Tri različita izvora bliska vrhu HDZ-a Nacionalu su ispričala da je Andrej Plenković praktički već prelomio u sebi dvije važne odluke. Vjeruje da bi te odluke javnosti trebale dodatno pokazati da on HDZ okreće novim standardima ponašanja, udaljuje stranku od ekstremno desnih političkih stavova te smanjuje utjecaj nekih stranačkih veterana opterećenih optužnicama i sumnjama u nezakonitosti. Te dvije odluke povezane su sa sastavom predizbornih lista, a tiču se zadarskog gradonačelnika Božidara Kalmete i tehničkog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

Plenković je, kako se tvrdi, gotovo već odlučio da predizbornu listu stranke u devetoj izbornoj jedinici niti u novim okolnostima neće predvoditi Božidar Kalmeta. Kalmeta ni na prošlim parlamentarnim izborima nije vodio tu listu, već su se na prva dva mjesta našli Tomislav Karamarko i Josipa Rimac, što prema tvrdnjama upućenih stranačkih izvora, Kalmeta nije najbolje primio.

ISTI IZVORI TVRDE da se u vodstvu HDZ-a najozbiljnije razmišlja o tome da tu listu predvodi Ivana Maletić, 42-godišnja Šibenčanka, zastupnica stranke u Europskom parlamentu i jedna od autorica gospodarskog programa novog vodstva HDZ-a. Takvom odlukom želi se poslati jasna poruka biračkom tijelu da se HDZ okreće novim, mlađim ljudima, usput, neopterećenim sudskim postupcima i brojnim sumnjama koje prate političko djelovanje Božidara Kalmete. Izvori upućeni u zbivanja unutar HDZ-a tvrde da se unutar vodstva stranke procjenjuje da je biračko tijelo HDZ-a u toj izbornoj jedinici u dovoljnoj mjeri homogeno da se ne veže za pojedince, već se podrška tradicionalno daje stranci, bez obzira na to tko je u kojem trenutku njen najeksponiraniji član. Osim toga, u vodstvu stranke procjenjuje se da Kalmeta nema takvu snagu, a još manje političku odvažnost da bi se suprotstavio stranačkom vodstvu ili stranci počeo stvarati probleme bude li nezadovoljan svojom pozicijom na predizbornoj listi.

Drugim riječima, stranačko vodstvo procjenjuje da bi marginaliziranje Kalmete imalo pozitivne efekte za imidž stranke u javnosti, kao i da bi pridonijelo podizanju nekih općih standarda za bavljenje politikom. A prema tim standardima, mjesta u prvim redovima visoke politike, ali i na istaknutim lokalnim funkcijama, ne bi trebalo biti za pojedince opterećene istragama ili optužnicama, bez obzira na presumpciju njihove nevinosti.

MOGUĆE JE DA JE TAKVO RAZMIŠLJANJE vodstva HDZ-a u Kalmetinu slučaju dodatno potaknuo i prošlotjedni istup Zorana Milanovića, koji je nakon kraćeg boravka u Zadru izjavio da je SDP sve one protiv kojih je pokrenuta predistraga isključio iz svojih redova te isto očekuje od HDZ-a. “Bio sam u Zadru, koji i dalje vodi čovjek optužen od DORH-a za pljačku 40 mil. kuna i to je na Vrhovnom sudu. On je i član stranke, krunski dragulj HDZ-a. Pozivam one koji imaju savjete za druge, ja sam se spreman pogledati u špigl, da prvo očiste pred svojim vratima. Mi ljude u predistražnim radnjama isključujemo iz stranke, ne stavljamo ih na liste”, rekao je Milanović, misleći na Božidara Kalmetu.

Kalmeta mu je odgovorio da Milanović doživljava politiku kao mržnju, ali je iznio i tvrdnje da se na listama Narodne koalicije nalaze osobe koje su pod optužnicama i pravomoćno osuđene, čime je političkim suparnicima otvorio prostor da ga se demantira.

Stvaranju klime u kojoj je došlo vrijeme za mlađe kadrove svakako je početkom tjedna pridonio i donedavni politički tajnik stranke Tomislav Čuljak, koji je u intervjuu za Jutarnji list izjavio da se nema namjeru kandidirati na ovim izborima, jer je vrijeme za mlađe ljude u politici. Izvor blizak Plenkoviću kazao je Nacionalu da je Čuljak to napravio kako bi Plenkoviću dodatno olakšao posao preuzimanja stranke, te kako bi mu olakšao odabir novih lica na izbornoj listi u petoj izbornoj jedinici.

PLENKOVIĆ JE, KAKO TVRDE njemu bliski izvori, također odlučio da Zlatko Hasanbegović neće sudjelovati u izvršnoj vlasti bude li u HDZ u poziciji formirati vladu. Za Hasanbegovića Plenković vidi prostor isključivo u Saboru. To znači da će mu omogućiti mjesto na predizbornoj listi dovoljno visoko da osvoji saborski mandat, ali samo ako procijeni, da novom stranačkom kursu koji se distancira od ekstremno desnih pozicija, Hasanbegović daje punu podršku. Međutim, Plenković je sklon zaključku da se pozicije i stajališta Hasanbegovića najbolje mogu razumjeti ako se pomno pročita intervju koji je on dao francuskom listu Le Mond. Plenković se slaže s apsolutno svime što je Hasanbegović u tom intervjuu izjavio, što može poslužiti i za razumijevanje nekih Plenkovićevih političkih pozicija.

