Premijer Andrej Plenković demantirao je u srijedu u Dnevniku HRT-a medijske napise o potencijalnoj kandidaturi za predsjednika Europske komisije i poručio da je njegovo imenovanje jednim od šest pregovarača najjačih europskih političkih grupacija za izbor čelnih ljudi europskih institucija “jedan ozbiljan posao pronalaženja konsenzusa”.

“Sastanak jučerašnjeg Europskog vijeća je prije svega poslužio rezimiranju ukupnog osjećaja nakon europskih izbora”, poručio je Plenković u srijedu navečer. Premijer je u Dnevniku HRT-a odbacio medijske napise o njegovoj potencijalnoj kandidaturi za predsjednika Komisije.

“Ovo nije nikakva kandidatura, ovo je jedan ozbiljan posao pronalaženja konsenzusa”, poručio je Plenković.

Premijer je istaknuo da će “pregovore s jedne strane voditi Donald Tusk, a s druge nas šestorica iz grupacija pučana, socijaldemokrata i liberala koji smo imenovani da pomognemo procesu dogovora i da se konsenzus ostvari do kraja lipnja”. “To bi bilo odgovorno”, naglasio je.

Plenković je zajedno s latvijskim premijerom Krišjanisom Karinšom imenovan pregovaračem EPP-a za postizanje dogovora o imenovanjima ključnih osoba na čelna mjesta europskih institucija. Socijaldemokrati (S&D) su imenovali španjolskog premijera Pedra Sancheza i portugalskog predsjednika vlade Antonija Costu. Liberale (ALDE) će predstavljati premijeri Belgije i Nizozemske, Charles Michel i Mark Rutte.

Prvo se treba izabrati predsjednik Europske komisije, a nešto kasnije i predsjednik Europskog vijeća, visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost, i predsjednik Europske središnje banke. Pri tome će trebati voditi računa o zemljopisnoj, demografskoj (velike i male članice), spolnoj i političkoj ravnoteži. Postupak za imenovanje čelnika četiriju institucija, oko čega će se nastojati postići dogovor u paketu, nije isti za svako od tih imenovanja.

Predsjednika Europske komisije predlaže Europsko vijeća kvalificiranom većinom, a potvrđuje ga Europski parlament natpolovičnom većinom. Kandidata za predsjednika Europske središnje banke preporučuju ministri financija zemalja članica, a onda ga bira Europsko vijeće kvalificiranom većinom nakon konzultacija s Europskim parlamentom, pri čemu mišljenje Parlamenta nije obvezujuće za Europsko vijeće.

Predsjednika Europskog vijeća biraju isključivo šefovi država ili vlada zemalja članica i tu Parlament nema nikakvu ulogu.

Kandidata za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku imenuje Europsko vijeće nakon konzultacija s predsjednikom Europske komisije jer je visoki predstavnik ujedno i potpredsjednik Komisije.

Premijer Plenković je također pozdravio veći odaziv birača na razini EU-a, ali i u Hrvatskoj. Na nedjeljne europske izbore u Hrvatskoj je izašlo 29,86 posto građana, što je za gotovo pet posto bolji rezultat nego na izborima za Europski parlament prije pet godina. Rezultat je još bolji ako se uspoređuje s 2013., kada su građani prvi put birali eurozastupnike, poručio je Plenković.

“U tri izborna ciklusa skočili smo s 20 na gotovo 30 posto izlaznosti”, istaknuo je Plenković.