Hrvatski premijer Andrej Plenković koncem proteklog tjedna politički je otpisao Karla Resslera, HDZ-ova zastupnika u Europskom parlamentu. U njega se razočarao ponajprije jer se radi o mladom konzervativnom političaru koji je u punom smislu te riječi upravo Plenkovićev politički proizvod.

‘’Ressler je za njega u političkom smislu mrtav’’. Tako je tijekom vikenda visoki politički izvor blizak premijeru Andreju Plenkoviću za Nacional ukratko prokomentirao neočekivanu izjavu Karla Resslera, kojom se taj mladi konzervativni političar neizravno distancirao od aktualnog premijera i predsjednika HDZ-a.

Isti izvor za Nacional je i dodatno pojasnio kako se Plenković osjeća nakon te Resslerove izjave. O tomu je rekao:

’Ressler je duboko razočarao Plenkovića. Između njih pukli su svi mostovi. Plenković se oko njega potpuno predomislio i sada misli da je Ressler i politički potkapacitiran jer je zaigrao na kartu desnog konzervativnog fundamentalizma. To ga je, ako će se Plenkovića pitati, otpisalo za bilo kakve ozbiljnije operacije u nastavku njegove političke karijere. I to unatoč tomu što još nije sigurno je li s tom izjavom uoči nadolazećih unutarstranačkih izbora najavio podršku Davoru Ivi Stieru, ili ne’’.

Gostujući u N1 Studiju uživo prošlog petka, Ressler je najprije iznenadio odgovorom na pitanje tko je njegov favorit na nadolazećim unutarstranačkim izborima, rekavši: “Sad ulazimo u te izbore, oni još nisu služeno raspisani. Ovo je proces u kojem ćemo puno razgovarati. Za mene je bitno da imamo jasan smjer stranke i koji će ljudi predstavljati svaku od ovih komponenata i da nastavimo s modernizacijom.” Na ponovljeno pitanje novinara i urednika Igora Bobića podržava li smjer u kojem Andrej Plenković vodi HDZ, odgovorio je: “U fazi smo kada nitko od kandidata neće imati a priori bjanko podršku od nikoga, razgovarat ćemo o svemu. Cijenim Andreja Plenkovića, sve što je napravio i za HDZ i za Hrvatsku.”

Te riječi mogle su se protumačiti kao svojevrsni oproštaj i odricanje Resslera od Plenkovića i njegove politike, tim više što Ressler ni na ponovljeno pitanje Igora Bobića nije ustuknuo niti dao jasnu podršku Plenkoviću.

‘Između njih pukli su svi mostovi. Plenković se oko Resslera predomislio i sada misli da je Ressler i politički potkapacitiran jer je zaigrao na kartu desnog konzervativnog fundamentalizma’, kaže izvor blizak Plenkoviću

Tako su to protumačili i neki visoki dužnosnici HDZ-a: “Da je ta izjava bila nespretno izrečena, onda bi se Ressler ispravio kad ga je voditelj ponovno pitao podržava li smjer kojim Plenković vodi HDZ. Na to pitanje, on nije rekao: “Niste me dobro razumjeli, naravno da podržavam i podržat ću Andreja Plenkovića.”

Kako on to nije rekao, sve je upućivalo na to kao da ga se odrekao. “Andrej Plenković doveo se u situaciju da će oni koji su bili najveći profiteri od njegove vladavine, ulizice, njegovi proizvodi i njegovi klonovi, prema njemu biti najgrublji i najbezobzirniji”, tim je riječima jedan viđeniji saborski zastupnik HDZ-a komentirao kako gleda na prošlotjednu izjavu Karla Resslera, HDZ-ovog zastupnika u Europskom parlamentu i posinka stranačkog doajena Vladimira Šeksa kojom se on ogradio od predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića i nije mu dao jasnu podršku na predstojećim unutarstranačkim izborima. Ta je izjava možda najbolje najavila novi raspored odnosa snaga u HDZ-u i moguća dosad neočekivana “prestrojavanja”.

