Hrvatska u petak obilježava 29. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Hrvatsku su priznale članice Europske unije , a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Na današnji dan, 15. siječnja 1992., Hrvatsku je priznalo svih 12 članica Europske unije, koliko ih je Europska zajednica brojila u tom trenutku, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Bilo je to punih šest mjeseci nakon što je 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio povijesnu Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Dotad su Hrvatsku, nakon Slovenije, već bili priznali Litva (30. srpnja 1991.), Ukrajina (11. prosinca), Latvija (14. prosinca), Island (19. prosinca), te Estonija (31. prosinca), kao i San Marino i Sveta Stolica, (13. siječnja). Dan kasnije Hrvatsku je priznalo još devet država, od Australije, Novog Zelanda, Čilea, Argentine i Urugvaja, do Slovačke, Češke, Švedske i Lihtenštajna. Hrvatska je tako postala nezaobilazni međunarodni čimbenik na karti svijeta, suverena država priznata unutar svojih međunarodno priznatih granica.

“Za Hrvatsku, izloženu velikosrpskoj agresiji i s okupiranim dijelovima svojeg teritorija, čin međunarodnog priznanja značio je da zauzima svoje ravnopravno mjesto među državama svijeta i da ostvarena neovisnost nikad više neće biti dovedena u pitanje. Kao kruna učvršćenja međunarodnog položaja Hrvatske ubrzo je došao i ulazak u članstvo Ujedinjenih naroda, 22. svibnja 1992..

Nakon pobjede u Domovinskom ratu, šest godina kasnije, 15. siječnja 1998., uspješno je dovršen postupak mirnog povratka okupiranih teritorija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Bio je to ujedno i završetak najuspješnije operacije izgradnje mira u povijesti Ujedinjenih naroda, koja do danas predstavlja model rješavanja sličnih kriznih situacija i u drugim dijelovima svijeta. Za uspjeh mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja odlučujuća je bila mirnodopska vizija i državničko vodstvo prvog hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana”, navodi se na stranicama Vlade.

“Obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja veliki su datumi u hrvatskoj povijesti. Obilježavamo ih s ponosom na sva naša postignuća i s trajnom zahvalnošću hrvatskim braniteljima i svima koji su podnijeli žrtvu za slobodu i samostalnost Hrvatske. U protekla tri desetljeća, nakon što se uspješno izborila za međunarodno priznanje i primitak u Ujedinjene narode, Hrvatska se na međunarodnoj razini politički afirmirala kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza i danas je relevantan partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama. Usto u prvoj polovini 2020. prvi je put predsjedala Vijećem Europske unije u dosad nezabilježenim okolnostima za Europu i svijet. Nastavljajući osnaživati međunarodni položaj Hrvatske, Vlada predano radi na ostvarivanju i preostala dva strateška cilja: ulasku u europodručje i u Schengenski prostor”, izjavio je ovom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Suočen s neviđenim izazovima, od pandemije novog koronavirusa i posljedica razornih potresa, kazao je Plenković, hrvatski narod pokazao je zajedništvo, otpornost i snagu u najtežim okolnostima. “Zahvalni smo i brojnim državama i organizacijama koje su pružile pomoć ljudima na potresom stradalim područjima i uputile nam snažnu poruku globalne solidarnosti s Hrvatskom. Ulazimo u novo desetljeće s ambicijom da, unatoč svim izazovima, Hrvatska u gospodarskom, socijalnom i reformskom smislu nastavi kročiti naprijed, koristeći što bolje prednosti sve snažnijeg međunarodnog položaja i članstva u Europskoj uniji na korist i dobrobit svih hrvatskih građana te za što brži gospodarski oporavak”, zaključio je.