Vrh HDZ-a očekuje od ministra obrane Marija Banožića da sam razriješi sukob s predsjednikom Zoranom Milanovićem nastalim zbog statusa brigadira Elvisa Burčula, zapovjednika Počasno-zaštitne bojne. Štoviše, iz vrha HDZ-a poručuju da je Banožić svakako pogriješio što se oglušio na Milanovićev prijedlog da se Burčulu produži mandat.

Visoki izvor iz HDZ-a za Nacional je o tomu izjavio: ‘’Banožić je taj koji sada treba uspostaviti dijalog s Milanovićem. Dosad nije pokazivao naročite talente da iziđe iz ove situacije, štoviše, proizveo je krizu, ali sada se od njega očekuje da pokaže kako iz te situacije može izići’’.

Iz vrha HDZ-a neformalno poručuju da je ministar obrane Mario Banožić svakako pogriješio što se oglušio na prijedlog predsjednika Zorana Milanovića da se brigadiru Burčulu produži mandat. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Od Banožića se očekuje da to učini tijekom sljedećih nekoliko dana, svakako prije sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost da se spriječi dodatno zaoštravanje i otvaranje diskusije o sudbini načelnika Glavnog stožera Roberta Hranja. Što je jedna od posljedica zaoštravanja iste afere, zbog čega sada visoki izvor iz HDZ-a za Nacional kaže:

‘’Što je to Banožiću uopće trebalo? Što ga briga za to? Pa predsjednik države i vrhovni zapovjednik vojnih snaga ima pravo na takve i druge prijedloge slične onom iz Burčulove situacije. I svakako ima pravo očekivati da takvi prijedlozi budu prihvaćeni.’’

Isti visoki izvor iz HDZ-a navodi i kako se cijeli slučaj može pripisati izrazito lošoj međusobnoj komunikaciji i navodi kako ni Milanović nije bez grijeha u tom sukobu. Taj izvor smatra da je Milanović svoju poziciju oko Burčula trebao i osobno priopćiti ministru i to pitanje tako zatvoriti. Ali spomenuti izvor iz vrha HDZ-a sada navodi kako je ključni problem u tomu što zbog tog sukoba predsjednik Milanović tu lošu komunikaciju premješta prema Uredu premijera Plenkovića i nastavlja:

‘’Banožić ne uživa veliku podršku unutar HDZ-a. Diplomatski rečeno, svi oni kadrovi koji su podržavali Banožićeva prethodnika Damira Krstičevića nisu mu skloni. Banožić je kadar Tomislava Čuljka i njegove ekipe. Plenković ga je isprva zaštitio zbog načelnog principa. Uzeo je Banožića u obranu zbog Milanovićeve izjave da mu je politički skrbnik, ali sigurno neće prijeći granicu braneći ga.’’

Premijer Plenković doveden je zbog ministra Banožića u nezahvalnu situaciju jer ga je, s jedne strane,, prisiljen braniti kao svog ministra, a s druge mu je proizveo nepotrebne sukobe. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Drugim riječima, HDZ očekuje od Banožića da dramu koja prijeti izbijanjem ozbiljne krize u državi razriješi do sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ali pri tomu se u HDZ-u nadaju i da postizanje tog dogovora neće biti teško, bude li i Milanović razborit.

To je ukratko najava dramatičnog zaokreta na vrhuncu krize izazvane zbog umirovljenja brigadira Elvisa Burčula, zapovjednika Počasno-zaštitne bojne, postrojbe zbog koje je zaratio državni vrh. Ta je Banožićeva odluka izazvala brojne međusobne optužbe. Nastavilo se prozivkama, a pale su teške riječi i uvrede, uglavnom upućene od Milanovića na račun Banožića. Kulminiralo je kada mu je Milanović zabranio govoriti u Požegi prilikom prisege ročnih vojnika, a to je uvelo sukob na novu dramatičniju razinu zbog Banožićeva zahtjeva da zbog toga ostavku da načelnik Glavnog stožera Robert Hranj. Banožić je to učinio mimo svojih ovlasti, jer ministar ne može smjenjivati načelnika Glavnog stožera. Prema Zakonu o obrani, načelnika Glavnog stožera imenuje vrhovni zapovjednik na prijedlog Vlade, a i njegovo razrješenje je u nadležnosti vrhovnog zapovjednika.

Milanović je sve to nazvao “političkom svinjarijom” i poručio da s Banožićem više neće razgovarati jer se upleo u zapovjedni lanac te da se u cijelu situaciju “uplelo strančarenje”.

Banožić je inicirao postupak u kojem će Inspektorat obrane provjeravati jesu li zakonite zapovijedi načelnika Glavnog stožera Roberta Hranja u nekoliko područja: zapovijedi u slučaju Burčul, u slučaju svečanosti davanja prisege u Požegi i u slučajevima odobravanja korištenja materijalnih sredstava za potrebe predsjednika Milanovića.

Plenković je isprva reagirajući na takav razvoj situacije rekao da je samo kratko vidio rezime stvari dodajući u izjavi za novinare sljedeće: “Vidio sam nedopustivo ponašanje predsjednika Republike. Ovo se može slobodno nazvati puzajućim državnim udarom. Nedopuštanje ministru obrane na prisezi vojnika da govori je ponašanje bez presedana i nedopustivo”, poručio je Plenković optuživši Milanovića za “flagrantno kršenje zakona”.

Ali Milanović je javno od Plenkovića zatražio “da razgovara sa svojim štićenikom i privede ga pameti” najavljujući da bi mogao zatražiti ostavku ministra i reći da ‘’sve stoji dok god je ta neznalica ministar’’.

Sukob se nastavio i u ponedjeljak na blagdan Svih Svetih i to putem priopćenja. I načelnik Glavnog stožera Robert Hranj i predsjednik Zoran Milanović prozvali su Banožića da laže. Reagirali su na raniju objavu iz Ministarstva obrane o odlasku pripadnika Počasno zaštitne bojne u BiH za koji su u MORH-u ustvrdili da je umalo izazvao međunarodni skandal.

S druge strane, medijima su iz Vlade i prije toga plasirane teze o tomu koji su Milanovićevi kandidati za odlazak u diplomaciju Plenkoviću neprihvatljivi. Što je pokazalo kako se taj sukob širi i utječe i na druge procese u državi.

Međutim, najave iz vrha HDZ-a izrečene Nacionalu tijekom proteklog vikenda najavljuju da je Plenković na jednoj razini uvažio Milanovićevu sugestiju. Jer i neformalne poruke plasirane iz vrha HDZ-a s pozivom Banožiću da do sjednice Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost razriješi nesuglasice s Milanovićem pokazuju da se nazire put prema smirivanju ove krize.