takvo Plenkovićevo uvjerenje promašeno:

‘’Ispitivanja javnog mišljenja oko rejtinga stranaka uoči izbora ne poklapaju se sa stanjem na terenu. Kada je HNS u pitanju, ono je takvo da je prilično legitimno procjenjivati da bi HNS mogao osvojiti četiri do pet saborskih mandata. I to samostalno, bez obzira na to kada i kako dođe do sljedećih parlamentarnih izbora. S druge strane, ako se ta stranka pogleda kroz povijest, onda je HNS puno bliže političkom centru i narodnjaštvu nego političkoj ljevici. Tu percepciju da je HNS lijeva stranka prvenstveno je formirala Vesna Pusić sa svojim političkim djelovanjem. Ali suština HNS-a je drugačija i Vrdoljak je stranku krenuo vraćati prema njenim korijenima. I zato u tom kontekstu prelazak u koaliciju s HDZ-om izgleda puno manje neprirodan nego što je to prelazak HSS-a na stranu lijevog političkog spektra.’’

Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a tvrdi da kako se unutar stranke širi negativno raspoloženje prema HNS-u. O tomu taj izvor kaže:

‘’Iritiraju gotovo sve unutar stranke. Plenković čeka izglasavanje proračuna, a onda će politička kotacija HNS-a biti poput one kakvu ima lanjski snijeg. Proračun će proći, prošlo je i tri godine mandata ove vlade, HNS je ionako rekao da neće podržati Kolindu Grabar-Kitarović i sve to trasira put samo u jednom pravcu’’.

U vrhu HDZ-a smatraju da sindikati prosvjete nastavljaju s ultimatumima i štrajkom kako bi dodatno zaoštrili situaciju, a smatraju i da iza takvog ponašanja očito postoji i određena politička agenda

Takav pogled na njihovu suradnju baca i novo svjetlo na Plenkovićev neočekivani manevar koji je u Saboru izveo u prošli utorak.

On je u prošli utorak u obraćanju Saboru, za mnoge sasvim neočekivano, izišao s ponudom o šest posto većim plaćama svima zaposlenim u državnoj i javnoj upravi. Na dijelu medijske scene to je protumačeno kao potez kojim je spasio Vladu, kupio glasove oko 250 tisuća birača koliko ih je zaposleno u državnoj i javnoj upravi, potez kojim je matirao i HNS i sindikat učitelja te sebi osigurao bolju poziciju za moguće izvanredne parlamentarne izbore.

Ali te se procjene ne moraju nužno pokazati točnim. Naročito u svjetlu navoda kako je Plenković svoju bolju poziciju odlučio kupiti novim udarom na realni sektor koji sve to mora platiti. Jer te njegove najave dosežu 1,8 milijardi kuna godišnje od 2021. koje će platiti oni koji svojim porezima pune državni proračun. I koji navedeno, baš kao i sindikalni predstavnici neposredno nakon njegovih spomenutih najava u saborskom obraćanju, pretežito doživljavaju kao još jedan iritantan potez izvan konteksta najavljenih reformi javnog sektora, smanjenja broja zaposlenih gdje ih je ionako previše i poreznih rasterećenja kojima njegova administracija kontinuirano manipulira.

Uzme li se u obzir sve navedeno, teško je pretpostaviti da će moguća Plenkovićeva najava da cirkularni štrajk prosvjetara neće biti plaćen djelovati kao „antibiotik“, kako to smatraju Plenkoviću bliski izvori. Još je teže povjerovati da bi mu takav potez mogao dodatno popraviti predizbornu poziciju.