Dva visoka izvora bliska Vladi i vrhu HDZ-a otkrila su Nacionalu da se premijer Andrej Plenković definitivno već priprema za svoj treći mandat na čelu Vlade – i to zato što je procijenio da mu “ulozi” za neku buduću visoku funkciju u Bruxellesu više nisu tako visoki – te tvrde da bi Plenković mogao sve iznenaditi i već na jesen raspisati prijevremene parlamentarne izbore.

Kao jedan od razloga za Plenkovićevu procjenu da nema šanse za neku od najviših pozicija u Europskoj komisiji, a upravo to mu stalno imputiraju politički protivnici, navodi se trenutna slabost Europske pučke stranke. Pučani, naime, trenutno imaju samo sedmero premijera u Europskoj uniji, a socijalisti su ih ozbiljno prestigli.

Unatoč svim aferama svojih ministara, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej plenković još uvijek uživa relativno visok rejting u javnosti i kako ocjenjuju politički analitičari, nema dostojnog protukandidata pa bi imao veliku šansu opet osvojiti vlast i dobiti svojevrsni ‘clean start’. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

“Došlo je do toga da pučani više neće imati presudan utjecaj na izbor novog šefa Europske komisije ili Europskog vijeća. Osim što redom gube izbore, na reputaciju pučana jako loše djeluje činjenica da je u toj grupaciji pridruženi član i stranka srpskog predsjednika Aleksandra Vučića”, pojasnio je jedan od stranačkih izvora.

Kao glavne pokazatelje da se Plenković uistinu sprema na izbore, neki HDZ-ovci vide povećanje mirovina i iskorake u programu HDZ-a kojima se ide na ruku gej populaciji. A kao najvažniji motiv ističu da bi Plenković na novim izborima mogao postići ono što nije uspio u svojoj nedavnoj rekonstrukciji Vlade.

Umjesto da “počisti” sve kompromitirane ministre i dovede nove, sposobne i nekompromitirane ljude, Plenković je u Vladi ostavio ministra obrane Maria Banožića, protiv kojeg sada USKOK treba raditi nove izvide zbog afere s državnim nekretninama, a također je u Vladu doveo i posve novog čovjeka Ivana Paladinu koji se počinje pokazivati kao do sada rijetko viđeni promašaj – naime, samo mjesec dana od njegova ulaska u Vladu, USKOK je protiv Paladine pokrenuo izvide zbog sumnjivog stjecanja obveznica Instituta IGH, što je DORH 22. travnja i službeno potvrdio portalu Index.hr.

Plenković je nakon nedavne rekonstrukcije ostavio u Vladi ministra obrane Maria Banožića, protiv kojeg sada USKOK treba raditi nove izvide zbog afere s Državnim nekretninama. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Novim, prijevremenim izborima Plenković bi elegantno izbjegao scenarij u kojem bi bio prisiljen Paladinu i Banožića ipak smijeniti, već bi odabir novih ljudi na njihove pozicije nakon izbora mogao naprosto pravdati time da sastavlja jedan posve novi tim. Osim ako je kronično netalentiran za kadroviranje, što su već brojni njegovi suradnici počeli sumnjati, u tom novom timu tada više ne bi bilo mjesta ni za neke druge problematične ministre i ministrice, a s druge strane, neke od pozicija mogli bi preuzeti HDZ-ovi potencijalni koalicijski partneri.

Unatoč svim aferama, HDZ u ispitivanjima javnog mnijenja i dalje izvrsno stoji, a politički analitičari za to najviše krive mlaku i zapravo nesposobnu oporbu pored koje Plenković može mrtav-hladan uzeti još jedan mandat. No izvori iz HDZ-a ipak u svemu vide Plenkovićeve osobne motive.

“Uvjeren sam da će Plenković na jesen na izbore. Propala mu je priča s Europskom komisijom, on mora ovdje odraditi još četiri godine. Da sam na njegovom mjestu, i ja bih išao na izbore”, komentirao je jedan od sugovornika blizak vrhu stranke i Vlade neposredno uoči održavanja velikog subotnjeg izbornog Sabora u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Na XIX. općem saboru HDZ-a usvojen je novi stranački program pod nazivom “HDZ i Hrvatska u četvrtom desetljeću samostalnosti”, a mnogi su upravo u jednoj od točaka tog novog programa vidjeli unaprijed smišljeni plan kojim će HDZ dobiti puno veći koalicijski potencijal – i to prema centru i ljevici. Naime, među “temeljnim načelima i odrednicama” HDZ je napravio ogroman iskorak jer je prvi put dao jasnu podršku istospolnim zajednicama. Uz navod da HDZ obitelj smatra temeljnom odrednicom društva, u programu se ističe kako poštuje “sve zajednice obiteljskog života koje se temelje na međusobnoj ljubavi i brizi” te načelima solidarnosti i društvene odgovornosti. Uoči održavanja stranačkog sabora premijer Plenković u Divuljama je to nazvao “nadogradnjom politike HDZ-a”.

