Vlada i sindikati potpisali su u ponedjeljak dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe odnosno Kolektivnom ugovoru za državne službe, kojim se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini.

Jedni od najkraćih pregovora

Sanja Šprem na samom početku se složila s riječima premijera o tome da su ovo najkraći pregovori. “Izašli smo sa zahtjevom od rasta osnovice 8+5, da smo tražili razliku zaostajanja plaća i pregovore u ovoj godini za 2022. kao i rast osnovice za 2023. Naravno, predmet pregovora su uvijek i materijalna prava. Jesmo li kao sindikati ostvarili zahtjev 8+5, nismo, zato je i dio nezadovoljstva naših članova jasan, no isto tako, ono što smo realizirali definitivno možemo razumjeti kao temelje i nadogradnju koju ćemo graditi iduće godine”, izjavila je.

Dubravko Jagić je pak rekao da je potpisivanjem pregovora završen jedan dio pregovora, ali da se nastavljaju razgovori s Vladom.

“Moramo razgovarati o Zakonu o plaćama koji bi se trebao reformirati i, naravno, o koeficijentima gdje bi se zaštitili naši najugroženiji zaposlenici, najranjivija populacija”, rekao je.

Plenković se zahvalio sindikatu

“Prije svega želim zahvaliti na povjerenju, razumijevanju i postignutom kompromisu. Naglasio sam uoči potpisivanja kako ovo nisu razgovori u kojim bi jedna strana trebala biti pobjednik, a jedna gubitnika. Ovo su razgovori o najvažnijem pitanju koje je zadaća Vlade stalno – da unaprijeđuje ekonomski i socijalni standard naših građana. Naših građani su svim, oni koji rade i u javnom i u privatnom sektoru”, izjavio je.

Podsjetio je na to da je u šest godina mandata njegove Vlade materijalna prava, pa i povećanje plaća samo kroz osnovicu kad se računa i 2 posto od 1. travnja 2023. rasla za 33 posto. “To je trećina. To dovoljno govori o političkoj volji, o namjeri Vlade da unaprijedi standard zaposlenika u javnim i državnim službama. I to je naš smjer, to je naš standard. Ali ona nije samo naša, ona je zajednička”, objasnio je ali je i rekao da žele izaći u susret što je više moguće da se građani s cijenom rada mogu nositi s cijenom inflacije.

“Ovaj dogovor 6+2 jedan zalog u kvalitetniji početak 2023. godine”, rekao je ali je najavio i sljedeće pregovore u rujnu 2023. godine.

“Napravili smo zajednički iskorak. 11 od 13 sindikata je podržalo ovaj dogovor. Radimo i dalje u zahtjevnim okolnostima koje su uzrokovane vanjskim faktorima. Pratimo prognoze za 2023. godine. Vidjeli ste da je agencija Fitch rekla da ćemo imati bolji rejting nego što smo mi predvidjeli. Mi smo među 15 zemalja koje smo u NATO-u, Europskoj Uniji i Schengenu. Bolje od toga ne ide. Jedino nedostaje OECD, a to će doći za par godina.

Napravili smo zajednički iskorak. 11 od 13 sindikata je podržalo ovaj dogovor. Radimo i dalje u zahtjevnim okolnostima koje su uzrokovane vanjskim faktorima. Pratimo prognoze za 2023. godine. Vidjeli ste da je agencija Fitch rekla da ćemo imati bolji rejting nego što smo mi predvidjeli. Mi smo među 15 zemalja koje smo u NATO-u, Europskoj Uniji i Schengenu. Bolje od toga ne ide. Jedino nedostaje OECD, a to će doći za par godina”, izjavio je.

Na kritike Ribića, Šprem jejasno odgovorila: “Mi smo ovog puta pregovarali za 2023. godinu. Vlada bi mogla donijeti odluku o osnovicu za iduću godinu. Rizik je bio velik”.

“Smisao socijalnog dijaloga je da donosimo odluke koje su zajedničke. Ako dođemo u situaciju da Vlada donosi sama odluku, to nije dobro. Ovo je jedan kvalitetni kompromis. Vlada nije gluha, nije slijepa i nije nijema. Ako se okolnosti promijene, Vlada će sjesti za stol”, rekao je premijer ali je istaknuo kako se on uvijek slaže s gospođom Šprem.