Resslerov nastup izazvao je šok u HDZ-u jer se nije očekivalo da će Plenkovićev “miljenik” kojeg je osobno Plenković stavio na prvo mjesto na listi na izborima za Europski parlament, i zbog toga riskirao izborni podbačaj jer je riječ o stranački i u javnosti još uvijek nedovoljno etabliranom članu stranke – među prvima ustati protiv njega. Odmah je u stranačkim krugovima glavno pitanje postalo: je li Resslerov istup koordiniran s Vladimirom Šeksom, njegovim poočimom i ujedno osobnim savjetnikom predsjednika HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića. Više relevantnih izvora iz HDZ-a u razgovoru za Nacional reklo je kako smatraju da je nemoguće da se Ressler oko tako značajnog istupa ne bi savjetovao sa Šeksom. Tvrde da to možda najbolje ocrtava odnos Plenkovića i Šeksa koji je značajno zahladio nakon što je Šeks još 16. rujna na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a pred pedesetak visokih stranačkih dužnosnika iznio tezu da bi poraz Kolinde Grabar-Kitarović oslabio i Plenkovićevu poziciju u HDZ-u. Na to mu je Plenković ljutito odgovorio: “Vlado, nemojte mene vezivati uz Kolindu. Mi ćemo predsjednici pomoći, ali sve je ipak na njoj. Ne slažem se da bi njezin poraz ujedno bio i moj poraz.” Kako je tada prenio Novi list riječi izvora iz HDZ-a: “Plenković je bio vrlo osoran prema Šeksu, a zna se kakav je Vlado, neće mu to zaboraviti.”

Jedan od nekoliko HDZ-ovih dužnosnika s kojima je Nacional razgovarao rekao je da ga je i osobno iznenadio Resslerov istup.

“Ključno je pitanje je li se konzultirao s očuhom odnosno sa Šeksom, u tom slučaju to bi bio još veći udarac Plenkoviću. Ne znam je li taj istup trebao poslužiti da se i sam Ressler pozicionira na unutarstranačkim izborima, u tom smislu mislim da je premlad, ali činjenica je da se distancirao od mudrog vođe i sad je samo pitanje kako je mudri vođa na to reagirao, to ćemo tek vidjeti”, kaže taj izvor.

Drugi izvor iz HDZ-a smatra da je Ressler to definitivno učinio po nečijoj sugestiji:

“Dečko nije glup, morao bi biti svjestan što je rekao, a moj je dojam da je to što je rekao, rekao po nečijoj sugestiji, da mu je taj netko rekao da bi bilo dobro da se distancira od Plenkovića. Vrlo je vjerojatno da je taj netko mogao biti Šeks s kojim su Ressler i njegova supruga vrlo bliski, često se čak Šeksa i Resslerovu suprugu Karlu može zajedno vidjeti u kazalištu.”

Međutim, izvori iz vrha HDZ-a uvjereni su da iza Resslerova istupa ne stoji Vladimir Šeks jer smatraju da on čvrsto podržava Plenkovića, nego da se to prije može pripisati Resslerovim kontaktima s utjecajnim pojedincima iz konzervativnih kršćanskih udruga, poput udruge Vigilare te udruge U ime obitelji, što ga povezuje više s Davorom Ivom Stierom, nego sa Šeksom.

U prilog tome da Šeks nema veze s tim govori i podatak da je Nacional nekoliko dana prije predsjedničkih izbora razgovarao s osobom iz neposrednog Šeksova kruga i ta osoba rekla je da Šeks daje punu podršku Plenkoviću. Štoviše, prepričavao je kako je Šeks u jednom društvu govorio što se sve još može napraviti da se pokuša izboriti pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović. Je li se i što u tih nekoliko dana promijenilo u odnosima Šeksa, Resslera i Plenkovića i što je pozadina Resslerova istupa, sami protagonisti nisu objasnili. Plenković se službeno o Resslerovoj izjavi nije očitovao.

