Hrvatska Vlada očekuje nastavak trenda ubrzanog smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, a to će se vidjeti i u prijedlogu proračuna za iduću godinu, kazao je u utorak za Hinu premijer Andrej Plenković komentirajući najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku i Eurostata o kretanju hrvatskog javnog duga.

Hrvatski konsolidirani javni dug na kraju 2016. iznosio je 289 milijardi kuna ili 82,9 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je u 2015. iznosio 289,5 milijardi kuna ili 85,4 posto BDP-a, objavili su u ponedjeljak DZS i Eurostat.

Plenković kaže kako ti podaci dokazuju da je Hrvatska u 2016. imala jedan od najnižih deficita u EU i “dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u u odnosu na prosjek EU”.

“Današnji podaci DSZ-a i Eurostata potvrđuju da se taj trend nastavlja i da je Hrvatska zemlja s najbržim smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u i 2017. što pokazuje odgovorno upravljanje javnim financijama”, dodaje premijer.

Prema izvješću Eurostata objavljenom u utorak, na kraju drugog tromjesečja javni dug Hrvatske je iznosio 287,25 milijardi kuna ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda, što je za 12,8 milijardi ili 4,5 postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju.

Po padu javnog duga na kvartalnoj razini, Hrvatska je, navodi europski statistički ured, na vodećem mjestu među svim članicama Europske unije.

Premijer očekuje da će udio javnog duga do kraja godine biti oko 80 posto, što je, ističe, bolje od prvotnih vladinih projekcija.

“Očekujemo nastavak tog trenda što će biti vidljivo i u prijedlogu proračuna za 2018. godinu kao i projekcijama za 2019. i 2020. godinu”, kazao je Plenković za Hinu.