Hasanbegovića je taj list nazvao najkontroverznijom osobom ultrakonzervativne hrvatske vlade, a razgovor s njime vodili su nakon što je 24. svibnja više europskih intelektualaca u francuskom Liberationu osudilo njegova stajališta kojima on “dovodi u pitanje povijesne istine i temeljne vrijednosti” EU.

HASANBEGOVIĆ JE U TOM INTERVJUU izjavio da ne žali za ustaškim režimom, koji je odgovoran za brojne zločine, te kako su kritike na njegov račun posljedice postkomunizma u Hrvatskoj. Istom prilikom izjavio je da mu je žao što hrvatski narod nije uspio ostvariti svoje pravo na nacionalno samoodređenje nakon Drugog svjetskog rata, te što su se Hrvati protiv svoje volje našli u antidemokratskom boljševičkom sustavu Jugoslavije. Hasanbegović je demantirao da je na kontroverznoj fotografiji koja je objavljena prije nekoliko mjeseci u tjedniku Novosti nosio ustašku kapu. Tada se ogradio i od ustaških simbola koji su se pojavili na komemoraciji blajburškog masakra, te odbacio tezu da komemoraciji u Jasenovcu pristupa s manje žara.

“Postoji značajna razlika između Bleiburga i Jasenovca. Tijekom 50 godina bilo je zabranjeno komemorirati zločine počinjene u Bleiburgu, dok su manipulacije zločina počinjenih u Jasenovcu i pretjerivanje s brojem žrtava bili jedan od sastavnih elemenata jugoslavenskog komunističkog režima i njegove ideologije”, rekao je Hasanbegović, dodavši da ovogodišnji bojkot jasenovačke komemoracije nekih organizacija smatra političkim, vezanim uz hrvatske unutarstranačke odnose.

U tom je razgovoru Hasanbegović izjavio da su napadi na njega, koji dolaze iz znatnog dijela kulturne i umjetničke zajednice, odraz stanja svojevrsnog “kulturnog rata”.

“U našem postkomunističkom društvu zapravo još uvijek postoje podjele o tumačenjima prošlosti, posebice jugoslavenske. No, u mom slučaju, prekoračen je okvir uljuđene i civilizirane rasprave, radi se o histeriji, difamacijskoj kampanji koja dolazi s pseudo-ljevice koja nastavlja vršiti kulturnu i društvenu hegemoniju ne uzimajući u obzir pad komunizma”, izjavio je tada Hasanbegović.

SA SVIME NAVEDENIM slaže se i Plenković. Međutim, unutar HDZ-a postoje i oni koji smatraju da bi se Plenković morao jasnije distancirati od spornih aspekata Hasanbegovićeva javnog djelovanja, te da se u protivnom može tvrditi da Plenković s Hasanbegovićem igra svojevrsni ruski rulet. Naročito izgubi li HDZ na izborima, jer u dijelu stranke smatraju da bi Hasanbegović tada mogao predvoditi stranačku grupaciju Plenkovićevih kritičara koji će tražiti njegov odlazak s čela HDZ-a, kao i to da stranku preuzmu Miro Kovač i Zlatko Hasanbegović.

Tri izvora bliska Plenkoviću Nacionalu su ispričala da se upravo na promišljanjima tih Plenkovićevih kritičara hrane i nerealna očekivanja bivšeg šefa stranke Tomislava Karamarka, prema kojima bi se on mogao pojaviti kao kandidat HDZ-a za predsjednika države, što je u prošli petak objavio tjednik Express. “Osobno je Karamarko izvor tih tlapnji, vjerojatno uz odobravanje svoje supruge Ane. Oboje se iz raznih razloga trude prikazati da su vrata visoke politike za njega još uvijek otvorena. Međutim, može se slobodno tvrditi da stranka na Karamarka ne računa ni u kakvom ozbiljnom kontekstu. Ovakvim se istupima Karamarko dodatno otpisao iz svih kombinacija, a šteti i svima koje spominje”, izjavio je za Nacional izvor blizak vrhu HDZ-a. U vrhu stranke tvrde da Plenković čvrsto preuzima kontrolu nad svim procesima unutar HDZ-a, da slabe njegovi oponenti te da njegovi potezi kojima se riješio esktremno desnih stranaka i odlučio samostalno izići na izbore, bude optimizam većine stranačkog članstva. Mogući neuspjeh HDZ-a na izborima vrlo brzo mogao bi pokazati da su te procjene varljive, naročito u dijelu u kojem se tvrdi da slabe Plenkovićevi unutarstranački oponenti.