Vladimir Šeks nije odgovarao na telefonske pozive, a Ressler je također bio nedostupan i nije odgovarao na pozive ni poruke.

Međutim, Nacional je uspio razgovarati s jednim njemu bliskim političarem koji kaže kako Ressler smatra da je cijela ta njegova izjava preuveličana, da je njegov nastup bio fokusiran na postignuća HDZ-a i Vlade pod vodstvom Plenkovića i da nema govora o tome da bi on na unutarstranačkim izborima bio protiv Plenkovića, ali da isto tako smatra da su potrebne određene promjene. Taj Resslerov suradnik kaže: “Ključna ideja koju je Ressler htio komunicirati bila je da u politici stranke i u vodstvu trebaju biti zastupljene sve komponente HDZ-a. On i Plenković godinama jako dobro surađuju, a jedan od razloga je taj što je Ressler uvijek imao svoj stav i kritički je razmišljao. U ovom trenutku on smatra da nije dobro što izbori u HDZ-u još nisu raspisani jer smatra da će ti izbori biti prilika da svi raznoliki dijelovi HDZ-a budu zastupljeni u sljedećem vodstvu kako bi ono bilo još jače i bolje.”

Drugim riječima, taj sugovornik potvrdio je da Ressler nije posve zadovoljan Plenkovićevom vizijom HDZ-a. Osoba koja prilično dobro poznaje Resslera za Nacional je dala jednu znakovitu izjavu: “Nemojte zaboraviti da je Karlo Ressler zapravo fan Davora Ive Stiera, on je po svom habitusu i ideološkom opredjeljenju puno bliži Stieru nego Plenkoviću, bez obzira na to što je bio Plenkovićev asistent u Europskom parlamentu.”

Drugi izvor iz HDZ-a koji dobro poznaje i Stiera i Resslera kaže: “Pa to nije nikakva tajna. Štoviše, da sada pitate samog Plenkovića je li Ressler bliži njemu ili Stieru, on bi vam rekao da je bliži Stieru. Stier o Ressleru ima izvrsno mišljenje, smatra da je on intelektualno jako dobro potkovan i blizak mu je po vrijednosnom sustavu. Stier je Ressleru predavao i na HDZ-ovoj političkoj akademiji, međutim, iako su njih dvojica dobri, nisu nikad zajedno radili.”

‘Ključna ideja koju je Ressler htio komunicirati bila je da u politici stranke i u vodstvu trebaju biti zastupljene sve komponente HDZ-a. On je uvijek imao svoj stav i kritički je razmišljao’, kaže osoba bliska Ressleru

U tom kontekstu istup 30-godišnjeg Resslera mogao bi se shvatiti ne samo kao njegov odmak od Plenkovića i njegove politike, već kao prvi korak u javnom davanju podrške nekom drugom kandidatu, u ovom slučaju Davoru Ivi Stieru.

Da je Ressler blizak Stieru kao političaru koji ističe demokršćanstvo kao polazišnu osnovu i orijentaciju HDZ-a, moglo se vidjeti još i ranije. Ressler je sa suprugom ranijih godina sudjelovao u Hodu za život, prilično jasno protivi se pobačaju, ističe da je odgojen u kršćanskom duhu, a prošle godine uoči izbora za Europski parlament kao nositelj liste bio je i na komemoraciji u Bleiburgu, gdje je rekao: “Odajem počast žrtvama Bleiburga i Križnog puta, jedne od najvećih tragedija u povijesti hrvatskog naroda, tisućama žrtava komunističkog režima, razoružanim vojnicima i hrvatskim civilima koji su u poraću likvidirani bez suđenja, iz mržnje i iz osvete.”