Prijevremenim izborima Plenković bi elegantno izbjegao scenarij u kojem bi bio prisiljen smijeniti Ivana Paladinu, protiv kojeg je USKOK započeo izvide mjesec dana nakon što je došao u Vladu. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

“To znači da je HDZ stranka desnog centra, suvremena, moderna, uključiva, tolerantna, koja zna što su vrijednosti ljudi koji se u njoj okupljaju, ali ima i poruku za one koji su u drugačijim situacijama”, poručio je znakovito Andrej Plenković.

Jedan od izvora iz HDZ-a, nekadašnji visokopozicionirani stranački dužnosnik, smatra da je ta odredba, kojom HDZ zapravo prvi put otvoreno podržava gej populaciju, jedan od najvećih zaloga i najizravnijih dokaza da se Plenković sprema za jednu posve novu koaliciju.

Zbog tog je poteza Plenković također dobio brojne neformalne kritike:

“Plenković ima novi smjer u programu kojim se priznaje da je obitelj svugdje gdje je ljubav, a 2013. stranka je izravno podržavala Željku Markić i njen referendum protiv gej braka. A u vodstvu stranke i u Predsjedništvu sjedili su sve isti ljudi kao i sada, od Jandrokovića pa do Plenkovića”, rekao je jedan od izvora iz HDZ-a.

Plenković će na jesen pred sobom imati dvije do tri opcije. Jedna je da uistinu raspiše prijevremene izbore, za što neće trebati neki poseban razlog jer se uvijek može pozvati na činjenicu da je oporba više puta od njega to i tražila.

Druga opcija je formiranje nove ili proširene parlamentarne većine u kojoj bi sjedila i neka stranka iz socijaldemokratskog spektra.

Treća opcija bila bi da Plenković, zbog ozbiljnosti situacije u Ukrajini i velike energetske krize koja već proizvodi lančanu reakciju novih poskupljenja, pozove oporbu na sastavljanje neke vrste “vlade nacionalnog jedinstva”.

Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber došao je s izvjesnim zakašnjenjem na XIX. Opći sabor HDZ-a, ali pučani sve više gube snagu na razini Europske unije i sada imaju samo sedam premijera. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Nacional je još u ožujku pisao da se u krugovima bliskim vladajućoj stranci može čuti kako u HDZ-u Socijaldemokrate, to jest SDP-ovce koje je njihov predsjednik Peđa Grbin izbacio iz stranke, smatraju idealnim partnerima, jer bi s njima Plenković učvrstio svoju parlamentarnu većinu. Zauzvrat, sugerirali su iz HDZ-a, i Socijaldemokrati bi se profilirali kao ozbiljna stranka pa bi uoči idućih izbora uspjeli izaći iz sjene SDP-a i platforme Možemo!

Međutim, iz krugova Socijaldemokrata tada su Nacionalu neformalno poručivali da ne žele sudjelovati u osnaživanju parlamentarne većine i spašavanju Vlade, već da žele biti dio koalicije lijevog centra.

Ta epizoda samo pokazuje da se o takvoj vrsti koalicije već uvelike raspravljalo, a moguće i neformalno pregovaralo na najvišim instancama. Kompliciranje situacije u Ukrajini i galopirajuća kriza sada potpuno mijenjaju situaciju, pa bi ako se ona nastavi dodatno komplicirati, Plenković mogao pridobiti ne samo novoformirane Socijaldemokrate, već možda i neke druge stranke centra i ljevice.

Na pitanje zašto bi Plenković sada išao na izbore i čime bi to u javnosti mogao opravdati, sugovornici iz vladajuće stranke navode niz razloga. Jedan od glavnih svakako bi bilo to što Plenković želi iskoristiti vrlo vjerojatne nadolazeće uspjehe svoje vlade – a to su izvjesni skori ulazak u eurozonu i Schengen, kao i najavljeno otvaranje Pelješkog mosta – kao jake adute za zadobivanje povjerenja građana za još jedan mandat, a izbori na jesen pritom bi se održavali nakon, kako se očekuje, iznimno uspješne turističke sezone i prije sezone grijanja – kada bi pozitivno raspoloženje prema Vladi moglo naglo splasnuti. Također, do jeseni bi Vlada i galopirajuću inflaciju, u uvjetima posljedica ruske agresije na Ukrajinu i sveopće energetske krize, još uvijek trebala držati pod kontrolom.

Izvanredni izbori bili bi šok za prilično razjedinjenu oporbu, koja još uvijek nije nametnula ni jedno prepoznatljivo lice koje bi javnost mogla percipirati kao ozbiljnog pretendenta za funkciju premijera ili premijerke.

Unatoč svim aferama koje proizvode njegovi bivši i sadašnji ministri i najviše pozicionirani državni dužnosnici, kao i direktori javnih poduzeća, svi često upleteni u razne skandale koji mirišu na korupciju, sam Plenković i dalje uživa relativno veliko povjerenje javnosti, a jedinu pravu “oporbu” predstavlja mu predsjednik Zoran Milanović. Tu činjenicu Plenković bi izvanrednim izborima na jesen sada mogao kapitalizirati tako da od javnosti zatraži priliku za “clean start”.