Resslerova jasna ideološka profiliranost vjerojatno je bila jedan do razloga zašto je Plenković smatrao da će isticanjem njega kao novog lica na prvo mjesto na listi za Europski parlament na neki način kompenzirati odmak od HDZ-ove desnice i izglasavanje Istanbulske konvencije i potpisivanje Marakeškog sporazuma. Međutim, Ressler nije uspio privući desne birače, već se dogodio “crni labud”, čuveni fenomen koji je u Hrvatskoj popularizirao Plenkovićev savjetnik Robert Kopal, pa je jedan dio HDZ-ova glasačkog tijela na europskim izborima glasao za desne stranke okupljene oko Suverenista, Neovisnih za Hrvatsku ili pak za bivšu HSS-ovku Marijanu Petir.

No, o tome tko je “crni labud” i koji su razlozi podbačaja HDZ-a na izborima za Europski parlament u stranci nikada do kraja nije napravljena analiza i ta je tema stavljena pod tepih ubrzo nakon izbora. U međuvremenu je punim jekom već bila krenula kampanja za predsjedničke izbore i samo su najuporniji Plenkovićevi protivnici upozoravali da stranka nikada nije dovršila tu analizu niti se na stranačkim tijelima više postavljalo pitanje bilo čije odgovornosti za loš rezultat na europarlamentarnim izborima. Danas mnogi Plenkovićevi protivnici i njihovi zagovornici plasiraju tezu da je upravo on taj “crni labud” i žele na njega svaliti krivnju i za gubitak Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima. Iako nitko eksplicitno ne tvrdi da je odgovoran samo Plenković jer je ipak riječ o personaliziranim izborima, ipak neki u HDZ-u smatraju da je predsjednici presudilo pretijesno vezivanje uz Plenkovića i njegov smjer vođenja HDZ-a i Vlade. O tome je bilo riječi i u izbornoj noći kada se predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković suprotstavio tezi da je Kolinda Grabar-Kitarović izgubila zato što stranka nije išla više udesno, rekavši da je upravo to preveliko vezivanje uz desnicu na kraju stajalo predsjednicu drugog mandata.

“Strategija nam nije bila pobjednička, a bila je desnija kampanja nego što je u stilu HDZ-a. Ta odluka bila je na razini stožera koji je odlučio voditi kampanju. Tražili smo rješenja nakon prvog kruga, u kojem nismo ostvarili željeni rezultat i pokazalo se da ta vrsta politika, desnija od one koju vodi HDZ, nije bila dovoljna za pobjedu”, ustanovio je Jandroković u izbornoj noći. Njegovi kritičari iz HDZ-a odmah su ustvrdili da nije dovoljno voditi desnu politiku deset dana prije drugog kruga izbora te da to navodno skretanje udesno nije moglo poništiti sve prethodne učinke po njima loših Plenkovićevih poteza, od koalicije s HNS-om do Istanbulske konvencije, na koju se stalno vraćaju, i potpisivanja Marakeškog sporazuma.

Izjava Karla Resslera kojom on prvi put javno nije podržao Plenkovićevu politiku i dao je naslutiti da ne podržava ni smjer kojim Plenković vodi HDZ, sada zapravo daje legitimitet upravo onoj struji koja smatra da je loša era u HDZ-u počela raskidom koalicije s Mostom i ulaskom u savez s HNS-om, što su protumačili kao Plenkovićevo skretanje cijele stranke ulijevo. Jedan od onih koji se žestoko protivio raskidu koalicije s Mostom, i to u vrijeme kad su Plenkoviću skoro svi u HDZ-u pljeskali zbog odlučnosti kojom je smijenio Mostove ministre, bio je Davor Ivo Stier. On je pokazao svoju principijelnost kad je zbog koalicije s HNS-om napustio mjesto ministra vanjskih poslova u Plenkovićevoj vladi, a nije se libio ni prozivati stranački vrh za klijentelizam, aludirajući na sumnjive konzultantske poslove grupe Borg iz vremena Lex Agrokor. Stier je na XVIII. Općem izvještajnom saboru HDZ-a 26. svibnja 2018. godine održao najzapaženiji govor u kojem je prozvao stranački vrh zbog klijentelizma, postavio pitanje kojim smjerom stranka ide, zatražio strukturne promjene i rekao da je osobno spreman preuzeti odgovornost za stanku, čime je zapravo već tada najavio da će se kandidirati na unutarstranačkim izborima.

‘Plenković se doveo u situaciju da će oni koji su bili najveći profiteri od njegove vladavine, ulizice, njegovi proizvodi i njegovi klonovi, prema njemu biti najgrublji i najbezobzirniji’, kaže jedan zastupnik HDZ-a

Stier je vrlo izravno aludirao na aferu Borg rekavši tada: “Želimo li srušiti klijentelizam ili ne želimo? To je suštinsko pitanje i nemojmo se zavaravati. Svaki put kad se nekome pogoduje ubija se hrvatska sloboda. Borbom protiv klijentelizma borimo se protiv populizma, ali i protiv elitizma jer mi nismo niti smijemo biti i postati populisti, elitisti, mi smo HDZ, mi smo pučka stranka, mi se dičimo vjerom naših predaka, mi se nikada ne smijemo sramiti zbog toga što smo kršćani. Upravo nam te kršćanske vrijednosti daju orijentaciju i snagu da se snažno opredijelimo za slobodu. Ovo je važan trenutak za HDZ, ili ćemo ući bez fige u džepu u borbu protiv klijentelizma ili ćemo završiti u ropotarnici povijesti.” Stier je u svom govoru rekao i kako je “svjestan da su ljudi zabrinuti i pitaju se kojim smjerom mi to idemo”, rekao je kako je potrebna strukturna promjena te zaključio: “Mi moramo biti spremni preuzeti odgovornost, ja sam spreman, vjerujem da ste i vi.”

Ako se Ressler sada prikloni Stierovoj strani, to bi na simboličkoj razini za Plenkovića predstavljalo ogroman udarac, a Stieru bi mogla biti značajna prednost na početku otvaranja procesa vezanih uz unutarstranačke izbore u HDZ-u i izbor novog vodstva stranke.

No Resslerov odmak mogao bi za Plenkovića predstavljati i dosad najteže osobno političko razočaranje. Jedan od Nacionalovih sugovornika s dugim stažem u HDZ-u smatra da je ova situacija za Plenkovića još gora od onog kako se on, primjerice, ponio prema bivšoj premijerki i predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor koju nakon svog dolaska na čelo stranke nije rehabilitirao nakon što ju je Tomislav Karamarko izbacio iz stranke. Upravo je ona Plenkovića učlanila u HDZ i postavila na visoke funkcije te na unutarstranačkim izborima 2012. kandidirala kao svog zamjenika.

“Ressler je u puno većoj mjeri Plenkovićev proizvod no što je Plenković bio proizvod Jadranke Kosor. Plenković je imao karijeru do 2010. neovisno o Jadranki Kosor. On je s njom politički avansirao, ali je već bio u diplomaciji. A s Resslerom je situacija posve drukčija. Plenković ga je prvo stavio za svog asistenta u Bruxellesu, kao i njegovu suprugu. Onda ga je doveo kao svog bliskog suradnika u Vladu, daje mu mjesto zapisničara i čovjeka koji piše protokol na sjednicama Predsjedništva HDZ-a, a potom mu povjerava pisanje novog stranačkog Statuta. Onda mu je dao prvo mjesto na listi za Europski parlament, što je bio jedan od razloga HDZ-ova poraza jer je Ressler naprosto premlad da bude tako visoko na listi. I nakon svega toga, taj mali kaže: ‘A dobro se radilo, ali gledajte, dolazi neko novo vrijeme.’ Ja bih poludio da sam njegov ‘stvoritelj’ u političkom smislu i da mi to napravi.”